CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

petak, 12. rujna 2014.

KOD KRUČEVIĆA NA ILIRSKOM NASELJU OTKRIVENA NAJSTARIJA MASLINA U BROTNJU, A VJEROJATNO I ŠIRE / THE OLDEST OLIVE TREE IN BROTNJO (Possible in SW Herzegovina)

NA NAJJUŽNIJOJ TOČKI BROTNJA NALAZE SE PRAPRASTARE MASLINE U KRUGU ILIRSKE GRADINE I ILIRSKOG OBITAVALIŠTA NA VRHU BRDA IZNAD NERETVE;



Regija Brotnjo kako je danas većini jasno uočljivo, najnaseljenija je u svom središnjem i sjeverozapadnom dijelu, na prostoru od Čitluka prema selima Ograđenici (Gornji, Donji, Veliki i Mali), Hamzići i Čerin, te svakako uključujući nezaobilazno Međugorje. No, promatrajući čitavo Brotnjo odnosno općinu Čitluk u svim njenim granicama, prisutan je jedan jako zanimljiv paradoks. Riječ je o tome da su krajnji istočni i jugoistočni dijelovi Brotnja (općine Čitluk) izrazito malo naseljeni u odnosu na navedene središnje i sjeverozapadne dijelove, pri čemu se paradoksalnost očituje u činjenici da su upravo istočni i jugoistočni dijelovi pogotovo oni bliže rijeci Neretvi klimatski najpogodniji za život za što je najbolji dokaz to da je većina prabrotnjaka Ilira i Predilira (Protoilira) najgušće naseljavala upravo ovaj istočni i jugoistočni predio Brotnja najbliže Neretvi. 
Danas su ovi dijelovi Brotnja potpuno pusti i zarasli u guste i neprohodne šume, šikare i makiju. No, upravo to daje ovom dijelu Brotnja daleko najveći arheološko-avanturistički potencijal za otkrivanje mnogih neotkrivenih arheoloških segmenata posebice vezanih za prapovijest i doba Ilira. Nedavno je tako autorovim obilaskom najjužnijeg dijela Brotnja u potpuno pustom i napuštenom selu Gornji Kručevići s primarnim geološkim ciljem, potpuno slučajno razotkriven nevjerojatni ilirski ili pak prailirski grad odnosno naselje s glavnom utvrdom, ostacima bedema, vidljivim dijelovima podesta ili zidića od (pra)ilirskih nastambi te ono što je najzanimljivije - nekoliko pra-pra-starih stabala maslina od kojih se jedno posebno ističe po svojoj vidljivoj starosti. 
Cijeli ovaj arheološki kompleks nalazi se na vrhu klisure i brdašca uviše doline rijeke Neretve, pri čemu se prilazeći njemu zamijećuje uska staza kroz krš i makiju koja dolazi do same centralne utvrde. Kako je navedena kamena staza vidljivo izlizana logično usljed dugotrajnog prolaska brojnih ljudi (tadašnjih stanovnika ovog mjesta - Ilira i Predilira), prilaženje cijelom ovom pradavnom naselju daje jedan uistinu poseban i magičan osjećaj povratka u prošlost veću od najmanje 2300 god. s dobivenom spoznajom da hodate stazom koja je danas u najpustijem dijelu Brotnja, a koja je nekad vrvila ljudima, konjima i stokom. Ovaj osjećaj dobiva svoj vrhunac kad se jasno zamijeti da staza upravo vodi do same velike megalitne (suhozidne) utvrde s koje se pruža više nego fantastičan pogled na dolinu Neretve i njenu drugu stranu. Pogledom s vrha ove utvrde te odlaskom neposredno ispod nje s južne strane, postaje posve jasan razlog zbog kojeg su ovdje u vremenu vjerojatno još od brončanog doba (prije više od 900 god.pr.Kr.) kao i tijekom željeznog doba (od 9 st.pr.Kr.-4 st.pr.Kr.) ovdje živjeli ljudi u puno većem broju negoli danas, a to je neposredna blizina Neretve- pitke vode, ribe, plovnosti, zatim tople prave mediteranske klime usljed okrenutosti prema jugu pri čemu visoke vapnenačke stijene sa sjevera prirodno poput velikog zida štite od hladnog zraka, kao i geostrateški položaj u podjednakoj blizini poznatih ondašnjih naselja Daorsona na istoku te Narone na jugu što je omogućavalo puno bržu i jednostavniju trgovačku razmjenu dobara negoli na ijednoj drugoj lokaciji u Brotnju. Ipak, uz sve ovo kao najveća posebnost ovog arheološkog lokaliteta jesu masline koje se nalaze ni više ni manje negoli