CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

četvrtak, 20. lipnja 2013.

KOLORADO ZAPADNE HERCEGOVINE - KANJON UGROVAČE (FOTOSPECIJAL)

NAJVEĆI GEOTURISTIČKI POTENCIJAL JUGOZAPADNE BOSNE I HERCEGOVINE - KANJON UGROVAČE - TZV.MEANDRIRAJUĆI KANJON;

Kanjon Ugrovače već je bio u nekoliko navrata spominjan, pa i prikazivan na ovom portalu pri čemu je bio prikazan fotografski uvid sa samo jedne točke - vidikovca. Tijekom proteklog vremena autor je obilazivši neke geološke zanimljive lokalitete s fosilima došao na mjesta ili bolje reći točke s kojih se pruža i više nego fascinantan pogled na kanjon Ugrovače, točnije na jedan njegov dio. Svi ovi najbolji vidikovci ili mjesta vizualnog doživljaja kanjona Ugrovače do kojih se može automobilom doći su: 1. vidikovac na cesti od Dobrkovića prema Izbičnu, 2. vidik.na cesti prema Donjoj Britvici ispod vrha Tribošić, 3. vidik.uz makad.cestu u Gornjoj Britvici, 4. vidik.na cesti prema Crnim Lokvama te 5.vidik.pored kopova boksita u Crnim Lokvama. Sva ova mjesta ili vidikovci samo su jedan dio potencijalnog i vrlo privlačnog avanturizma koji je posebno interesantan planinarima i svima onima koji vole planine i kanjone. U tom smislu kanjon Ugrovače sa svojim okolnim brdima i planinama predstavlja pravi planinarski i gotovo potpuno nepoznat ili neotkriveni - dragulj, kojega itekako vrijedi upoznati. Osnovni element koji je i proizveo cijeli ovaj kompleks kanjona Ugrovače jest geologija i stijene prisutne ovdje. Tako kanjon Ugrovače siječe skoro sve geološke članove ili tipove stijena iz mezozojskog perioda krede i to od najdonje pa do najgornje krede. Većina ovih stijena kredne starosti koji su poput otvorene knjige geološke prošlosti - dostupne i vidljive u kanjonu i okolo njega,  su sedimentne stijene - vapnenci, dolomiti, dolomitni vapnenci, konglomerati, pješčenjaci i breče. Kako je razdoblje krede bilo vrijeme vrhunca razvoja kopnenih i vodenih gmazova uključujući svima poznate dinosaure, u cijelom okolnom prostoru kanjona Ugrovače itekako postoji velik potencijal za pronalazak fosila nekih od kralježnjaka koji su živjeli u morima i na kopnu tijekom krede, pri čemu su već u neposrednoj okolici ranije otkriveni zubi izumrle vrste ribe iz krede koji se nalaze u župnom muzeju u Izbičnu te još neistraženi u potpunosti mogući tragovi hodanja biljojednih dugovratih ali patuljastih dinosaura u Privalju i kod Trna u neposrednoj blizini rijeke Ugrovače. Kako se fosili svugdje u svijetu gotovo isključivo pronalaze u sedimentnim stijenama, kakve su isključivo prisutne i ovdje, stoga je jasno koliko je potencijal nalaska fosila u bilo kojem dijelu područja kanjona Ugrovače. Uz navedene najinteresantnije dinosaure, u pločastim ili škriljavim vapnencima kakvih ima puno ovdje - mogle bi se otkriti druge vrste fosilnih riba, fosilnog bilja, a možda čak i fosilnih gmazova poput zmija ili ribolikih gmazova - ihtiosaura pleziosaura, mozosaura i slično. Ono što je već naveliko potvrđeno i što gotovo svatko tko bude dolazio ovdje može pronaći jesu brojni fosili specifičnih prstenoliko-cjevastih izumrlih školjki - rudista. Uz ove školjke rudiste koji su u stijenama-vapnencima najčešće vidljivi kao presjeci, zajedno uz njih moguće je pronaći i presjeke puževa aktaeonela (Actaeonella) u obliku spiralne kružnice. Jedna takva nekadašnja izumrla zajednica ovih organizama rudista i puževa aktaeoneli pronađena je okamenjena ili fosilizirana na jednom dijelu zasjeka u stijeni uz makadamsku cestu zapadno od sela Crne Lokve (slike). Osim fosila i stijena drugi vrlo interesantan faktor kanjona Ugrovače jest sama rijeka ili voda koja se kreće u dnu kanjona. Na dosta mjesta u dnu kanjona postoje pravi slapovi čija su dna kao i cijelo dno kanjona Ugrovače većim dijelom godine suhi, no u srednjem dijelu kanjona između sela Donja Britvica i Crne Lokve postoji nekoliko, uglavnom lokalnim žiteljima poznatih, malih ujezerenja u kojim voda ostane i tijekom ljeta pa koji kao takvi predstavljaju prave skrivene ljetne rajske vodene oaze u kanjonu. Uz sve ovo neophodno je navesti i brojne, gotovo nikako neistražene, pećine i jame među kojima neke zasigurno imaju ogromna podzemna prostranstva. Među brojnim boksitnim kopovima kao vrlo poseban mogao bi se navesti danas veći podzemni rudnik - Tribošić, kod sela Donja Britvica čiji tunelski ulazi, prostori te strojna oprema ispred ovih ulaza u podzemlje - predstavljaju svojevrsni hercegovački povijesno-gospodarski pa i turistički spomenik. Svi ovi navedeni i brojni drugi ovdje nenavedeni faktori prisutni u kanjonu Ugrovače kao i okolo njega, pružaju više nego dovoljan razlog svim ljubiteljima prirode, planinarima, speleolozima, biciklistima, avanturistima, da dođu, dožive ili barem 'bace' pogled na ovaj neotkriveni prirodni dragulj općine Široki Brijeg i cijele jugozapadne BiH - kanjon Ugrovače. 

mape kanjona Ugrovače
(plavo - asfaltne ceste, žuto - makadamske ceste)

kanjon Ugrovače prema SZ, pogled s vidikovca na cesti od Dobrkovića prema Izbičnu

kanjon Ugrovače od S prema J, s vidikovca Tribošić


stijene (donjoeocenski foraminiferski vapnenci) kod sela Gornja Britvica


KANJON UGROVAČE S VIDIKOVCA - GORNJA BRITVICA - SLIKE DOLJE:











kanjon Ugrovače s vidikovca-Crne Lokve-cesta

NALAZIŠTE FOSILNE ZAJEDNICE KREDNIH ŠKOLJKI (RUDISTA) I PUŽEVA (ACTAEONELLA) iznad Crnih Lokava:







vidljivi fosili rudista (deblji ovalniji i neravni prstenasti presjeci) i aktaeneli (tankolinijski kružno-jajasti spiralni presjeci)



geološka karta područja kanjona Ugrovače (lijevi dio slike) - isječak karte OGK, 1:100 000, list Mostar, Mojičević & Laušević, 1973. 

POGLED PREMA KANJONU UGROVAČU I GRADU ŠIROKI BRIJEG S VIDIKOVCA CRNE LOKVE-KOP, SLIKE DOLJE:






četvrtak, 6. lipnja 2013.

GRADNIĆI - NAJJEDNOSTAVNIJE MJESTO ZA PRONALAZAK FOSILA U CIJELOM BROTNJU

DESTINACIJA GRADNIĆI - DOĐITE I DOŽIVITE MAGIČNU PRIRODU I POVRATAK U PRADAVNU PROŠLOST NAŠE PLANETE;


U cijeloj Hercegovini pa tako i u Brotnju postoji vrlo mnogo istinskih ljubitelja prirode koji vole doživjeti neke njezine segmente - biljke, životinje, stijene, planine, rijeke itd. Ono po čemu su Gradnići specifični i možda jedinstveni u cijelom Brotnju pa i širem području jugozapadne Hercegovine jest to da prostor ovog sela bliže gradu Čitluku omogućava vrlo jednostavan dolazak na mjesta na kojima se mogu pronaći gotovo bezbrojni raznoliki fosili uz istovremeni doživljaj prirodne ljepote i krajolika. Postoje dvije ovakve lako dostupne lokacije do kojih se dolazi skretanjem prema Gradnićima s glavne ceste prema Žitomisliću neposredno gdje je i skretanje za Krehin Gradac (slika). 
Prva točka nalazi se tek kojih 300-injak m idući cestom prema Gradnićima s desne strane a čini je jedno brdoliko uzvišenje koje je u biti umjetno brdo od davno iskopanih stijena iz velikog boksitnog kopa. Ovdje postoji napravljen makadamski put koji se uspinje na sam vrh ovog brdašca s kojeg se pruža fenomenalan pogled na cijelo gradnićko-paočko polje, no ono što je daleko najzanimljivije jest da se u gotovo svakom komadu mekših plavkastosivih stijena (lapora) nalazi mnoštvo bjelkastih fosila - manjih raznolikih pužića i većih okruglastih školjki. Uz fosile puževa i školjki na ravnim dijelovima većih komada tvrđih žućkasto-narandžastih stijena (pješčenjaka) mogu se vidjeti fosilni otisci izduženih granja i stabala. Uz malo više sreće osim sviju ovih fosilnih organizama moguće je naći otiske ježinaca i sitne koralje, ali možda čak i fosile glavonožaca - nautilus kakav je pronađen od strane autora 2012.god.točno na ovoj točci (slika). 
Druga točka zahtijeva tek nešto malo dužu vožnju kratkim makadamskim putem (slika) pri čemu se autom može doći do prizora ogromne 'rupe' na površini zemlje iz koje se čuju zvuci raznih ptica, te, kao i na 1.točci, velikog umjetnog brda od stijena iz ove velike rupe, koje je odmah neposredno zapadno od velike rupe. Prilikom dolaska na ovu točku neupitan je visok oprez! - uz savjet da se ne približava rubovima ove ogromne rupe radi trošnosti ovih stijena uz njene rubove. Kao i na 1.točci, ovdje gotovo svaka siva i žućkasta stijena sadrži obilje fosilnih školjki i puževa, ali isto tako ovdje se mogu naći potpuno tvrde bijele stijene mnogo starije od navedenih s mnogo fosila, u kojima se malo boljim pogledom također mogu vidjeti fosili. Sve mekše i mjestimično tvrđe stijene sivkasto-modre, smeđkaste, žućkaste i narandžaste boje u kojima ima najviše fosila - pripadaju vremenskom razdoblju geološke prošlosti - eocenu i to srednjem eocenu - prije nekih 40-45 milijuna godina. Za razliku od sviju ovih - najbrojnijih stijena na brdašcu, navedene potpuno tvrde bjelkaste do tek nešto bjelkastosive stijene su iz razdoblja gornje krede u starosti prije nekih 85 - 75 milijuna godina, što ih čini dakle najstarijima ovdje u Gradnićima. I ono što je zanimljivo i u nekima od ovih stijena mogu se zamijetiti brojni prstenasti presjeci fosila izumrlih školjki - rudista o kojima se već podrobno pisalo ranije. Ove rudiste je vrlo teško čekićem odvojiti od stijene, gotovo nemoguće što je rezultat vrlo velike tvrdoće i kompaktnosti ovih stijena - vapnenaca. 
Analizom svih ovih fosila koji se mogu pronaći ovdje kao i onih nađenih u neposrednoj okolici može se napraviti prilično detaljna rekonstrukcija izgleda davnog praokoliša ovog područja i cijelog Brotnja, te kako se taj praokoliš mijenjao kroz vrijeme. Kao najstarije vrijeme u toj rekonstrukciji može se uzeti srednja kreda prije 100-injak milijuna godina pa sve do razdoblja miocena prije 10-ak milijuna godina čije se stijene isto mogu pronaći ovdje u Gradnićima gdje je iskapan ugljen koji i dan danas viri iz zemlje. Uz priču o fosilima neizostavno je navesti čari prirode prisutne ovdje i to u obliku brojnih aromatičnih i ljekovitih biljaka koje rastu ovdje i koje šire intezivan miris uokolo (posebice u ovo proljetno-ljetno razdoblje), zatim u obliku predivnog prizora i atmosfere u potpunoj prirodi bez zvukova prometa ili bilo kakve urbanosti, kao i prisustvo raznih vrsta zanimljivih ptica među kojima su u ovo doba godine možda najzanimljivije ptice pčelarice (http://en.wikipedia.org/wiki/European_Bee-eater) sa svojim anđeoskim pjevom i gotovo božanskim-rajskim izgledom perja u kojem se s 'metaličnim' sjajem prelijevaju modrozelena, plava, tirkizna, žuta, naranđasta i crna boja. 

mapa načina dolaska do lokaliteta u Gradnićima

detalj s 1.točke na umjetnom nasipu ili brdu s brojnim plavkastim stijenama eocenske starosti prepunih fosila (slikano zimi prošle godine)

jedan od pronađenih fosila - pužić Diastoma costellatum

drugi mnogo vrijedniji nađeni fosil na 1.točci - veći dio kućice glavonošca -Nautilus - dimenzija dužine oko 21 cm

jedna od većih fosilnih školjki s 1.točke - rod Miltha (Lucina)

dva fosilna puža roda Ampullina (Natica) s 1.točke

dio otiska grane ili tanjeg stabla iz nekadašnjeg polumočvarnog priobalja morskog zaljeva tijekom eocena

pozitivni i negativni fosilni otisak lista - vjerojatno od nekog grma mangrove vegetacije koja je također rasla u zoni plime i oseke uz rub ovog eocenskog morskog zaljeva

pogled s vrha umjetnog brdašca prema Paoči (slikano zimi prošle godine)

pogled na nađeni komad stijene sa stotinama školjki iste vrste a različite veličine (uzrasta) - rod Miltha (Lucina)

mali dio od mnogobrojnih komada ovakvog mekog plavkastog lapora prepunog fosila puževa i drugih mekušaca (točka 1)

točka 2. -pogled na ogromnu rupu (stari boksitni kop) s lijepo vidljivim presječenim slojevima stijena 

pogled na kop

ista slika od gore s označenim granicama i vrstama stijena

pogled na donji dio kopa s označenim opisom stijena

pogled na tvrde slojevite vapnence s rudistima iz krede unutar kopa koje su što je jasno vidljivo - tijekom geološke povijesti iz prvotnog horizontalnog položaja preokrenute do u gotovo vertikalni položaj

vrlo zanimljiva slika koja poput otvorene stranice knjige geološke povijesti točno pokazuje granicu (točno na prelazu crne drške na žuti dio čekića) do koje je trajalo plitkomorsko taloženje tvrdih bjelkastosivih vapnenaca s rudistima u kredi (ispod granice), nakon čega je dosta vremena to bilo iznad vode, da bi tijekom srednjeg eocena opet nadošlo more i započelo taloženje također u plitkom i tropskom moru ali u drugačijem okolišu - okolišu mirne morske uvale s utocima potoka na obali i drugačijim životinjama u vodi - što je proizvelo dosta mekše modrosive lapore i pješčenjake (iznad granice)

jedan eocenski puž

još jedan eocenski puž 

u odnosu na eocen - dosta rijeđi za zamijetiti - fosili iz razdoblja krede na tvrdom bjelkastom vapnencu - rudisti

žućkasti pješčenjak eocenske starosti - s brojnim školjkama roda Chlamys

pogled na dio umjetnog brdašca na točci 2


opis stijena na brdašcu točke 2

kako je izgledao prostor gradnićkog polja tijekom eocena prije više od 40 milijuna godina - poput današnjih dijelova obale u JI Aziji (crveno)

REKONSTRUIRANI IZGLED PRAOKOLIŠA ZAPADNE HERCEGOVINE I NJEGOVA PROMJENA TIJEKOM GEOLOŠKE PROŠLOSTI:

zanimljivi procvjetali grm uz brdašce na točci 2


pogled na kamerom 'teško' uhvaćenu pčelaricu u blizini točke 2