CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

srijeda, 5. studenoga 2014.

RAZOTKRIVEN POTPUNO NEPOZNATI KAMENI ILIRSKI GRAD OD DAORSA JUŽNO OD ZVONIGRADA KOD SELA DOBRIČ (Opć.Široki Brijeg) / Newly discovered megalithic city of Illyrian tribe-Daorsi east of Široki Brijeg

RAZOTKRIVANJE TAJNE ZVONIGRADA - ČITAV ILIRSKI GRAD OMEĐEN BEDEMOM I MEGALITSKIM UTVRDAMA KRIJE SE NA BRDU IZNAD DOBRIČA;


Da prava, a i možda najveća razotkrivanja materijalne povijesne ostavštine iz vremena brončanog i željeznog doba na prostoru Hercegovine tek čekaju svoj vrhunac u 'skorijoj' budućnosti, osim već prikazanih detaljno opisanih i terenski snimljenih pojedinih prailirskih i ilirskih gradova, pokazuje i najnoviji obilazak brda neposredno iznad sela Dobrič gdje je u potpuno skrivenom i gotovo nevidljivom obliku unutar šume, razotkriven pravi, debelim bedemom omeđeni, kameni grad kojega su po svoj logici izgradili i nastanjivali ne Delmati već Daorsi, javnosti već dobro poznato izrazito helenizirano pleme Ilira sa svojim sjedištem u impozantnom gradu Daorsonu. Ovaj nanovo razotkriveni grad, također se može uvrstiti u prave megalitske gradove, jer su u njemu prisutni kao i u nedavno prikazanom gradu u Mokrom, kiklopski zidovi od velikih blokova vapnenca. S obzirom na položaj ovog pradavnog grada, gotovo neposredno južnije od Zvonigrada, s jasno prisutnom starom stazom koja povezuje točno ova dva grada, kao i s obzirom na pojedine objavljene arheološke tekstove i nađeni arheološki materijal, gotovo sigurno se može zaključiti da su stanovnici i graditelji ovog grada bili isti oni kao i iz Zvonigrada, a to su Daorsi. A još bolji dokaz, ili dokazi, koji još čvršće idu u prilog ovome, jesu i sama arhitekturalna obilježja kamenih građevina, zidova, kuća, gomila i utvrda koji su od autora izravno na terenu snimljena koja ukazuju na grčki tj.helenistički graditeljski stil i raspored objekata. Tako je probijanjem kroz vrlo gusto grmlje, pri čemu je i ponegdje na otvorenijem, zapažen i snimljen tipični gradinski bedem, koji međutim na ovom mjestu nije bio u obliku tipične gradine kakve su na vrhovima brda, već je ovdje on bio pravi gradski bedem koji je činio vanjske granice jednog relativno većeg grada za to vrijeme, pri čemu se najvjerojatnije radi o mlađem željeznom dobu 4-2 st.pr.Kr.kad je inače život Daorsa takorekuć 'cvijetao' na području donje Hercegovine, u Daorsonu, ali isto tako i na Zvonigradu, pa samim time i u ovom gradu koji je samo jedan km južnije od Zvonigrada pa se ustvari može kazati kako je ovo svojevrsni južni kvart Zvonigrada. Prešavši sami gradski bedem, koji na pojedinim mjestima ima karakteristike megalitskog (kiklopskog) zida unutar površine grada razotkriven je pravi urbani centar s mnoštvom ostataka daorskih građevina, pri čemu je pronađeno nekoliko jako zanimljivih pravokutnih objekata ili građevina obzidanih 'finijim' megalitskim zidovima, pri čemu se posebno ističu dvije, koje bi zbog svojih neubičajeno većih dimenzija mogle biti nekakve kultne građevine, svetišta ili svojevrsni hramovi. Osim njih, na mnoštvo mjesta unutar 'gradske' površine prostiru se obzidani ostaci pretežito manjih građevina, najvjerojatnije suhozidnih nastambi od tadašnjih ilirskih stanovnika ovog mjesta. Neophodno je spomenuti mnoštvo humčastih gomila koje po svemu sudeći predstavljaju grobne humke. Pronađeni su i neki kružno obzidani objekti, pri čemu je u okviru svega zamijećenog vrlo važno spomenuti da su svi ovi ostaci zidova i bedema, bilo vanjskog gradskog bedema, bilo zidova objekata, u potpunosti zarasli unutar guste vegetacije, tako da pravi znanstvenici, povjesničari i arheolozi koji će željeti o ovome dati ispravni sud ili saznati nešto više, to neće moći nikako učiniti gledanjem raznih snimaka, ili čitanjem oslanjajući se na teoretsko znanje, već samo isključivo dolaskom ovdje na lice mjesta i zapažanjem ovih ostataka. Osim svega ovoga, posebna zanimljivost očituje se, kao i kod Mokrog te Zvonigrada, savršena primjena geoloških karakteristika stijena, pa su tako pronađeni ostaci megalitskih ilirskih nastambi perfektno uklopljenih podno jednog visokog vertikalnog dugog izdanka vapnenačkog hrbata ili grebena. Uz ovo, posebnu impresiju ovog mjesta uključujući i Zvonigrad, upotpunjuje veliki kanjon potoka Baćina neposredno bočno prema istoku, gdje su prisutni potpuno vertikalni slojevi krednog vapnenca, koji unutar samog kanjona formiraju mjesta nekoliko vodopada, pri čemu je svakako najatraktivniji vodopad Grkuš podno glavne akropole Zvonigrada s visinom oko 50m. Sve ove karakteristike, obuhvaćajući arheološke ostatke daorskih gradova Zvonigrada i ovog novo-razotkrivenog nazvanog Zvonigrad 2, zajedno s prisutnim vizualno impresivnim prirodnim karakteristikama krškog reljefa i endemične vegetacije prepune ljekovitog bilja, bez ikakve sumnje svim ljubiteljima hercegovačke arheologije i prirode, daju jedan novi poticaj za rekreativno-planinarsko-turistički posjet ovog prekrasnog širokobriješkog krajolika.

