CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

četvrtak, 24. srpnja 2014.

KOD SLIPČIĆA, JUŽNO OD MOSTARA, OTKRIVENO CARSTVO FOSILA RUDISTA (Discovery of the Hippurites and Distefanella Turonian RUDISTS SITE NEAR MOSTAR in Bosnia & Herzegovina)

STIJENE KOD SLIPČIĆA POPUT OTVORENOG MUZEJA ČUDNOVATIH IZUMRLIH ŠKOLJKI IZ VREMENA DINOSAURA - RUDISTA (association of Hippurites, Durania, Sauvagesia and Distefanella rudists in life position in Upper Turonian limestones south of Mostar);



O rudistima je puno toga napisano, kao i što su prikazani brojni dosada otkriveni primjerci ovih čudnovatih ili bolje rečeno bizarnih fosilnih školjki koje su živjele s brojnim raznolikim vrstama tijekom razdoblja krede u plićaku toplog oceana Tetis od kojeg je danas kao relikt ostalo nama svima poznato Sredozemno more ili Mediteran. S obzirom da su gotovo svi vapnenci ili dolomiti, pa čak i veliki dio pješčenjačko-laporovitih stijena u cijeloj Hercegovini - nastali upravo stvrdnjavanjem morskog dna ovog oceana Tetisa, ovdje možemo izvesti zaključak da bi riječ 'Tetis' mogla biti druga riječ za 'kamen Hercegovine' ili 'hercegovački kamen'. Paralelno ovome, uzimajući u obzir činjenicu da je većina hercegovačkog tvrdog bijelog kamena iz razdoblja krede - drugi zaključak jest da su upravo rudisti najčešći i najbrojniji fosili koje svatko može zamijetiti u Hercegovini. Dakle, ovi fosili čudnovatog izgleda koji su najlakše dostupni za pronalazak ili bar za zamjećivanje, svakog onoga tko se odluči bar malo više 'pozabaviti' njima -zaintrigirano će uvući u svoj davno zaboravljeni svijet morskog plićaka pri čemu će se svakim novim ponovnim pogledom na njih otkrivati neki noviji, raznoliki ili pak čudnovati oblici ovih okamenjenih školjki. Upravo ova bizarnost da okamine rudista pripadaju školjkama od kojih svojim izgledom gotovo potpuno odudaraju, potiče na njihovo što veće razotkrivanje. Osim zanimljivog svog izgleda, može se reći kako pronađeni komadi stijena s jasno uočljivim i izražajnim presjecima rudista mogu poslužiti kao jako lijep kućni ukras na policama. Tijekom jednog nedavnog razotkrivanja ovih fosila, snimajući i obilazeći širu okolicu Mostara od strane autora ovog bloga, u blizini sela Slipčići uz put prema selu Jasenici u dolini Neretve, otkriveno novo nalazište nešto rjeđih hercegovačkih rudista iz familije hipuritida (Hippuritidae) pri čemu se najvjerojatnije radi o vrstama Hippurites socialis, H.colliciatus, H.requieni i/ili H.nabresinensis. Posebna zanimljivost ovog nalazišta rudista jest to što su ovi navedeni hipuritidni rudisti okamenjeni s mnoštvom sljubljenih primjeraka s paralelnim vertikalnim izduženim ljušturama što znači da su okamenjeni u poziciji rasta. Nadalje, zamijećeno je da uz ove vrste rudista dolaze druge vrste rudista iz familije radiolitida (Radiolitidae) pri čemu se posebno ističu ogromni primjerci rudista rodova Durania i Sauvagesia, dok se uz njih nalaze mnogobrojni također u poziciji rasta očuvani rudisti roda Distefanella. Ovi oblici rudista sasvim nam pouzdano kazuju da je riječ o stijenama iz razdoblja mlađeg odnosno gornjeg turona kao dijela mlađe tj.gornje krede - pri čemu su nastale u jednom pjeskovitom plićaku okrenutom prema otvorenijem dijelu oceana Tetis u vremenu prije odprilike 90 milijuna godina u prošlosti. Ako ovim fosilima i ovom nalazištu pridodamo sve one ranije prikazane rudiste i njihova nalazišta zapadno na prostoru planine Trtle i oko Mostarskog blata - mogli bi pouzdano rekonstruirati izgled morskog plićaka koji se prostirao na širem području ovog dijela desne obale Neretve jugozapadno i zapadno od Mostara (zadnja slika). Tadašnji okoliš ovog dijela Hercegovine je imao oblik širokog i prostranog morskog plićaka pri čemu je na prostoru središnjeg dijela planine Trtle postojao jedan ili pak više manjih otoka, kao i na prostoru Grabove drage sjeverno od Mostarskog blata. Ovi otoci su u to vrijeme bili jako niski ali vrlo razvedeni i okršeni pri čemu se na njima u krškim jamama nataložila zemlja crvenica koja se s vremenom preobrazila u rudu boksita, dok su se između i okolo ovih otoka na sjevernim padinama pl.Trtle kao i sjeverno od Mostarskog blata prostirale lagune, a istočno i južno od pl.Trtle morski plićak je bio povezan s otvorenijim morem. U navedenim lagunama i dijelovima plićaka između i okolo otoka, kretanja mora su bila uglavnom mirna pri čemu su takva dna gotovo isključivo naseljavali rudisti iz familije radiolitida, no, u navedenim dijelovima plićaka koji je bio povezan s otvorenijim morem živjeli su i rudisti iz familije hipuritida, čija su zasad dva vrlo značajna nalazišta razotkrivena na području Gornje Blatnice te kod ovdje opisivanog sela Slipčići.

pogled na veliku umjetnu akumulaciju tzv.deponij crvenog mulja kod Dobrog sela

slike dolje: tipični izgled mediteranskog krajolika na niskim platoima iznad doline r.Neretve s izraženim i dominatnim biljkama - smrekom, divljom smokvom, kupinom, divljim narem,  škrabutinom, lamutinom, dračom, kaduljom, primorskim vriskom itd.



OTKRIVENI FOSILI RUDISTA:





slike gore: komadi vapnenca s brojnim paralelnim sljubljenim izduljenim ljušturama rudista iz familije hipuritida, vjerojatno vrsta Hippurites socialis

pogled s makadamskog puta od Slipčića prema dolini Neretve:


uz cestu otkriveni vapnenci prepuni ljuštura rudista roda Distefanella , Sauvagesia i Durania:








dio sivog vapnenca s vidljivim slojevitim debelim 'lećama' prepunim krhotina ljuštura rudista, što ukazuje da su ovi proslojci prepuni krhotina rudista nastali djelovanjem oluja, a sami tip ovakve stijene se zove rudistni floutston:


primjerci pronađenih hipuritida zajedno s radiolitidima:






pogled na izdanak vapnenca s brojnim rudistima distefanelama u poziciji rasta:



PRIMJERCI HIPURITIDA I RJEĐI RADIOLITIDI (hippuritids - Hippurites sp. with rare radiolitids):









ILUSTRACIJA MOGUĆEG IZGLEDA JZ HERCEGOVINE U VREMENU GORNJE KREDE (TURON-KONIJAK):









ponedjeljak, 7. srpnja 2014.

SPEKTAKULARNI VIDIKOVAC: KANJON DREŽNICE - GEOLOŠKA JEDINSTVENOST DINARIDA / Dreznica canyon - one of the deepest canyon (gorge) of Europe

PARK PRIRODE BLIDINJE I PRIRODNI-GEOPARK GVOZD-ČABULJA - VIDIKOVAC NA JEDAN OD NAJVEĆIH EUROPSKIH KANJONA - KANJON DREŽNICE - POGLED NA 200 MILIJUNA GOD.GEOLOŠKE PROŠLOSTI HERCEGOVINE;


U ranijem postu opisane su i prikazane brojne prirodne i geološke karakteristike na prostoru prirodnog geoparka Gvozd-Čabulja sjeverno od Širokog Brijega. Na istom ovom prostoru, u sklopu navedenog geoparka ali i u sklopu parka prirode Blidinje nalazi se još jedna geološko-geomorfološka spektakularnost, od čijeg pogleda zastaje dah. Riječ je o kanjonu Drežnice, koji se prostire u pravcu JI-SZ od r.Neretve na JI pa sve do mjesta Klanci na SZ gdje se i nalazi jedan fantastični vidikovac na ovo geološko blago Hercegovine. Čitav kanjon pruža se u biti između visokih planinskih lanaca Čabulje (1780 m.n.m.) s južne strane i Čvrsnice (2228 m.n.m.) sa sjeverne strane, koji gledajući na satelitskim snimcima izgleda poput mačem 1,5 km dubokog i 18 km dugog napravljenog reza po površini zemaljske kore. Na programu Googleearth, gledajući iz raznih perspektiva s uvidom u nadmorsku visinu pojedinih dijelova, nakon što se promotri poprečni profil na kanjon u smjeru JZ-SI i to od vrhova Čabulje prema Čvrsnici, može se uvidjeti uistinu nevjerojatna impozantnost i veličanstvenost ovog kanjona - koji sa svojom dubinom od čak 1400 m, pa možda čak i više, nesumnjivo predstavlja jedan od najdubljih pravih kanjona u Europi ali i svijetu. No, osim ove reljefne vizualne spektakularnosti, ovaj kanjon predstavlja možemo slobodno reći - jedinstveni geološki muzej mezozoika i praoceana Tetis (Tethys) kakav malo gdje postoji. 
Sve ovo, dostupno je pogledu od kojeg zastaje dah i koji se može doživjeti dolaskom, odnosno uspinjanjem na sjeverne vrhove Čabulje ili pak južne rubove platoa vrhova Čvrsnice. No, ovi vidikovci privilegirani su samo za rijetke među nama, i to one koji se aktivno bave planinarenjem. Ipak, na sreću, postoje mjesta do kojih svatko voljan, običnim osobnim ili terenskim automobilom laganom i pažljivom vožnjom može doći te isto tako vidjeti gotovo čitav kanjon Drežnice, pri čemu se upravo jadan takav fantastičan vidikovac nalazi na makadamskom putu jugoistočno od mjesta Klanci iznad krajnjeg zapadnog dijela kanjona. Do ovog vidikovca vremenski najpovoljnije se dolazi iz pravca Posušja i Rakitna kad se ide cestom prema Blidinju pri čemu se prije Blidinja treba skrenuti desno odnosno istočno, nakon čega slijede dva do tri prilično strma uspona na solidnoj makadamskoj cesti. Upravo zbog ovih uspona, iz Posušja i Rakitna do vidikovca na kanjon Drežnice možda je i potrebit solidan terenac ili džip, dok se nastavkom ceste od Bogodola prema Klancima do ovog istog vidikovca može doći i običnim 'neterenskim' automobilom (slike). Jedna jedina, ali jako bitna negativnost koja je nažalost prisutna na ovom prostoru jesu zaostale mine pri čemu je potrebno upozoriti da se ne kreće dijelovima od navedene makadamske ceste kod Klanaca prema usjeku kanjona Drežnice, pošto je dio istočno odnosno ispod Klanaca prema kanjonu Drežnice za vrijeme rata bio miniran.

izrazito uočljiv oblik kanjona Drežnice poput mačem napravljenog pravocrtnog dubokog 'reza' po površini .Zemlje

označen kanjon Drežnice u sklopu prirodnog-geoparka Gvozd-Čabulja

satelitski pogled na kanjon Drežnice od smjera zapada prema istoku

Kanjon Drežnice sa svim svojim vidljivim slojevima stijena, kako na dnu tako i na vrhu te iznad njega, predstavlja pravi paleontološki muzej na otvorenom - gdje je moguće pronaći fosile iz geološke prošlosti u rasponu od čak 200 milijuna godina i to iz razdoblja trijasa, jure, krede pa sve do gornjeg eocena. Mnogima je možda isto tako poznata 'medijska' vijest kako bi upravo najveće ležište nafte u Dinaridima moglo biti u kanjonu Drežnice. Ova nagađanja i pretpostavke o nafti upravo se odnose na gore navedene stijene iz kanjona Drežnice, i to stijene donjojurske starosti koje su gotovo crne boje zbog visokog sadržaja bitumena, ili pak tzv.evaporitni kompleks stijena permotrijaske starosti. U pogledu geologije područja kanjona Drežnice i pl.Čabulje posebno se ističe geolog Salim Behlilović koji je u svom 'kapitalnom' dijelu -Geologija Čabulja planine u Hercegovini- prije točno pola stoljeća opisao i prikazao brojne geološke karakteristike ali i fosile otkrivene u stijenama kanjona Drežnice i područja južno od njega. Istražujući strme sjeverne padine pl.Čabulje, koje u biti predstavljaju južnu stranu kanjona Drežnica, on je otkrio mnoge zanimljive fosile pradavnih školjki i puževa, ali isto tako i nekih biljaka iz slojeva trijasa, jure i krede. Među njima, idući od najstarijih prema najmlađim, mogu se izdvojiti fosili: -školjki Daonella, Avicula i Posidonia, amoniti (Protrachyceras), iz srednjeg trijasa (ladinik), alge (Sphaerocodium), školjke (megalodontidi) iz gornjeg trijasa, školjke Lithiotis, Chlamys i Protodiceras, kopnena flora (Equisetites) iz donje jure (lijas), hidrozoi (Cladocoropsis mirabilis) iz gornje jure, ostrakodi, alge (Salpingoporella annulata), školjke Veniella, puževi Natica, Nerinea iz donje krede, školjke 'đurajci', Chondrodonta, Distefanella, Neocaprina, hipuritidni rudisti iz gornje krede, puževi Stomatopsis i Cosinia iz paleocena, foraminifere Alveolina i Nummulites iz eocena i drugi fosili. Ovim fosilima mogu se pridodati i fosili izumrlih školjki rudista savijenog oblika rod Caprinula nađeni nedavno od strane autora neposredno uz makadamski put s vidokovcem prije Klanaca što se prikazuje na fotografijama u nastavku.
Gledajući sveukupnost kanjona Drežnice, njegovu vizualnu impozantnost, dubinu, oblik, ali isto tako i navedene geološke osobitosti, možemo posve sigurno zaključiti kako u neposrednoj našoj blizini postoji ogromno prirodno čudo koje se svakako isplati doći barem vidjeti i upiti sve raznolike boje i mirise ovog magičnog, skrivenog, i začudno -još uvijek nepoznatog i neotkrivenog hercegovačkog prirodnog avanturističkog odredišta. Tim još više, ako uzmemo u obzir da se navedeni vidikovac kao i još par obližnjih možda čak i boljih vidikovaca na kanjon, nalazi u relativno neposrednoj blizini Blidinjskog jezera te u sklopu parka prirode Blidinje, što svakako predstavlja poziv svim namjernicima i posjetiteljima Blidinja da dođu na neki od ovih vidikovaca na spektakularno hercegovačko prirodno-geološko čudo - kanjon Drežnice.

pogled na brojno, vjerojatno i endemično ljekovito bilje uz cestu od Bogodola prema Klancima

SLIKOVITI PJEZAŽI UZ PUT BOGODOL-KLANCI:


FOSILI RUDISTA KAPRINULA (CAPRINULA) / Cretaceous (Upper Cenomanian) Caprinula rudists near Blidinje lake
pogled na jedan dio - okamenjenog dugog morskog pjeskovitog plićaka iz razdoblja prije više od 90 milijuna god.sa sačuvanim i vidljivim brojnim savijenim rudistima kaprinulama - na nadmorskoj visini oko 1350 m.

dio pronađenih fosila rudista kaprinula

 zanimljivi vrh 'Bile stine' jasnog porijekla imena - bijele stijene upravo zbog ovih bijelih stijena gornjokredne turonske starosti - slika gore i dolje: 

KANJON DREŽNICE (pogled s vidikovca1 uz cestu prije Klanaca od zapada prema istoku):





pogled na sjeverni dio kanjona Drežnice i južne padine planine Čvrsnice 

GEOLOŠKA KARTA PODRUČJA KANJONA DREŽNICA / Geologic map od Dreznica canyon area
ljubičasto-ružičasto-TRIJAS, plavo-JURA, zeleno-KREDA, žućkasto-PALEOGEN (EOCEN)

POKLON-ILUSTRACIJA NAČINA POSTANKA KANJONA DREŽNICE: