CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

utorak, 26. veljače 2013.

ZANIMLJIVI KRISTALI I MINERALI BROTNJA I OKOLICE

KOJE SVE MINERALE I KRISTALE MOŽEMO NAĆI NA OVIM PROSTORIMA;

Područje Brotnja kao i cijela šira regija sadrži brojne pojave kristala, kao i nekih minerala s izraženom prozirnošću, bojama, ili jednostavno - atraktivnošću. Kristali su u svijetu vrlo specifičan vid materije koji se skuplja i vrijednuje još od vremena same pojave čovjeka. Zbog čega je to tako? Nekoliko je razloga pri čemu treba istaknuti samu atraktivnost izgleda nekog kristala ukoliko je on većih dimenzija te je pri tome proziran s razvijenim ravnim plohama. Drugi razlog je sami utjecaj ovakvih lijepih i prozirnih kristala koji se očituje u širenju pozitivne energije - pa i samim gledanjem u kristal. Treći razlog jest raritetnost nekih kristala poput smaragda, dijamanta, tanzanita i dr.što im automatski diže vrijednost. Među ovim razlozima ipak najposebniji jest drugi navedeni razlog. Zbog čega to kristali imaju pozitivan učinak i šire pozitivnu energiju oko sebe? To je zbog toga što su kristali jedine materijalne tvari na našoj planeti koji imaju savršen red među atomima koji se počevši od atoma u istoj formi širi toliko puta okolo sve do nama vidljivih dimenzija -što u prenesenom smislu znači: da onakav oblik koji mi vidimo na kristalu jest oblik i među molekulama tog kristala. Tako svaki kristal ima svoj specifičan oblik među molekulama što rezultira različitim vrstama energije -tj.unutarnjeg reda koji se širi prema van. O najpoznatijim kristalima tj.dragim kamenjima (draguljima) nepotrebno je detaljno govoriti jer je gotovo svima poznata riječ -dijamant, kao i to koliko dijamant vrijedi. Osim dijamanta tu su i smaragd, rubin, safir, cirkon, topaz, opal kao i još neki zasigurno većini poznati dragulji. Nažalost, na području Brotnja i u široj okolici ove najvrijednije dragulje ili kristale ne nalazimo ili barem dosad nigdje nisu bili pronađeni, no teoretska mogućnost za to postoji. Teoretska mogućnost odnosno mogući lokaliteti u Hercegovini gdje bi se mogli naći neki 'ekstra' vrijedni dragulji poput cirkona, spinela, rubina i drugih jesu: 1.šire područje Rame posebice istočni dijelovi, 2.područje Jablanice i Konjica, 3.dijelovi usjeka uz tokove riječica i potoka na području podno planine Rujište te 4.šljunčani nanosi rijeke Neretve (Brotnjo!), posebice uzvodno od Mostara. U svim ovim navedenim lokalitetima ili točkama postoje pojave magmatskih i metamorfnih stijena koje su ishodišne pri formiranju dragulja. No, svjetski priznata vrijednost ovih skupocjenih dragulja nama svima ostalima ne mora apsolutno ništa značiti da neki vlastiti fini i prozirni kristal kojeg pronađemo neće nama vrijediti. U suštini - svaki prozirniji i veći kristal ima vrijednost i to vrijednost ništa manju negoli najskuplji dijamant ili smaragd  na svijetu, a to je upravo vrijednost širenja pozitivne energije unutarnjeg reda okolo kristala. Ova svjetska tržišna vrijednost jedino važi ukoliko ćemo se upustiti u trgovanje kristalima ili želimo praviti 'biznis' od toga. No, ovdje ćemo isključivo ostati na suprotnoj ili neprofitabilnoj ili nekoristoljubljivoj strani glede kristala, te ćemo navesti koje sve to minerale i kristale svatko onaj koji to želi može pronaći na području Brotnja i šire okolice. Daleko najčešći kristal kojeg svi možemo naći na ovom području jest kalcit ili kristalizirani kalcijum-karbonat. Ovo je posve razumljivo jer kalcijum-karbonat ili vapnenac gradi gotovo 80% stijena Hercegovine. Kalcita ima baš u svakom dijelu Hercegovine pri čemu većinom ima žućkastu, narandžastu do smeđkastu boju, ali rijeđe se mogu pronaći i gotovo bijeli ili skoro potpuno prozirni kristali kalcita koji su time i puno atraktivniji negoli oni manje prozirni. O njemu se može naći na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalcit , http://enciklopedijakristala.blogspot.com/2011/12/kalcit.html , http://en.wikipedia.org/wiki/Calcite ,itd. Osim kalcita negdje i to dosta rijeđe uglavnom tamo gdje ima dolomita ili evaporita mogu se pronaći kristali gipsa ili kristali dolomita. Osim ovih kao kristale možemo naći i kristaliće aragonita http://en.wikipedia.org/wiki/Aragonite, http://www.sunnyray.org/Kristali-AAA.htm#Aragonit. Ostalih vrsta kristala u Hercegovini gotovo da i nema, no zanimljivi su neki minerali, rudače i stijene koje možemo naći ovdje. Vrlo čest metalni mineral kojeg možemo naći u Hercegovini jest manganski mineral -psilomelan. Njega možemo naći često na zemljama crvenicama te uz boksitne kopove. Obično je u obliku manjih poluzaobljenih komadića tamnosive i crnkaste boje s jakim metalnim sjajem. Veći komadi čistog psilomelana su rijeđi pa su time i atraktivniji. Ponegdje (npr.okolica Širokog Brijega) ovaj mineral nazivaju 'ciganski kamen', a negdje samo 'ruda' ili 'željezna ruda'- što dakako nije točno jer nema željeza. O njemu se može naći na: http://nevada-outback-gems.com/mineral_information/Psilomelane_mineral_info.htm. Vrlo rijetko u Hercegovini možemo naći željezne rude poput hematita, siderita ili getita. Uz već navedeni boksit često u sklopu boksitne rude nalazimo kuglaste crne metalne umetke što je najčešće neki manganski ili aluminijski mineral. Ipak, vrlo vrijednih nekoliko mjesta u Brotnju gdje bi čak i mogli naći neki pravi dragulji jest područje doline rijeke Neretve i to tamo gdje ima šljunčanih nasipa koje je rijeka nanijela. U tim šljunčanim nanosima dosta su česti raznobojni zaobljeni komadi magmatskih i metamorfnih stijena koje je Neretva donjela sve od područja Jablanice i Konjica. Upravo u takvim tamnijim oblucima ili komadima bi teoretski mogli doći neki mali ali vrijedni kristalići neke vrste dragulja rubin, safir, cirkon, spinel itd. U nastavku posta prikazuju se neki od sviju ovih opisanih minerala, koji su nađeni na području Brotnja. 