točno u krugu i na prostoru ovog prapovijesnog (ilirskog) naselja. Masline su zamijećene i razotkrivene od strane autora prilikom obilaska dijela neposredno ispod utvrde na vrhu, gdje su neočekivano pronađene jasno vidljive i fascinirajuće prastare masline, pri čemu se posebno veličinom ističe jedna maslina s jako širokom krošnjom. Dolaskom ispod ove masline dojam ogromne starosti jasno pokazuje jako velika širina baze stabla pri čemu iz zemlje u vrlo velikom obimu baze od čak nekoliko m.izbijaju mnogostruki dijelovi stabla s korom koja je vrlo debela, raspucala i povijena. Okolo maslina se nalaze brojni ostaci prapovijesne-ilirske grnčarije kao i žrvnjevi od magmatskih stijena koje su tadašnje žene koristile u usitnjavanju i mljevenju raznih sjemenja, voća i povrća. Osjećaj boravka uz ove masline, neposredno ispod ilirske utvrde i velikih stijena sa sjevera, s predivnim pogledom na rijeku Neretvu neposredno južnije, gotovo se može zamisliti realan prizor od prije 2,5 tisućljeća - prizor u kojem muškarci Iliri dolaze na konjima iz same doline rijeke penjući se i donoseći raznu robu - hranu, oružje i dr. što su možda razmijenili s drugim Ilirima čiji čamac (kakvi su 2007.otkriveni u Desilu na Hutovu blatu) upravo odplovljava od ove desne strane Neretve, dok za to isto vrijeme žene Ilirkinje - 'trijebe' i čiste ulovljenu ribu pastrmku koju će onda 'zagradelati' na vatri koju drugi Iliri i Ilirkinje u međuvremenu pripremaju. Tako da je najvjerojatnije i mjesto najstarijeg gradelanja riba - u Brotnju i šire, bilo upravo ovdje - gdje su se posve sigurno -gradelale pastrmke ulovljene prije možda više od 2500 godina. 
Navedeno pak stablo masline, kao i možda još drugo u blizini, predstavlja gotovo sigurno najstarije zasad opisano i prikazano stablo masline u Brotnju, a možda i mnogo šire, pri čemu su logični dokazi za ovo sljedeći: a) masline su vidljivo prastare i nalaze se isključivo na površini ilirskog/predilirskog naselja s gradinom tj.utvrdom i bedemima, b) ovaj lokalitet predstavlja najjužniji dio Brotnja i klimatski daleko najtopliji u odnosu na sve ostale dijelove, c) masline kao i druga stabla u okruženju vidljivo su pozicionirana van dometa bilo kakvih recentnijih vrtova, kuća, sela ili domaćinstava, pri čemu su smještene uz sami vrhunac brda posve uviše od doline Neretve, d) obim baze stabla i izgled kore jasno sugerira na vrlo veliku starost masline, e) sasvim poznate činjenice da su masline sadili i uzgajali u staroj Grčkoj - grčkom helenističkom carstvu, rimskom carstvu, ali i još od ranih vremena pri čemu u mnogim susjednim mediteranskim zemljama postoje očuvane masline stare više od 2500, 3000 god. pa i 5000 god.  http://www.greenprophet.com/2013/01/noah-olive-trees-lebanon/ , f) posve jasna i neupitna logičnost - sadnje maslina od strane Ilira, Grka ili pak Rimljana na ovim prostorima zbog klimatsko-geografske pogodnosti. Temeljem ovoga, ali i izravnog uvida na licu mjesta, autorova pretpostavka je da bi starost najstarije Kručevićke masline mogla biti i do 1000 god., možda čak i veća. 
Potvrda točne i sigurne starosti ovih par stabala maslina moguća je jedino specijalnim znanstvenim ispitivanjem, što vjerojatno za skorije vrijeme neće bit urađeno ovdje, no, s obzirom na gore navedene elemente možemo s velikom vjerojatnošću reći kako se zasad poznate - najstarije masline u Brotnju, a vjerojatno i šire, nalaze na njegovoj najjužnijoj točki; na prapovijesnom-ilirskom lokalitetu kod sela Gornji Kručevići. 
I za kraj, s obzirom na prisutne značajke na ovoj lokaciji, njen arheološki i prirodoslovni potencijal, blizinu Međugorja i Počitelja, posve je neupitna mogućnost geoturističke valorizacije ovog zasad još uvijek nepoznatog i neiskorištenog dijela Brotnja.