Fotogalerija ilirskog daorskog grada Zvonigrad 2:

pogled na drugu stranu kanjona na još jednu najvjerojatnije daorsku utvrdu (gomilu)

BEDEMI ILIRSKOG GRADA IZNAD DOBRIČA:



pogled na brdo s druge strane kanjona i na neku neobičnu ruševnu, vjerojatno ilirsku građevinu

jedna od gomila uz rubni istočni dio grada

zamijetljivi kiklopski blokovi u temelju ove velike gomile koja je ustvari velika utvrda stražarnica



pogled prema gornjem dijelu kanjona i Zvonigradu

veliki zaravnjeniji vrh vapnenačkog grebena neposredno iznad litice kanjona




pogled od ilirskog grada prema jugozapadu i delmatskom teritoriju




MEGALITI I MEGALITNI OBJEKTI UNUTAR GRADA:


slika gore i slike dolje:jedan pravokutni vrlo zanimljivi objekt s ogromnih par uspravljenih megalita na ulazu i u bočnom zidu





pronađena nastamba podno visoke vertikalne stijene, s donje strane omeđena postavljenim kiklopskim blokovima 

pogled na kiklopske blokove s donje strane nastambe teških po nekoliko tona

pogled na samu nastambu podno stijene (slika gore i dolje)

uočljiv prirodni oblik okomitih vapnenačkih slojeva koji ovdje čine pravi prirodni zid ili bedem

pogled na izrazito ljekovito bilje - kadulju, koje raste u enormnoj količini po padini ovog brda - usljed čega su najvjerojatnije ovi Iliri Daorsi bili vrsni i kod Grka i Rimljana, iznimno cjenjeni, travari a možda i prodavači ove ljekovite biljke, i još drugih kao npr.vriska, smilja, kunine trave, iva trave -koje također rastu ovdje

Tzv. MARUŠKINA GOMILA - u biti - velika daorska utvrda s megalitskim zidom sa zapadne strane:





Pogled na kanjon i vidljive zidine pravog Zvonigrada na vrhu kanjona:


Maruškina gomila - s megalitskim zidom

impresivni potpuno vertikalni slojevi srednjekrednog vapnenca u dnu kanjona


Pronađeni ostaci triju manjih ali pravilno obzidanih megalitskih daorskih utvrda (osmatračnica) uz rub kanjona nedaleko od Zvonigrada:


Pogled na impresivni 50metarski vodopad Grkuš i akropolu Zvonigrada iznad njega


uočljivi namjerno postavljeni u vertikalan položaj veliki megaliti kako bi činili rubnjak njihove (daorske) ceste koja je išla od Zvonigrada prema Zvonigradu 2 iznad Dobriča

približen pogled na veliki megalitski fortifikacijski bedem na zapadnoj strani Zvonigrada

uočljiva trasa daorskog puta od Zvonigrada prema jugu po suhoj žutoj hercegovačkoj travi

Zapadni dio novo-razotkrivenog grada iznad Dobriča:


uočljivi veliki kiklopski (megalitski) blokovi 


Unutar guste niske šume - razotkriveni brojni zanimljivi ostaci ilirskih građevina, pretežito pravokutnog oblika:


dijelovi gradskog (ilirskog) bedema uz zapadni rub grada


zamijećeni namjerno postavljeni veliki kvadratični megalit na središte jedne velike terase (gradskog trga?) koji je možda služio u kultne svrhe ?

Megalitski zidovi unutar grada:





Ostaci jedne pravokutno obzidane građevine:



ostaci kružno obzidanog manjeg objekta - moguće manje ilirske nastambe ili kućice

Dijelovi zapadnog bedema:


ostaci jedne vrlo zanimljive veće pravokutne građevine s megalitskim zidovima, koja je međutim u potpunosti zarasla u bodljikavu neprohodnu makiju

endemični dinaridski javor blista na jesenjem suncu

ZVONIGRAD 1:

Veliki zapadni megalitski zid - novi snimljeni detalji:


približen pogled prema Maruškinoj gomili - odnosno prema ostalim južnijim utvrdama



zanimljivi veliki pravilno isklesani megalit


OPREZ! Iako Ilira više nema u Zvonigradu, za sobom su ostavili prave i najbrojnije čuvare njihovog grada - poskoke

Krajnji sjeverni rub fortifikacijskog bedema s novo-zamijećenim velikim obrađenim megalitima u temeljima zida:



Poklon - specijalna karta s naljepljenim ortofoto snimkom na google earth