tri slike gore- kristali kalcita s jasno vidljivim oblicima jedinične ćelije-romboedrima, nađeni sj.od Čitluka

kristal aragonita s vidljivim izduženim kristalićima aragonita (crna linija=1cm)

metali- manganski mineral-psilomelan u korastom obliku, nađen južno od Crnice između Miletine i Zvirovića

manganski mineral-psilomelan u nešto drugačijem bubrežastom obliku, nađen zap.od sela Odaci (SZ Brotnjo)

kristal kalcita s finim staklastim sjajem

neobične vjerojatno metamorfne valutice nađene u konglomeratima eocenske starosti u Blizancima u Brotnju

razne valutice magmatskih i metamorfnih stijena nađene u odloženom šljunčanom zasipu uzetom iz rijeke Neretve u selu Kručevići

kristali kalcita netom pronađeni na lokalitetu sj.od Čitluka

metalna ruda mangana - psilomelan s jakim metalnim sjajem nađena kod sela Odaci

metalna ruda mangana - psilomelan s masnim sjajem nađena kod sela Odaci

izduženi kristali kalcijeva-karbonata -kalcita

komad velike metalne rudače - nađene u selu G.M.Ograđenik (cjeloviti komad je bio oko 30kg težak što je vrlo neobično i posve rijetko u ovim područjima) -po svom obliku najviše liči na neki sekundarni produkt trošenja željezne ili rude nekog drugog metala


prelijepi s izrazitim staklastim sjajem kristali kalcita netom pronađeni na području starog boksitnog kopa na Trnu zap.od Širokog Brijega

netom pronađena velika druza kristala kalcita sj.od Čitluka

snimljena na lokalitetu velika druza tankih izduženih listastih kristalića aragonita i kalcita kod sela Dretelj iznad Čapljine



nedjelja, 10. veljače 2013.

OGROMAN FOSIL GLAVONOŠCA NAUTILUSA PRONAĐEN NA PODRUČJU Š.BRIJEGA

PREDSTAVLJAMO: OTKRIVENI CJELOVITO OČUVANI ROĐAK AMONITA-NAUTILUS IZ EOCENSKIH STIJENA OKOLICE ŠIROKOG BRIJEGA;

Za sve one koji na prostorima Hercegovine žele pronaći neki fosil u komadu da je većih dimenzija, najlakše će ga pronaći u stijenama eocenske starosti. To je zbog toga jer se u razdoblju eocena na području Hercegovine prostiralo većinom plitko more i priobalje, pri čemu je klima bila tropsko-suptropskog karaktera te je omogućavala razvoj izrazito bogatog i raznolikog životinjskog svijeta u moru, te biljnog uz obale i na kopnu. Gdje se god nalaze eocenske stijene u Hercegovine, gotovo na svim tim mjestima moguće je pronaći neke fosile, negdje brojnije i raznolikije, a negdje oskudnije. Tako je nedavno slučajnim pregledom jednog lokaliteta s eocenskim stijenama na području općine Š.Brijeg, na kojem su uglavnom bili prisutni manji fosili, neočekivano otkriven -mogli bi smo reći -nevjerojatno-cijeli -očuvan glavonožac poznat pod imenom -nautilus. Osim što je fosil ostao sačuvan u cjelovitom obliku, impresivnost se ogleda u dimenziji fosila koja je za sve dosada nađene fosile nautilusa -gigantska jer mu dužina iznosi 32 cm. Iz vrlo izvjesne mogućnosti da ovih vrlo vrijednih fosila, možda čak i većih dimenzija ima još na lokalitetu, te radi daljnjeg znanstvenog proučavanja, točnu poziciju i naziv lokaliteta nećemo ovom prilikom otkriti. Inače, nautilus ili indijska lađica je životinja koja je danas jedan od najpoznatijih živih fosila jer je ovaj glavonožac u gotovo nepromijenjenom obliku opstao i još uvijek opstaje već 500 milijuna god. 

pogled na eocenske laporovite vapnence na ovom vrijednom lokalitetu s vidljivim fosilima brahiopoda i malih ježinaca


pogled na netom pronađeni fosil ogromnog nautilusa na lokalitetu


velika spiralna cijela fosilna kućica glavonošca nautilus - dužina=320 mm  / 
giant eocene nautilus - length=320 mm

Kad gledamo fosile nautilusa, vidimo da se u njih očuva isključivo njihova izgledom prepoznatljiva spiralno savijena kućica ili ljuštura, koja podsjeća na puža. Nadalje, gledajući nautiluse potrebno je reći kako poput mnogih drugih današnjih živih fosila, i oni imaju nekoliko izumrlih vrsta koje danas pronalazimo kao fosile, te nekoliko danas živih vrsta.  Kako smo rekli nautilusi spadaju u glavonošce, poput svima poznate sipe, pa su kao takvi vrlo zanimljivi organizmi. Na laički način njihov izgled možemo okarakterizirati kao izgled sipe u puževoj kućici. Oni danas nastanjuju topla mora oko Indije i Indonezije u kojima slobodno plove, nekad pliće i uz stijene s koraljima a nekad u pučinskim dijelovima mora. Mnogima će nautilusi biti poznatiji nakon što vide njihov izgled, a o njima ima dosta toga na webu, pri čemu se može izdvojiti vikipedija: http://en.wikipedia.org/wiki/Nautilus ,ili: http://www.seasky.org/deep-sea/chambered-nautilus.html. U mnogim dijelovima svijeta spiralna kućica nautilusa koristi se kao vrlo vrijedan ne samo ukras već i kao svojevrsni sveti predmet poradi svoje geometrije koja još više dolazi do izražaja poliranjem uzdužno presječene kućice nautilusa: http://2muchfun.info/nautilusshell.html . 


četvrtak, 7. veljače 2013.

DODATNE SPOZNAJE O BLATNIČKOJ FOSILNOJ MEGAOŠTRIGI I PRAOKOLIŠU U KOJEM JE ŽIVJELA


PRIJE 40-ak I VIŠE MILIJUNA GOD.U SJ.BROTNJU SU VLADALI POSEBNI UVJETI OKOLIŠA U KOJEM SU MOGLE RASTI GIGANTSKE KAMENICE;


Svaki otkriveni malo bolje očuvani fosil – pruža nam dragocjenu sliku i neke nove spoznaje o karakteru izumrlog života i okoliša na prostoru gdje se takav fosil pronađe. Svi zasad prikupljeni, snimljeni i načelno određeni fosili, njih tek dio od ukupnog broja, s područja Gornje Blatnice, među kojima se posebno ističu ogromne oštrige i fosilno bilje, predstavljaju pravu dragocjenost jer omogućuju stvaranje vizualne slike i uvida detaljnog izgleda cijelog ovog prostora.

Poseban uvid tako se može steći razmatrajući samo pojavu ovako velikih fosilnih školjki, posebice kamenica ili oštriga. Posebnost i rekordnost pronađene gornjoblatničke oštrige ogleda se u tome da se radi vjerojatno o najvećoj nađenoj ovoliko staroj oštrigi, što baca jedno sasvim novo svjetlo u dosadašnja razmatranja geološkog vremena najoptimalnijih životnih uvjeta za rast najvećih oštriga. Naime, relativno nedavno, su rađena istraživanja u kojima je pokazano da su najveći rast oštrige iz roda Crassostrea, kojemu bi mogla pripadati i gornjoblatnička, postigle u vremenu miocena što je utvrđeno postojanjem također gigantskih oštriga vrste Crassostrea gryphoides u Austriji, pri čemu je čak navedeno da jedan primjerak, ima dužinu od 1 m, pri čemu navedeni primjerak nije prikazan, dok najveći obrađeni primjerak u tom radu ima dužinu 60 cm:

Gledajući ovu gigantsku vrstu oštriga iz Austrije, vidljivo je nekoliko vrlo zanimljivih činjenica koje se ogledaju u tome da je kod austrijskih megaoštriga riječ o dosta mlađem miocenskom razdoblju nekih 20-15 mil.god.prije, za razliku od gornjoblatničkih iz srednjeg eocena nekih 45-42 mil.god.prije, zatim se uočava različitost oblika između austrijskih i nekoliko gigantskih oštriga iz Brotnja (G.Blatnica, Tepčići, G.M.Ograđenik) pri čemu su austrijske mnogo uže, tj.imaju mnogo manju širinu nasprem dužini, što to nije slučaj kod ovih masivnih oštriga iz Brotnja. Prema tome, sukladno starosti, te sukladno pripadajućoj dužini i širini zasigurno nađenu oštrigu iz G.Blatnice možemo okarakterizirati kao jednu od najvećih na svijetu. 
Ovako masivne i gigantske oštrige su vrlo dragocjene jer na osnovu svoje veličine pružaju direktan uvid u karakter nekadašnje klime u razdoblju koliko su stare stijene i na prostoru gdje su pronađene. 


Naime, istraživanjima, također austrijskih fosilnih oštriga iz miocena, se pokazalo kako je rast oštriga izravno povezan s temperaturom, količinom kisika, osvjetljenošću, salinitetom i još nekim faktorima klime, što je dostupno na web adresi: http://www.fwf.ac.at/en/public_relations/press/pv201104-en.html

Temeljem svih ovih činjenica, te zajedno s prepoznatim karakterom svih pronađenih ostalih gornjoblatničkih fosila može se načiniti doslovno pravi povratak u prošlost u vrijeme srednjeg eocena, gdje nam se ispred očiju na horizontu prema Gornjoj Blatnici ukazuje prizor jednog tropskog morskog zaljeva s nekoliko većih i manjih zaljevčiča, pri čemu su u dijelovima zaljeva ispred utoka rijeka koje su dolazile od sjevera živjele i rasle gigantske oštrige, zajedno s brojnim koraljima, školjkama i puževima, s raznolikom vazdazelenom tvrdolisnom i mangrovom vegetacijom uz obale i na obližnjim relativno malim uzvišenjima iznad mora. Kako je ovakav prizor izgledao prikazuje se u nastavku posta.

današnji pogled s brda Grede prema selu G.Blatnica u smjeru sjevera

isti pogled (ista prethodna slika) u vremenu srednjeg eocena prije više od 40-ak mil.god.s vidljivim pružanjem morskog zaljeva, obale i vegetacije nad obalom -rekonstrukcija:G.G.


srijeda, 6. veljače 2013.

U GORNJOJ BLATNICI OTKRIVENA MOGUĆA NAJVEĆA OŠTRIGA(KAMENICA) NA SVIJETU I BROJNI OSTALI FOSILI

PODRUČJE OKO DANAŠNJEG BIBLIJSKOG VRTA U G.BLATNICI JE PRAVI (PRED)BIBLIJSKI PALEONTOLOŠKI PARK S OGROMNIM BROJEM RAZNOLIKIH FOSILA;

Dok su u tijeku aktivnosti oko uređenja uistinu prekrasnog Biblijskog vrta u Gornjoj Blatnici neposredno ispred crkve, zanimljiva podudarnost ovih dana izronila je na vidjelo dana. Ona se ogleda u tome da doslovno neposredno, i to nekih 20-ak metara zapadnije, od Biblijskog vrta te dalje na zapad i sjeverozapad, su prisutne stijene prepune različitih fosila uključujući fosilne biljke i fosilne životinje. Dosada je istraženo  i upoznato možda tek oko 20-ak posto tipova fosila od sveukupnog fosilnog blaga koje kriju stijene zapadno od crkve i Biblijskog vrta. Tako je nedavno u sklopu obilaska terena i prospekcije stijena od strane autora, uz vinograd Željka Vučića neposredno uz staro gornjoblatničko groblje na suhozidu ili duvaru zamijećena ogromna ili bolje rečeno -gigantska- okamenjena tj.fosilizirana oštriga ili kamenica. Ova divovska školjka jučer je uz pomoć nekoliko župljana uspiješno prebačena na sigurno i zatvoreno mjesto. Sukladno podudarnosti mjesta nalaza ovog fosila, može se reći kako će on uskoro biti smješten s adekvatno uređenim postoljem negdje u sklopu Biblijskog vrta. Nakon što je školjka cjelovito položena na ravnu podlogu mjerenjem je ustanovljeno kako njena najveća dužina iznosi točno 78 cm što se u paleontološkoj stručnoj mjeri izražava u mm - dakle 780 mm. Ova dužina, ali i širina oko 600mm, barem zasad, prema svim dostupnim uvidima i službenim objavljenim znanstvenim informacijama sličnih školjaka, vrlo vjerojatno ovu fosilnu školjku iz G.Blatnice čini jednom od najvećih dosada pronađenih ikad živućih oštriga na svijetu. 

slike dolje-pogled na vjerojatno jednu od najvećih ikad živućih oštriga na svijetu (linijar=20cm) 
possibly one of the largest ever lived oyster (ostrea) in the world  - mayby genus Crassostrea or Ostrea ?



strelica i crtice pokazuje za oštrige tipične listaste vapnovite slojeve prirasta te liniju razdvajanja gornje od donje ljušture

U laičkom smislu na 1.pogled izgled ove gigantske fosilne školjke podsjeća na običan kamen, no malo boljim pogledom odozgo na oblik i posebice na bočne strane jasno se mogu zamijetiti tipični listasti slojevi prirasta školjke koji su upravo tipični za oštrige prije svega velike oštrige te koji odjeljuju donju od gornje odnosno desnu od lijeve ljušture. Ovi karbonatni, vapnenački listići u simboličkom smislu predstavljaju za oštrige isto ono što i godovi za stabla - mjeru starosti. Nedvojbeno jest da je prema zapaženom ogromnom broju tankih slojeva prirasta, ovaj blatnički gigant osim rekordne dimenzije, doživio i rekordnu životnu dob za školjke - možda čak i do 200 godina. Svima onima koji žele malo bolji uvid u oštrige u svijetu ima dosta web odredišta pri čemu su možda najbolja ova slijedeća koja sadrže slike nekih vrsta oštriga izgledom jasno sličnih ovoj megaoštrigi iz G.Blatnice: 
Prema starosti stijena iz kojih dolazi ova školjka, a to je epoha eocen, vrlo vjerojatno jest da se radi o nekoj novoj vrsti iz roda Crassostrea - endemičnoj za ovo područje. Upravo su krasostree česti eocenski fosili u svijetu ali isto tako prema dostupnim službenim i objavljenim podacima najveća oštriga nađena u svijetu jest -fosilna- krasostrea iz SAD-a:  http://en.wikipedia.org/wiki/File:Crassostrea_gigantissima_(Finch,_1824).JPG ; 

Ipak, ovaj mogući svjetski rekorder, nije jedini vrlo interesantan fosil iz okolice Biblijskog parka koji bi svoje mjesto uskoro mogao naći u njemu, već su tu brojne jako zanimljivi fosili biljaka i to listova, zatim okamenjeni pravi koraljni greben, te brojni i raznoliki fosili puževa, školjki i ježinaca. Svi ovi fosili također su iste eocenske starosti kao i gigantska oštriga, pri čemu svi zajedno govore i jasno ocrtavaju sliku nekadašnjeg prapovijesnog izgleda okolice crkve i Biblijskog vrta u G.Blatnici, a to je; jedan jako plitki suptropsko-tropski morski zaljev čije su obale bile sa sjeverozapada, sjevera i istoka (današnja Trtla i prostor sela G.Blatnica) na kojima su odmah uz more rasle guste mangrove biljke s korijenjem iznad vode, te idući uviše pojavljivale su se gdjekoje palme, zatim tropske smokve, lovori, cimetovci, eukaliptusi, australijski čempresi i borovi (pinije), dok se istovremeno u moru u plićaku pružao jedan manji ali potpuno razvijen koraljni greben s brojnim raznim koraljima, oko kojeg su bile brojne manje, srednje i gigantske oštrige, druge školjke, puževi i ježinci. A da ni ovi svi navedeni fosili eocenske starosti nisu jedini segment 'predbiblijskog' paleontološkog parka u G.Blatnici pokazuje to da se u dosta starijim stijenama iz krede (lako prepoznatljivih po svom izgledu -bijelkasto sivih, tvrdih, okršenih i ušiljenih vapnenaca za razliku od modrosivih, žućkastosmeđih mekših lapora i pjeskovitih stijena eocenske starosti) nalaze brojni fosili cjevasto-tubastih izumrlih školjkaša tzv.rudista, čiji se jasni prerezi ali i poneke ljušture mogu vidjeti i naći u tvrdim bijelkastosivim vapnencima uz napuštene boksitne kopove te na zasjecima puta na Trtlu prema bunaru sv.Ante. 


odlomljeni komad okamenjenog (fosilnog) koraljnog grebena koji će također svoje mjesto naći na površini Biblijskog vrta

još jedna oštriga s fino vidljivim strijama slojeva prirasta, no mnogostruko manja od još prisutnih primjeraka

dio koraljnog grebena s vidljivim koraljima uslikan direktno na lokaciji

još jedan odvojen komad koraljnog grebena s puno raznih koralja i listastih ljuštura oštriga između njih

mali dio od mnogobrojnih pronađenih primjeraka koralja, puževa i školjki

otkriveni mali fini fosilni puž koji je živio na koraljnom grebenu



slike gore: dio raznolikih fosilnih biljaka (listovi) nađenih u pločastim žućkastosmeđim tvrdim laporima

pogled na navedene pločaste lapore u kojima nakon što se rascijepe ukazuju se brojni listovi nekadašnjih prabiljaka s ovog područja






još neke fosilne biljke iz pločastih sedimenata kod Biblijskog vrta u G.Blatnici







neki od brojnih fosila puževa i školjki u stijenama zap.od Biblijskog vrta

još jedna relativno manja oštriga čije ljušture vire iz stijene

vidljivi koralji u razgranjenom obliku

jesenja panorama od SI prema starom gornjoblatničkom groblju i prema JZ

fosilizirani otisak i djelovi čahure morskog ježinca

pogled na vidljivu malu tzv.čašku koralja s koraljnog grebena

sasvim drugačiji fosili - stijena kredne (gornjokredne) starosti s brojnim presjecima cjevastih izumrlih školjkaša-rudista

jedan od cjelovitijih primjeraka rudista nađenog u tvrđim bjelkastosivim vapnencima u površinskom kopu boksita zap.od Biblijskog vrta