  Slike gore: pogled od sela Tepčići prema kanjonu r.Neretve prema jugu

Pogled prema sjeveroistoku s vrha uspona iznad sela Kručevići

Vidljiva ilirska/predilirska utvrda na istaknutom vrhu brda nad kanjonom Neretve



Zanimljivi veliki kameni izdanak u obliku glavice pri vrhu brdašca

Pitoreskni izgled nekad naseljenih, danas napuštenih starih hercegovačkih-broćanskih stojnih kuća u selu Gornji Krućevići

Istaknuti vrhunac brda sa stršećim i strmim bijelim vapnencima na kojem se s druge strane nalazi prapovijesno/ilirsko naselje i prastare masline

Pristupna vidljiva staza prema ilirskoj utvrdi i naselju

Vrh brdašca neposredno prije dolaska na samu utvrdu

PRAPOVIJESNO/ILIRSKA UTVRDA-VIDIKOVAC U GORNJIM KRUČEVIĆIMA:









Predio ispod utvrde i strmih vapnenačkih stijena s prastarim maslinama i dr.arheološkim ostacima:


1.prastara ali ne najstarija maslina:


Pogled prema maslinama i zasad pronađenoj najstarijoj maslini:



Najstarija maslina u Brotnju - pogled izbliza na dno stabla

Zum kroz hlad najstarije broćanske masline prema Neretvi u pravcu juga

Okolni krajolik:




Zanimljivi i atraktivni smeđkasti veliki kristali kalcita koji se nalaze iznad ilirske utvrde

Zanimljiv skriveni travnati obalni dio uz desnu str.rijeke Neretve pored puta od Kručevića prema Žitomisliću




petak, 5. rujna 2014.

4.POSUŠKI KAMENDANI - FOTOPREGLED IZLOŽBE FOSILA IZ HERCEGOVAČKOG PRAOCEANA TETIS plus POKLON - 'SPECIJAL' - VELIKI POSTER FOSILA TETISA HERCEGOVINE

