CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

petak, 24. svibnja 2013.

PREDSTAVLJAMO: OTKRIVENI I ISKOPANI GIGANTSKI FOSILNI NAUTILUS IZ GRABOVE DRAGE + ostali fosili # GIANT FOSSIL NAUTILUS + CRABS AND BRACHIOPODS FROM EOCENE OF GRABOVA DRAGA

IZNIMNO RIJETKI OGROMNI FOSILI GLAVONOŠCA-NAUTILUS KRIJU SE IZNAD ŠIROKOG BRIJEGA;

Područje sjeverno ili iznad Širokog Brijega na potezu sve od Grabove Drage preko Borka pa sve do iznad Izbična - predstavlja kraj iznimno bogat fosilima. Ti fosili su najviše kredne i eocenske starosti. Šire područje sela Grabova Draga tako sadrži laporovite modrosive stijene u kojima se mogu pronaći vrlo zanimljivi, a isto tako i vrlo raritetni fosili ne samo u lokalnom, već i u širem regionalnom smislu. Ovaj značaj i raritetnost nalazišta fosila - Grabova Draga očituje se najviše u tome da su ovdje prisutni fosili dekapodnih rakova ili rakovica iz morskog okoliše, koji zasad nisu još nigdje opisani (ili pronađeni) u BiH, zatim tu su još vrlo rijetki eocenski fosili - ramenonošci ili brahiopodi kojih ovdje ima nebrojeno mnoštvo što je uistinu prava rijetkost gledajući sva nalazišta eocenskih fosila u čitavoj regiji (http://hr.wikipedia.org/wiki/Ramenono%C5%A1ci), te kao najveća posebnost može se navesti prisustvo fosila glavonožaca - nautilusa, koji su s ovakvim dimenzijama poput ovih u Grabovoj Dragi - uistinu prava svjetska rijetkost. Gledajući fosilne glavonošce potrebito je reći kako primjerci amonita, koji su pak izumrli zajedno s dinosaurima, iz pojedinih svjetskih nalazišta imaju najveće dimenzije cjelovitih fosila beskralješnjaka uopće dosada otkrivenih na svijetu; http://en.wikipedia.org/wiki/Largest_prehistoric_animals.
Za razliku od amonita, nautilusi su nastavili živjeti kroz cijeli tercijar sve do dan danas, no njihove dimenzije, tj.dimenzije spiralno-uvijenog roda Nautilus koje se pronalaze kao fosili, rijetko prelaze 20-ak cm. Današnji živući nautilusi su pretežito dimenzija manjih od 20 cm, oko 15-ak cm, što nam govori to da je Grabova Draga možda lokalitet s najvećim fosilima nautilusa u svijetu. Prvi fosil nautilusa, također ogromnih dimenzija d=28cm, otkriven je 1988.god.od strane zagrebačkih geologa te je darovan Zemaljskom Muzeju u Sarajevu gdje je i dan danas kao jedan od neprocijenjivih paleontoloških izložaka, dok je drugi otkriveni i još veći primjerak (d=32cm) otkriven nedavno i predstavljen u ranijem postu: http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2013/02/ogroman-fosil-glavonosca-nautilusa.html , a prije par dana uspješno je iz stijene izvađen i 3.nautilus gotovo iste dimenzije preko 30 cm poput ovog prethodno nađenog. Vrlo je zanimljivo to da su oba ova gotovo ista nautilusa nađena u neposrednoj blizini jedan drugome što govori to da su vrlo vjerojatno bili za života srodni partneri ili možda čak članovi iste 'obitelji'. Fotoprikaz paleontološke ekspedicije i iskapanja ovog nautilusa, kao i uvid u ostale fosile nađene na ovom lokalitetu slijedi u nastavku. 

pogled na dno jarka s plavljim eocenskim laporovitim stijenama - taloženim u malo dubljem moru za razliku od svijetlosivih okolo i iznad

pogled svijetlosive lapore s brojnim brahiopodima (ramenonošcima)

pogled na jednu netom otkrivenu rakovicu koja je uz nautiluse i brahiopode živjela u ovom moru tijekom eocena

vrlo vjerojatno slabije očuvani presjek jednog nautilusa

pogled na gornju površinu strmo nagnutog laporovitog sloja s obiljem rakovica i brahiopoda

pogled na dvije rakovice (druga malo proviruje na lijevom gornjem dijelu slike)

druga rakovica s prethodne slike, nakon odvajanja okolnog sedimenta

pogled na strmo nagnute brahiopodsko-dekapodne slojeve s druge strane 

dio sloja s vidljivim brahiopodama

jedan od vrlo velikih fosilnih nautilusa, no nešto lošije očuvana izvana

 OGROMNI NAUTILUS-iskapanje-slike dolje:





pogled cijeli lokalitet s fosilifernim eocenskim slojevima 


srijeda, 15. svibnja 2013.

GORNJI POLOG-MINI NACIONALNI PARK-NEPOZNAT ALI ČUDESAN

PRIRODNO-POVIJESNE TAJNE I LJEPOTE GORNJEG POLOGA / MINI-NATIONAL PARK GORNJI POLOG-NATURAL-HISTORICAL GEM NEAR MOSTAR IN WEST HERZEGOVINA;


U ovom foto-tekstualnom predstavljanju, prikazat ćemo jedan doslovno pravi pravcati prirodno-povijesni dragulj - područje Gornjeg Pologa - koji pripada mostarskog općini i župi mostarski Gradac-u zapadnoj Hercegovini. Riječ je o jednom ne tako velikom području s jednim uskim izduženim malim poljem (gornjopološko) koje je većini mostaraca ali i ostalih žitelja iz susjedne zapadnohercegovačke županije gotovo nepoznato i u geografskom ali i u iskustvenom smislu. To je ponajviše zbog toga jer se ovo područje nalazi na jugozapadnoj padini planine Planinice (1139 m.n.v.) gdje je na visini većoj od 550 m. usječeno navedeno gornjopološko polje koje se ne vidi ni s vrhova Planinice, niti s bilo kojeg dijela Mostarskog blata, a do ovog područja vodi poprilično nepristupačan i na neki način tajnoviti put - kojeg treba znati pronaći. Osim otežanog pristupa i dolaska ovamo, i sami geografski položaj na granici dvije županije doprinosi tome da u ovaj mali 'rajski' dio Hercegovine dolazi godišnje vrlo malo ljudi gotovo isključivo rijetkih lokalnih žitelja iz odavde relativno udaljenijeg sela Donji Polog. Ovakve osobine tajnovitog i skrivenog položaja i prirodno-povijesnih zanimljivosti (koje će biti prikazane u nastavku) na jedan način ovu destinaciju stavljaju u top trekking avanturističku destinaciju svim ljubiteljima 'pješačkog' otkrivanja prirodnih krških ljepota Hercegovine, te se ovim postom daje svojevrstan prijedlog -na koje načine doći-i-što vidjeti- na ovoj uistinu predivnoj maloj ali rajskoj prirodno-arheološkoj oazi u neposrednoj blizini grada Mostara. 

MOTIV S POZNATOG CRTEŽA EDVARDA MUNCHA-SCREAM (KRIK) PREDUHITREN NEKOLIKO STOLJEĆA  RANIJE NA STEĆKU IZ GORNJEG POLOGA / FAMOUS EDVARD MUNCH SCREAM -FACE- IS ANTICIPATED MANY CENTURIES EARLIER ON MEDIEVAL MEGALITHIC TOMBSTONE IN VILLAGE GORNJI POLOG IN SOUTHERN BOSNIA AND HERZEGOVINA;  
U pogledu sadržaja koje se isplati vidjeti -posebno s mogu navesti dva arheološka dragulja-od iznimnog značaja a gotovo potpuno neistraženi -ilirsko-grčke ruševine utvrde Zvonigrad s ostacima kiklopskog zida, te posebice znakoviti srednjovjekovni stećci unutar nekropole pored katoličkog groblja u Gornjem Pologu. Prapovijesno ilirski Zvonigrad i gradina istočno od njega već su ranije na ovom portalu u fotografskom smislu dobro i detaljno prikazani i opisani, no ono što u ovom postu na određen način jest ekskluzivno jest fotoprikaz gornjo-poloških stećaka koji imaju vrlo zanimljive urezane crteže ili motive a koji do sada nigdje nisu bili detaljnije prikazivani, opisivani pa čak niti registrirani. Gotovo svima, barem u vizualnom smislu poznat je izgled crteža od norveškog slikara Edvarda Muncha - Krik s licem u strahu otvorenim ustima; http://en.wikipedia.org/wiki/The_Scream , što je kao što se vidi jedno od najpoznatijih i najvrijednijih slikarskih umjetničkih dijela. No, da li je ovaj najpoznatiji izraz lica sa slike Edvarda Muncha uistinu originalan i jedinstven ? Nije. Upravo se jedinstveni i što je najzanimljivije, mnogo stoljeća raniji, motiv gotovo istog izraza lica - nalazi - ni više ni manje već na jednom od stećaka u ovoj gotovo nepoznatoj nekropoli u Gornjem Pologu (slike dolje). Uz sve ove povijesno-arheološke vrednote, slike prirodne ljepote ovog skrivenog područja koje se prikazuju u nastavku - govore same za sebe. Sve u svemu, malo, skriveno i tajnovito područje Gornjeg Pologa čvrsto stoji na svome mjestu, čeka i zove sve one znatiželjne ljubitelje prirode i arheologije da ako ništa barem na kratko dođu ovdje da se osvrnu oko sebe i udahnu predivni čisti mediteransko-planinski zrak s mirisom kamena i ljekovitih trava.

Ogroman megalitski blok tvrdog vapnenca koji potpuno nelogično 'stoji' ovdje na mekoj i rahloj pjeskovitoj podlozi pri čemu je vrlo vjerojatno dopremljen ovdje u srednjem vijeku da se od njega napravi veliki stećak ali on je tek vrlo malo sa strana 'dirnut'

NEKE PRIRODNE SCENE U GORNJOPOLOŠKOM POLJU



 RUŠEVNI OSTACI PRADAVNOG (ILIRSKOG) BEDEMA DUGOG VIŠE OD 250 m 



 NEKI ZANIMLJIVI CVJETOVI



 TAJANSTVENA NEKROPOLA STEĆAKA U GORNJEM POLOGU

MOTIV POZNATOG LICA SA SLIKE 'KRIK' OD EDVARDA MUNCHA -na ovom stećku - zamijetljiva je znatna podudarnost motiva lica s Edvardove slike i ovoga ovdje koje je puno ranije u srednjem vijeku načinio nepoznati hercegovački autor s tim da je izraz lica podudaran, dok drugi dio ove skulpture na stećku govori da je riječ o osobi koja ili nosi mač ili je ubodena mačem što će svakako valjati saznati još





Ogromni prevrnuti stećak s vrlo fino isklesanim motivom mogućeg hvatanja konja ili pak lova s jahačem koji na lijevom konju ima nekakav dugi materijal (štap, koplje, laso..?) a ispred njega nadesno je drugi konj (divlji?) bez jahača


Pogled na pristupnu usku asfaltnu cestu koja ide iz donjeg Pologa s pogledom odozgo prema jugoistoku prema Mostarskom blatu






subota, 4. svibnja 2013.

MEGALITSKA ILIRSKA UTVRDA 'Zidana gomila' S KIKLOPSKIM ZIDOM IZNAD STUDENACA KOD LJUBUŠKOG * MEGALITHIC ILLYRIAN HILLFORT WITH CYCLOPEAN MASONRY ABOVE STUDENCI NEAR LJUBUSKI IN SOUTHWESTERN HERZEGOVINA

FOTOUVID U JOS JEDNU MEGALITSKO-KIKLOPSKU PRADAVNU (ILIRSKU) GRAĐEVINU HERCEGOVINE;

Iz pretposljednjeg posta s iscrpnijim foto-tekstualnim predstavljanjem helenističko-ilirske utvrde Zvonigrad kod G.Pologa, zatim iz nekih ranijih postova o ilirskim gradinama, kao i iz gotovo svih dosadašnjih javno dostupnih foto-prikaza prapovijesno-antičkih objekata na ovom prostoru, moglo bi se jasno zaključiti kako veći dio znatiželjne javnosti u vizualnom smislu osim Daorsona dosada nije bio upoznat niti sa jednim drugim objektom iz prapovijesno-ilirskog doba koji ima bolje očuvane bedeme.  Stoga kao nastavak prvenstveno fotoreportažnog prikazivanja brojnih ilirskih megalitskih objekata (utvrda) Hercegovine u ovom postu ćemo pokazati izgled jedne, široj javnosti gotovo nepoznate relativno manje gradine iznad sela Gornji Studenci na jugoistoku Ljubuške općine lokalnog naziva Zidana gomila - koja je u biti utvrda ili gradina, a ne gomila. No, iako ova gradina ili utvrda u odnosu na neke hercegovačke, jest manja, ono što je uvrštava među možda 4 do 5 najzanimljivije prapovijesno-ilirske utvrde u Hercegovini jest njen vrlo dobro očuvan bedem, koji je ni manje ni više - građen u pravom kiklopskom stilu ili stilu megalitske gradnje kakva se susreće u prapovijesnom razdoblju brončanog doba diljem svijeta. Sama gradina ili utvrda ima otprilike izduženo pravokutan oblik pri čemu se navedeni kiklopski bedem pruža sa sjevernih strana jer je s juga prirodno gotovo vertikalno reljefno ustrmljenje prema dolini Studenčice koje je u geološkom smislu poznatije kao 'Klobučka navlaka'. Megalitski kiklopski zid na ovoj gradini s njene sjeverne strane, s obzirom na geografski položaj u sjecištu puta od Narone prema unutrašnjosti Hercegovine, začudo ima ovako dobro očuvan oblik, pri čemu je u dužini od nekih 40 metara na pojedinim mjestima zid visinom veći od 2,5 m. Ovo nesumnjivo govori o prilično jakom i povlaštenom statusu plemena koje je ovdje živjelo i koje je sagradilo ovu utvrdu. Dojam ove prave kiklopske utvrde najbolje se može doživjeti približavanjem ovoj utvrdi sa njene sjeverne strane od zadnjih istočnih kuća u selu Crnopod, pri čemu se iz daljine tek nazire bedem koji približavanjem do neposredne udaljenosti pokazuje svoje pravo 'lice' tj.izgled u kojem se jasno vidi dimenzionalnost komada stijena od kojih je složen zid. Prema samom obliku blokova vapnenca s kojim su tadašnji Iliri načinili ovaj bedem, koji se ogleda u tome da blokovi nisu ili tek vrlo malo obrađeni, s težinama pojedinih blokova preko dvije tone i međusobni sklop bez veziva, ovaj zid ili bedem uvelike podsjeća na mnoge slične bedeme iz Grčke i Albanije koji su u ovom arhitektonskom stilu građeni najviše tijekom mikenskog razdoblja tj.u brončanom dobu. Stojeći ispod ovih zidina i promatrajući pojedine ogromne višetonske blokove u gornjim pa čak i vršnim dijelovima zida, čovjek se uistinu zapita na koji način su to prije možda i više od 3000 god.radili tadašnji, ovdašnji stanovnici i kakvu su možda upravu kiklopsku snagu imali ovi prahercegovci. Zbog ovoga se ovakav način i stil gradnje prapovijesnih zidina naziva  samim kiklopskim zidarskim stilom; http://en.wikipedia.org/wiki/Cyclopean_masonry a danas se spomen naziva kiklopski zid većinom veže za prostor Grčke što jasno govori o tome kako su Grci vrlo dobro iskoristili ovakve prapovijesne lokalitete u turizmu i promociji vlastite zemlje. Ovdje na ovim našim hercegovačkim prostorima sve se više razotkrivaju brojne arheološke tajne i lokaliteti u razdoblju od kamenog doba do srednjeg vijeka, koji apsolutno nose ogroman potencijal u budućem turističkom segmentu i promociji ove naše od pamtivjeka naseljene zemlje Hercegovine.

Zumirani pogled s udaljenosti oko 1,5 km na kiklopsku 'Zidanu gomilu' od smjera sjevera prema jugu

 prastari ilirski put koji povezuje nekoliko većih gomila i gradina

 jedan od ilirskih grobova

 vrlo zanimljivi i intrigantni (ilirski) čavao koji je jako čvrsto, gotovo neodvojivo zabijen u stijeni u sredini gore prikazane staze i savijen prema dolje (za što i zbog čega--ostaje upitno)

 zumirano prema utvrdi približavajući se sa sjevera

 jedna fina zatvorena livada neposredno sa sjeverne strane utvrde, pri čemu je vjerojatno bila riječ o nekoj vrsti mjesta zabave i igara ljudi koji su sagradili ovu utvdru

 pogled na rubni sjeverozapadni dio utvrde s vidljivim kiklopskim megalitskim zidom od višetonskih blokova

 SLIKE DOLJE: pogled na kiklopski zid sa sjeverozapadne strane




 pogled s jugozapadne strane ispod utvrde na studenačko polje prema Ljubuškom

 pogled na južni dio utvrde od enormno brojnih nasutih, prvotno složenih kamenja

 pogled na same stijena ispod ove utvrde - gornjokredni masivno uslojeni vapnenci čiji je nagib slojeva i karakter pukotina savršeno odgovarao da se upravo na ovoj točci sagradi uvrda od lomljenih kamenja iz neposredne blizine

 pogled na očuvanu stražarnicu na sjeverozapadnom dijelu vrha ove gradine

 pogled prema sjeveru,sjeverozapadu s vidljivim tonsko-višetonskim blokovima vapnenca koji su uzidani u sjeverni rub

 pogled s kiklopskog zida prema jugoistoku i vidljivoj drugoj visoko nasutoj gomili,gradini ali bez bedema kao ovdje

 pogled s jugoistoka prema sjeverozapadu na južni dio utvrde s vidljivošću enormnosti naslaganog kamena

 SLIKE DOLJE: pogled na kiklopski zid sa sjevernih strana