CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

petak, 29. studenoga 2013.

ZOOLOGIJA-VIDEO: NEVJEROJATAN RAJSKI NEBESKI SPEKTAKL U ŠKOTSKOJ

NEBESKA PREDSTAVA PTICA - ČVORAKA NA ŠKOTSKOM NEBU - POGLEDAJTE;


Iako okruženi s mnogim poteškoćama i kriznim situacijama, u pogledu doživljaja čuda nismo nikako zakinuti, pa tako, unatoč svemu što se događa u našem okruženju, svima nama, odnosno svima onima - koji žele doživjeti čudo ili čuda, ona se bez ikakve smetnje mogu doživjeti ili dogoditi - pri čemu je ovdje riječ o čudima prirode. Priroda nam tako, ako samo malčice zastanemo i pogledamo malo bolje okolo sebe, uvijek može dati neki čudesni ili u najmanju ruku zanimljivi doživljaj. Jedan, mogli bi smo slobodno reći -fenomenalan - gotovo rajski doživljaj - prirodnog aspekta - zapažen je i snimljen - na nebu iznad Škotske. Riječ je jatu preko 10 000 čvoraka koju su nakon uzleta u poludnevnoj svjetlosti, svojim gotovo nevjerojatnim letom - tvorili različte imaginarne oblike, za neke delfina, za neke kita, za neke srca i druge oblike ovisno o subjektivnom vizualnom doživljaju. 
Čvorak (lat.Sturnus vulgaris)  je vrlo zanimljiva ptica koja se zadnjih godina u ovim našim krajevima, sve od Slovenije, Hrvatske, i dalje do istočnoeuropskih zemalja, poprilično raširila. Pojedini detalji kao i općeniti podaci o vrsti ptice - čvorak mogu se naći na webu: http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cvorak .  U ovim našim područjima, čvorak je selica, tako da je mogućnost doživljaja ovih ptica uglavnom od sredine proljeća pa do sredine jeseni. Gledajući ovaj doživljaj, u njemu se posebno ističe načine leta čvoraka koji priliko dolaska kao i uoči selidbe - vrlo često lete u ogromnim jatima s više desetaka tisuća jedinki, pri čemu izgled jata poprima raznolike i vrlo fascinantne oblike na nebu u dužini i do 500 metara. Drugi zanimljiv doživljaj čvoraka, zasigurno poznatiji mnogima kojima čvorci nastanjuju potkrovlja kuća, jest njihov pjev, nekad gotovo ljepši od pjeva slavuja, s primjetnim vrlo širokim rasponom tonaliteta, pri čemu često pjev čvoraka prilično podsjeća na ljudski zvižduk. Doživljaj pjeva čvoraka je puno lakše doživjeti, no doživljaj u vizualnoj punini - leta njihovih ogromnih jata je puno rijeđi i kao takav vrijedniji što predstavlja i ovaj hvale vrijedan snimak uz prateću laganu klasičnu glazbu, koji je najbolje pogledati s uključenom full screen opcijom i zvukom: 

petak, 22. studenoga 2013.

EKSKLUZIVNO: NOVA NALAZIŠTA FOSILA U HERCEGOVINI - IZ VREMENA DINOSAURA-KREDE I RAZDOBLJA-EOCENA * New fossiliferous sites with Cretaceous and Eocene macrofossils in Herzegovina

NOVI UVID U MAGIČNE FOSILE ŠKOLJKI I PUŽEVA U HERCEGOVINI;

Hercegovina je uistinu jedinstveno područje koje sadrži ogromno prirodno paleontološko blago - svima nama poznatije kao fosili ili okamine. Koliki god dosada stekli uvid i spoznaju o lokacijama na kojima se mogu naći zanimljivi fosili kao i o samim fosilima na ovom hercegovačkom tlu, isto tako možemo gotovo stopostotno zaključiti kako uvijek i iznova možemo otkriti još dosta novih i malo poznatih lokacija na kojima se mogu pronaći raznoliki zanimljivi fosili. Ovaj zaključak opravdava već ranije više puta opisana činjenica da je gotovo 100-postotni udio površine čitave Hercegovine izgrađen od sedimentnog tipa stijena - tipa u kojem se nalazi i otkriva 99 % svih primjeraka fosila biljaka i životinja u svijetu. U nastavku teksta stoga se prikazuje uvid i kraći opis s fotografijama - nekoliko, mogli bismo reći novije otkrivenih ili pronađenih nalazišta fosila u Hercegovini. Riječ je većinom o lokacijama u zapadnom dijelu Hercegovine i to lokacijama sa sedimentima kredne starosti (nama svima poznatijem kao zadnjem velikom periodu vladavine dinosaura), te lokacijama sa sedimentima eocenske starosti ili razdoblja dok je još uvijek ovdje vladala topla tropska klima i rasla tropska vegetacija. Opis i prikaz lokaliteta i fosila koji slijedi u nastavku pruža mogućnost svakome zainteresiranom ljubitelju ovog prirodnog bogatstva da sam pronađe ili bolje rečeno otkrije neki zanimljivi primjerak fosila koji nakon takvog pronalaska može poslužiti kao trajni izuzetno dekorativni ukras ili izložak u vlastitom domu, pri čemu bi u slučaju otkrića najvjerojatnije riječ bila o fosilima čiji opis slijedi dolje.  

1. ZVIROVIĆI (OPĆINA ČAPLJINA) - nalazište krednih školjkaša rudista * Cretaceous cenomanian radiolitid rudists - Prearadiolites, Radiolites, Eoradiolites etc.

Ovo vrlo zanimljivo nalazište fosila smješteno je uz asfaltnu prometnicu Čapljina - Međugorje, i to neposredno sa sjeverne strane ceste nakon prolaska Zvirovića prema Međugorju (ili prije Zvirovića idući prema Čapljini) - 1.slika. Već samim dolaskom na ovaj lokalitet u oči upada suhozid uz jednu livadu s košnicama pčela, u kojem se primjećuju brojni cjevasto-tubasti bijelkasti oblici u komadima stijena od kojih je suhozid napravljen. Malo bližim promatranjem daju se naslutiti detaljniji izgledi i oblici ovih neobičnih fosila, pri čemu je riječ o već ranije više puta opisivanim izumrlim vrstama školjki - rudistima
https://www.academia.edu/1316778/Fossils_Explained_Rudists. U navedenom suhozidu, kao i u nekoliko malih 'humaka' od stijena te južno od suhozida prema asfaltnoj cesti, može se pronaći uglavnom tri vrste ili oblika rudista pri čemu su daleko najbrojniji oblici rodova Praeradiolites i Radiolites, dok su nešto rijeđi oblici roda Eoradiolites. Ono što je zanimljivo jest to da se malo boljim zagledanjem na tlu, zatim u sivkastim dolomitičnim vapnencima kao i po zemljasto-stijenskim humcima južno od suhozida mogu pronaći cjelovite ljušture navedenih rudista.Ove vrste rudista ukazuju da ove stijene imaju starost oko 90 pa i više milijuna godina tj.pripadaju dijelu gornje krede - cenomanu.

Nalazište rudista (fam.Radiolitidae) sjeverozap.od sela Zvirovići podno Križevca - i - primjerci rudista:









2. CEROV DOLAC (OPĆINA POSUŠJE) - nalazište krednih školjkaša rudista * Cretaceous radiolitid rudists

Ovo nalazište fosila je po tipu prisutnih fosila vrlo slično prethodno opisanom, no fosili su ovdje smješteni na vrlo maloj površini, s tim da su vrlo jednostavno uočljivi jer su na vapnenačkim stijenama u zasjeku makadamske ceste koja vodi od Cerovih Doca prema Sobaču tj.prema sjeveru. Odmah neposredno uz ovaj put sa sjeverne strane na jednom proširenju u bijelim tvrdim vapnencima kredne starosti mogu se zamijetiti tamne točke koje bližim pogledom postaju poput fenomenalnog crteža ili izrezbarenih bezbrojnih skulpturica u obliku prstenastih i izduženih presjeka - pri čemu je utvrđeno da se radi o radiolitidnim rudistima koji ukazuju na stariji dio gornje krede - cenoman.

Nalazište rudista (fam.Radiolitidae) sjeverno.od sela Cerov Dolac i Broćanac - i - primjerci rudista: 






3. RAŠKA GORA (OPĆINA MOSTAR) - nalazište krednih školjkaša- velikih rudista roda Neocaprina i drugih vrsta  * Cretaceous cenomanian Neocaprina rudists and other molluscs

Za područje Raške Gore u pogledu nalazišta fosila rudista već se znalo ranije, no ovo znanje su imali isključivo rijetki znanstvenici koji su se bavili istraživanjem ovih vrsta fosila pri čemu treba spomenuti mogli bi smo slobodno reći velikana geologije i paleontologije s ovih prostorima, posebice prostora Hercegovine, Dr. Teofila Sliškovića (1926-1991) iz Trna pokraj Širokog Brijega koji je za svog života postao ne samo regionalni već i svjetski ekspert za fosile rudista. Tako je u okviru svog istraživanja ovih čudnovatih izumrlih školjki iz vremena dinosaura otkrio brojna nalazišta u čitavoj Hercegovini, kao i u Bosni (posebice okolica Jajca) među kojima i ovo na području Raške Gore. Potaknut ovime, autor je i sam odlučio posjetiti područje Raške Gore, koje je već prvim posjetom rezultiralo i više nego zanimljivim otkrićima fosila koji se prikazuju ispod ovog teksta. Riječ o par točki na širem području Raške Gore gdje se mogu pronaći ogromni rudisti vrste Neocaprina gigantea, pri čemu su zamijećeni primjerci i do 30 cm dužine, kao i ogromni primjerci koji izgrađuju cijele izdanke vapnenaca, koji su, što je vrlo zanimljivo, na ovom području gotovo bijele boje, vrlo tvrdi i kompaktni te na prvi pogled izgledaju poput pravog mramora. U pogledu navedenog fosila neokaprine izuzetno je zanimljiv oblik presjeka ovog rudista koji je vrlo prepoznatljiv i specifičan upravo za rod Neocaprina, a izgleda poput velikog ovalnog, kružnog ili trigonalnog prstena s brojnim poput saća poredanim malim komoricama uz vanjski rub prstena. Nadalje, druga zanimljivost ovog fosilifernog lokaliteta jest to što se na njemu mogu pronaći i druge velike vrste rudista poput rodova Distefanella, Sauvagesia, Vaccinites, Radiolites, kao i drugi nerudistni mekušci poput oštriga hondrodonti, školjke roda Arca itd. Na kraju u pogledu Raške Gore potrebno je spomenuti kako je, uz bogato nalazište fosila, ovo područje mjesto doživljaja izuzetne prirode, vegetacije, čistog zraka, zanimljivih stijena i reljefa, te izvanrednog pogleda prema Mostaru, planini Čabulji, ali i prema dolini Neretve i Drežanke, kao i prema jednima od najvećih BiH planina Čvrsnice i Prenja sa sjevernih dijelova Raške Gore. S obzirom na navedene karakteristike, ali i kao i to da se iz centra Mostara do Raške Gore dolazi solidnim asfaltnim putem za manje od 15min, može se apsolutno zaključiti kako je prostor Raške Gore pravi park prirode grada Mostara, idealan za rekreacionizam, biciklizam, planinarenje, istraživanje, šetnju i druge oblike prirodno-rekreativnih aktivnosti.

  Put iz Mostara prema Raskoj Gori

  Pogled na Mostar sa dionice pred dolazak u Rašku Goru

  Informativna tabla na ulasku u područje Raške Gore

  RUDISTI IZ FAMILIJE RADIOLITIDAuz cestu neposredno prije dolaska na plato Raške Gore: 






  PEJZAŽ NA POČETKU PLATOA RAŠKE GORE (pogled prema Čabulji na zapad):


  Pogled na planinu Velež:

  FOSILI RUDISTA KAPRINIDA, RADIOLITIDA I DR. KOD SELA SIRGE:










  Pogled na sjeverne padine pl.Čabulje odakle počinje ogromni kanjon Drežnice:

  Pogled prema Veležu:



  Pogled sa ceste iznad Goranaca prema Raškoj Gori

  Veliki rudisti kaprinide i drugi mali školjkaši blizu sela Sirge:









  POGLED S VRHA PLANINICE NA PLATO RAŠKE GORE:





4. MILJKOVIĆI (OPĆINA MOSTAR) - nalazište krednih školjkaša rudista * Cretaceous radiolitid rudists

I ovaj lokalitet sadrži fosile kredne starosti poput svih gore opisanih lokaliteta. Lokalitet je smješten neposredno uz (južno ili ispod) široku makadamsku cestu koja se trebala asfaltirali a koja 'ide' od Varde ili Miljkovića sve do Pologa prateći sjeverni rub Mostarskog Blata, gdje se nalaze brojni manji lokalni otkopi ili majdani pločastog kamena - tj.pločastog vapnenca neposredno južnije od stare separacije kamena. Malo detaljnijim obilaskom i snimanjem ovih pločastih vapnenaca utvrđeno je da je riječ o krednim vapnencima vrlo vjerojatno cenomanske starosti i ono što je najzanimljivije, pronađeni su i snimljeni komadi i izdanci vapnenaca s gotovo bezbrojnim lijepo očuvanim rudistima koji svojim ljušturama doslovno 'preplavljuju' pojedine komade stijena. Dakle, ono što krasi ove pločaste vapnence koji se lokalno eksploatiraju ovdje u blizini Miljkovića jest njihova izuzetna dekorativnost i to onih dijelova stijena koji obiluju s fosilima.

Pogled na nedovršenu cestu od Varde do Pologa uz koju se nalazi bogato nalazište rudista:

RUDISTI U USLOJENIM I PLOČASTIM VAPNENCIMA UZ CESTU:




Brojni poput izduženih linija poprečni presjeci oštriga - hondrodonti






Stromatolitna laminacija - tekstura koja ukazuje ne blizinu samog plićaka ili obale u vrijeme taloženja (nastanka) ovih stijena










Zanimljiv vidljivi otisak poput 'stopala' pri čemu je moguće da se čak radi i o otisku jednog manjeg ili otočnog-patuljastog oblika četveronožnih dinosaura





5. ŽOVNICA (OPĆINA MOSTAR) - nalazište krednih školjkaša oštriga-hondrodonti i rudista * Cretaceous well preserved Chondrodonta and rudist bivalves

Nalazi već ranije spominjanih oštriga hondrodonti su u čitavoj regiji krša Dinarida od Slovenije do Crne Gore toliko brojni da često grade čitave slojeve. Takav je slučaj i sa lokalitetom Žovnica kojeg smo ranije već kratko opisali na ovom portalu: http://fosilihercegovina.blogspot.com/2012/11/razni-novootkriveni-fosili-biljaka-i.html . Ali da u ovom ranije objavljenom kratkom opisu za ovaj lokalitet -ne stoji točka, dokazuje nedavno otkriće na brdu s druge, suprotne strane ranije opisanog lokaliteta, točnije na brdu s desne strane glavne magistralne ceste Mostar-Š.Brijeg kad se ide iz smjera Mostara spuštajući se od prevoja Žovnica prema Pologu. Iako su gore navedeni ranije pronađeni fosili fascinantni, ono što je sada otkriveno je uistinu nevjerojatno i zadivljujuće, a riječ je o tome da čitav jedan dio padine navedenog brda južno od granice s crnogoričnim zasadom površinu oko 20000 kvadr.metara, grade blago nagnute, tanje uslojene vapnenačke stijene s milijardama ili bolje rečeno bezbrojnim izvanredno očuvanim bijelim ljušturama ovih izumrlih oštriga - hondrodonti (Chondrodonta). Dolaskom do ovih stijena i približavanjem pogleda prema njima, mogu se uvidjeti toliko brojne nakupine poput listova - slijepljenih - tj.izraslih- okamenjenih ljuštura ovih školjki, koje ćemo najlakše prepoznati po bijelim ljušturama u obliku lepeze. Promatrajući površinu s nižim stijenama, tj.one zaravnjenije dijelove između većih i debljih izdanaka vapnenca, mogu se primjetiti a dakako onda i prikupiti brojne odvojene ljušture ovih prelijepih školjki. Uzbuđujućem doživljaju ovih fosila i ovog lokaliteta posebice doprinosi to da brojni izvana -tamno sivi- tanji slojevi i komadi stijena, kad se čekićem ili sličnom alatkom -preokrenu- s druge unutarnje strane se ukazuju cijele i iznimno dobro očuvane bijele ljušture ovih oštriga, čija se vizualna ljepota i dojam još više upotpunjuje ispiranjem ovakvih prikupljenih komada stijena od zemlje na način čišćenja bilo kakvom plastičnom četkom pod mlazom vode te nakon toga sušenjem istih komada sušilicom za kosu ili pak grijalicom. Ovim vrlo jednostavnim načinom obrade stijene s fosilima, lako se daju napraviti 'muzejski' i vizualno vrlo dekorativni i atraktivni kako manji tako i veći komadi stijena s fosilima oštriga hondrodonti iz ovog nalazišta.

Izdanci s obiljem rudista - radiolitida- uz usku asfaltnu staru cestu od Žovnice prema Miljkovićima (ranije opisani lokalitet Žovnica):


Put prema novootkrivenom lokalitetu s bezbrojnim mnoštvom oštriga hondrodontia - pogled prema JI

Pogled prema Širokom Brijegu

Na samom lokalitetu - pogled prema planini Velež u pravcu Mostara

Bujno ljekovito bilje jedno pored drugog: kadulja, smilje i vrijesak

FOSILI HONDRODONTI I RUDISTA NA NOVOM NALAZIŠTU -ŽOVNICA:









Zanimljiv uzdužni presjek bjelkaste lušture rudista vjerojatno rod Radiolites

Dva cjelovita rudista iz fam.Radiolitidae

Ostale snimljene i prikupljene ljušture hondrodonti:






Dio prikupljenih okamenjenih ljuštura hondrodonti nakon pranja pod vodom


6. BLIZANCI I KREHIN GRADAC (OPĆINA ČITLUK) - nalazište fosila puževa i školjki iz bočatih laguna i estuarija eocenske starosti * Eocene brackish molluscs from ancient lagoons and estuaries with mangrove vegetation 

Na području Čitluka odnosno Brotnja, daleko najveći udio nalazišta fosila pripada stijenama eocenske starosti. Do sada su tako otkrivena brojna vrlo zanimljiva nalazišta pri čemu je veliki dio njih vezan za napuštene površinske kopove boksita, od kojih je veći dio njih dosada ovdje na portalu opisan ili barem naveden u nekom od prijašnjih postova. Ipak, lokaliteti na području Blizanaca i Krehin Graca nisu bili spominjani, a riječ je o vrlo zanimljivim lokalitetima gdje je također riječ o dva stara napuštena kopa boksita pri čemu je u žućkastosmeđim te modrosivim pjeskovitim i laporovitim sedimentima otkrivena vrlo zanimljiva fosilna fauna. Nakon prikupljanja primjeraka fosila analizom je utvrđeno kako se radi većinom o puževima rodova Faunus, Ampullina, Cerithium i Potamides koji su živjeli u bočatim (brakičnim) lagunama i estuarijima u blizini morske obale ali bez jakog morskog utjecaja. Prvi lokalitet u Blizancima predstavlja jedan uski stari boksitni kop do kojeg se dolazi idući makadamom uz zapadni rub poznatih kamenih vinograda te nakon što se skrene desno u pravcu Vionice. Uz zapadni rub ovog kopa odložena je jalovina koja u biti predstavlja sedimente u kojima se mogu pronaći fino očuvani puževi Faunus s vrlo interesantnim oblikom. Drugi lokalitet Krehin Gradac također predstavlja jedan stari kop boksita koji je međutim u obliku jedne vrlo duboke rupe s otvorenom tamnom jamom u dnu, što ukazuje na rizik kretanja uz sami kop i mogućnost urušavanje krovinskih stijena. No, na svu sreću fosili se ovdje pronalaze u jalovini koja je u obliku manjeg brdašca odložena par stotina metara južnije od navedenog kopa. Do ovog lokaliteta dolazi se skretanjem na posebni makadamski put koji se od zadnjih jugoistočnih kuća Krehin Graca odvaja i penje prema Šurmancima, nakon čega se skreće desno na drugi makadamski put kojim se ide u smjeru Čitluka te na kraju dolazi do spomenutog 'brda' jalovine. Za razliku od Blizanaca ovdje se u jalovinskim sedimentima mogu pronaći brojni i raznolikiji fosili od kojih pretežu puževi ampuline, ceritiji, potamidesi, razne vrste školjki roda Lucina kao i brojni fosili dijelova granja i bilja od mangrove vegetacije koja je nekad rasla uz obale ovih laguna.


Mapa položaja nalazišta fosila - Blizanci i Krehin Gradac

FOSILI IZ BLIZANACA:
Školjkica - rod Cardium i vidljivi djelovi drugih mekušaca

PUŽEVI - FAUNUS:




Pogled s nalazišta fosila u Blizancima prema Krehin Gracu i Paoči

LOKALITET KREHIN GRADAC:

Jedna potpuno skrivena i teško dostupna ilirska gomila s vrlo zanimljivo ozidanim povijenim zidom

FOSILI IZ KREHIN GRACA:
Puž ampulina i dio grane neke biljke, vjerojatno mangrove vegetacije

Pogled na pjeskovito-laporoviti blok stijene prepun fosila puževa i školjki koji su živjeli tijekom srednjeg eocena u bočatim lagunama i estuarijima u blizini morske obale koja je u to vrijeme bila u zoni od Vionice preko Tromeđe i dalje prema Ljubuškom i Klobuku gdje je bilo otvorenije i dublje more 

Komad pun fosilnih puževa

Fosilno bilje - dijelovi grana

Pogled od nalazišta fosila prema istoku i selu Blizanci

Malo veći fosilizirani komad grane, dijela stabla ili pak korijenja od mangrove vegetacije 

Izdanak stijene s okamenjenim dijelom nekog stabla ili grma koji je nakon 'odlamanja' upao u pjeskovito-muljeviti plićak lagune nakon čega se okamenio zajedno s brojnim puževima i školjkicama koje su našle izvor hrane uz ovaj komad biljke

Cesta koja se spušta od nalazišta fosila (odlagališta jalovine) prema boksitnom kopu (jami) u pravcu sjevera s vidljivim kućama sela Krehin Gradac

Pogled na veliku boksitnu jamu s poput brazde ili ponora dubokom i uskom rupom podno južne strane, koja je u biti veliki na površini vidljiv rasjed ostao nakon eksploatacije boksita, s pružanjem u smjeru sjever-jug  


7. DONJI I GORNJI HAMZIĆI (OPĆINA ČITLUK) - nalazište eocenskih fosila velikih školjki (rod Lucina) iz morskih muljevitih zaljeva * Eocene big lucinidae shells from ancient muddy marine bays

Za razliku od gore opisanih lokaliteta u Blizancima i Krehin Gracu za čiji posjet se treba poprilično namučiti i 'navozati' po makadamu, na lokalitetu Donji i Gornji Hamzići fosili se mogu pronaći laički rečeno 'bez po muke i mnogo jednostavnije. To je zbog toga jer se stijene bogate s fosilima ovdje nalaze neposredno s južne strane glavne asfaltne ceste od Međugorja prema Š.Brijegu kad se prođu sve kuće sela Hamzića (1.slika dolje). I ovdje je riječ o sedimentima eocenske starosti koji pak sadrže fosile vrlo zanimljivih prilično velikih školjki rodova Lucina i Miltha uz koje se mogu pronaći još i morski ježinci, razni puževi i neke vrste koralja. Ovi tipovi fosila kazuju kako je u ovom dijelu Brotnja u vremenu srednjeg eocena prije više od 40 milijuna godina postojao jedan morski plićak i priobalje s dosta mirnim morem i muljevitim, te mjestimično pjeskovitim dnom. Te kao vrlo važnu pripomenu uz ove fosile, potrebno je reći kako mnogi žitelji u selima Gornji i Donji Hamzići, Dragićina i Donji Ograđenici prilikom raznih iskopavanja zemljišta pronalaze ili su pronašli točno ove gore navedene tipove fosilnih školjki iz familije lucinida, koji su, ili mogu biti, vrlo atraktivan kućni ukras.

Mapa položaj nalazišta fosila kod Hamzića


Školjka - rod Chlamys

Komad tvrdog lapora prepunog fosila školjki i pužica

Mala školjkica

Okamenjeni dio morskog priobalnog dna s vidljivim bjelkastim fosilima školjki roda Lucina

Poveći fosilni puž - neka vrsta roda Globullaria

Okamenjeno priobalno morsko dno od stvrdnutog finog pjeska s mnoštvom fosila školjkica i pužića

Puž - Globullaria incompleta

Fino očuvana školjkica - rod Anomia

Netom otkrivena veća školjka roda Pterolucina s još neodvojenom okamenjenom ljušturom iz sedimenta

Druga veća školjka roda Miltha

Pogled s lokaliteta prema sjeveroistoku u pravcu sela Čalići

Fosilno bilje, vjerojatno ostaci nekih grana, što ukazuje na neposrednu blizinu obale u vrijeme nastanka tj.taloženja ovih sedimenata

Velika školjka - rod Lucina

Lucina, još neizdvojena iz sedimenta s finim bjelkastim ostatkom ljušture i vidljivim koncentričnim linijama ljušture

Fosil morskog ježinca - vjerojatno rod Eupatagus

VELIKE ŠKOLJKE LUCINE (crna linija=1cm):




8. SOBAČ (OPĆINA POSUŠJE) - nalazište eocenskih fosila školjki, puževa, ježinaca i raznih koralja s koraljnog grebena  * Eocene corall reef rich macrofauna

I za kraj ovog iscrpnog posta prikazuje se jedan uistinu atraktivan i vrlo vrijedan lokalitet koji obuhvata širi prostor oko sela Sobač sjeveroistočno od Posušja u pravcu prema Rakitnu. Atraktivnost ovog lokaliteta je ogromna i što je najbitnije spomenuti, ova atraktivnost predstavlja potencijal kojeg žitelji posuške općine, grad Posušje kao i svi posjetitelji ili žitelji ovog dijela Hercegovine, tek trebaju iskoristiti ili bolje reći -otkriti. Nakon autorovog obilaska u nekoliko navrata ovog područja, može se sa sigurnošću ustvrditi to da je područje Sobača neposredno uz i okolo glavnog prometnog pravca prema Rakitnu, pravi muzej fosila na otvorenom. Fosili u sivim i modrosivkastim laporovitim vapnencima su toliko upečatljivi da ih se u sedimentima uz istočnu stranu ceste prema Rakitnu, može vidjeti ili zapaziti gotovo u vožnji iz automobila, što ipak nije preporučljivo radi puno boljeg i efikasnijeg uvida zaustavljanjem na samom mjestu prisustva ovih fosila. Idući od ceste istočno u pravcu Konjovca u navedenim sivim i svjetlosivim sedimentima, koji su srednje eocenske starosti, može se pronaći na stotine raznolikih fosila i to fosila puževa, školjki, ježinaca, koralja, morskih crvi, mahovnjaka, bilja, ali isto tako i fosile kralješnjaka kao npr. zubiće morskih pasa - kakav je autor pronašao istočno od Sobača (slike dolje). Svi ovi navedeni fosili u vremenu srednjeg eocena sačinjavali su jednu bogatu životnu zajednicu pravog tropskog koraljnog grebena, pri čemu je se tadašnja obala pružala sa sjevernih strana.

Pogled s lokaliteta prema zapadu i prema cesti

Okamenjeni dio koraljnog grebena - s milijun poput grančica - spojenih kanalića kolonijalnog koralja (slika gore i dolje)

Pogled s lokaliteta prema jugu

Kolonijalni koralj - vjerojatno rod Stylophora

FOSIL ZUBA MORSKOG PSA:



Okamenjene ljušture raznih školjki, puževa i koralja

Koralji

Relativno veća školjka roda Cardium s finim uzdužnim linijama ljušture tzv.rebrima

Komad laporovite stijene s vidljivim školjkama

Izgled laporovotih vapnenaca neposredno s desne (istočne) strane puta od Posušja prema Rakitnu u selu Sobač u kojima je pravo bogatstvo fosila mekušaca (školjki, puževa), koralja i ježinaca

Fino očuvani kapak ljušture školjke vjerojatno iz familije Veneridae

Presjek velikog puža roda Campanile



Iako mnogobrojni, kako prikazani, tako i navedeni, svi fosili i lokaliteti tj. nalazišta fosila, na prostoru Hercegovine posve sigurno nisu jedini, što ostavlja veliki prostor i mogućnost daljnjeg prikaza nekih još novijih i dosad nepoznatih lokaliteta na kojima se nalaze neki zanimljivi, a možda i jedinstveni primjerci fosila.