4. POSUŠKI KAMENDANI -  UVID U KAMENU BAŠTINU HERCEGOVINE;

U vremenu od prije točno mjesec dana u Posušju je upriličena već dobro poznata manifestacija 'Posuški kamendani' koja sve više i više poprima tradicionalni ali i međunarodni karakter. Brojni posjetitelji ove manifestacije i prigodnih događaja posebice u dane vikenda, tijekom vremenskog perioda od 2. pa do 12. kolovoza imali su priliku vidjeti i dodirnuti brojne primjerke fosila iz Hercegovine koji su nastali okamenjivanjem u nekadašnjem oceanu Tetis tijekom mezozojskog perioda krede, te paleogenskih razdoblja paleocena i eocena. Uz sve izložene fosile, od strane autora ovog bloga, izložene su bile i posebne unikatne slike načinjene na specijalnim tankim pločastim vapnencima eocenske starosti, ne debljima od 3-4 cm, pronađenima na jednom nalazištu sjeveroistočno od Širokog Brijega. Iako amaterski načinjene, ove izložene slike, ukazuju na jedan drugi i dosad ne toliko promovirani, potencijal kamena u Hercegovini - potencijal za umjetnost i izradu suvenira. Pri tome slobodno već sad možemo naglasiti kako je sve više i više ljudi, posebice na širem području Međugorja, kao i okolnih mjesta, počelo iskorištavati odnosno koristiti domaći hercegovački kamen vapnenac, kao i druge stijene u Hercegovini, za izradu suvenira, umjetničkih dijela - većih ili manjih kipova, modela, statua, pa i u ovakvom rjeđem slučaju kao podloge za slikarstvo. U jednoj rečenici na temelju ovoga mogli bismo izvući siguran zaključak, a to je: Kamen Hercegovine predstavlja ogroman i možda najveći potencijal na ovom prostoru koji se tek treba početi iskorištavati.
U pogledu prvotno navedenih fosila iz oceana Tetis, treba reći kako je sve do ovih trenutaka pronađeno nekoliko novih iznimnih nalazišta fosila morskih životinja kredne i eocenske starosti, čiji su pojedini primjerci bili izloženi na Posuškim kamendanima. Svi izloženi fosili bili su na dva odvojena stola podijeljeni i razvrstani prema pripadnoj starosti, pri čemu su se na jednom stolu nalazili fosili oceana Tetis iz razdoblja mezozoika - krede, a na drugom stolu iz mlađeg razdoblja paleogena tj.eocena. Među fosilima kredne starosti posebno se ističu fosili čudnovatih školjki rudista pri čemu su bili izloženi primjerci gigantskih tek nedavno otkrivenih rudista roda Vaccinites kod Gruda, gdje su pronađeni primjerci dužine oko pola metra, što ovom novootkrivenom nalazištu fosila daje predznak atraktivnosti, te će se u nekom budućem postu nastojati detaljnije prikazati i opisati. Osim svih zanimljivih oblika navedenih rudista, na drugom stolu pažnju su plijenili mnogo raznolikiji oblici fosila eocenske starosti, pri čemu su bili izloženi gigantski glavonožac nautilus iz Grabove drage dimenzija oko 40cm, gigantski puževi roda Campanile iz Konjovca i Sobača SI od Posušja, razne veće i manje školjke, puževi, zatim koralji, ježinci te ostali raznoliki oblici koji su živjeli u plićacima oceana Tetis u zap.Hercegovini tijekom eocena prije više od 40 milijuna godina. Puno opširnije i ilustrativnije o svim ovim fosilima Hercegovine svakako pogledajte na specijalnom poklonu na kraju fotoprikaza ispod teksta - posteru o fosilima Tetisa u Hercegovini - velike rezolucije koji najbolje možete pregledavati (ali i isprintati) nakon što ga presnimite negdje na vlastiti disk te ga ponovno otvorite gdje onda slobodno možete zumirati sve dijelove postera.
Na ovim proteklim 4.Posuškim kamendanima, kao i na svim ranijim, sve ono što je prezentirano i promovirano, pored cilja trenutnog upoznavanja posjetitelja s ovim segmentom, s pravom nosi puno puno veću implikaciju koja se odnosi najviše na naše potomke i sve one koji će ostati iza nas na ovom hercegovačkom kamenitom tlu, a to su nitko drugi već djeca i mladi. Stoga, je ne samo subjektivno proizvoljna aktivnost, već velika dužnost sviju nas koji živimo ovdje da svu našu djecu i naše potomke upoznamo sa zemljom koju smo i mi sami baštinili od naših predaka, a jedna takva, sveprisutna i iznimno važna - baština jest prirodna geološka baština - koju ne bi trebali propustiti već sad upoznati je još više, naučiti je cijeniti, diviti joj se, i u konačnici prenijeti je na čuvanje djeci i mladima koji ostaju iza nas na ovom svetom i drevnom prostoru.


Svečano otvoranje 4. Posuških kamendana

IZLOŽBA FOSILA IZ PRAOCEANA TETIS U HERCEGOVINI I SLIKARSTVA NA PLOČASTOM KAMENU:







POKLON - SPECIJAL - POSTER FOSILA IZ TETISA HERCEGOVINE: