CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

petak, 17. srpnja 2015.

KOD NEUMA OTKRIVENA NOVA HERCEGOVAČKA 'MIKENA' - IZGUBLJENI DREVNI ILIRSKI GRAD OBZIDAN KIKLOPSKIM (MEGALITSKIM) ZIDINAMA / NEAR NEUM FOUND A MISTERIOUS ILLYRIAN-HELLENISTIC CITY WITH CYCLOPEAN (MEGALITHIC) WALLS

POTENCIJALNA NOVA TURISTIČKA ATRAKCIJA NEUMSKOG PODRUČJA - MONUMENTALNA ILIRSKA-KIKLOPSKA GRADINA 'KUĆETINE' - JOŠ JEDAN NEPOZNATI 'DAORSON':

U zadnje vrijeme sve se više pokazuje da je Hercegovina jedna ogromna arheološka misterija. A kolika je misterija, pokazuje prisutnost drevnih megalitskih prapovijesnih gradova diljem Hercegovine koji ne samo da nisu poznati široj javnosti, već i struka zna vrlo malo, ili gotovo nikako o njima. Posebnu atraktivnost među ovakvim povijesnim ostacima imaju kameni gradovi ili gradine sa očuvanim tzv.megalitskim ili kiklopskim zidovima od 'na suho' složenih ogromnih blokova kamena, često težih i od par tona. U svijetu je najpoznatiji takav lokalitet famozna Mikena na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj. U nas je isto tako nedvojbeno najpoznatiji i najatraktivniji lokalitet -ilirsko helenistički grad Daorson kod Stoca. Na veliko iznenađenje svih ljubitelja starina u Hercegovini, u pojedinim djelovima otkriveni su još neki slični prapovijesni gradovi ili gradine s kiklopskim zidinama od klesanog kamena, pri čemu posebno vrijedi spomenuti vjerojatno delmatski kiklopski grad-gradinu u Mokrom kod Širokog Brijega. Uz Mokro u Hercegovini sve više pažnju plijeni atraktivna ilirska gradina tzv. Zvonigrad na brdu iznad Mostarskog blata gdje se nalaze kiklopske zidine vrlo slične onima u Daorsonu.

No, da se još jedna prava izgubljena hercegovačka Mikena krije na području Neuma tj.kod sela Gradac u neumskom zaleđu, dosada je predstavljalo potpunu nepoznanicu među širom javnosti. U stručnom arheološkom smislu ovaj drevni grad - tzv.Kućetine opisan je dosta kratko s nekoliko rečenica unutar arheološkog leksikona BiH. Tu je i navedeno postojanje ostataka kuća od obrađenog prizmatičnog kamena. No, detalja s te gradine, a posebice snimljenih zidova na ovoj gradini, gotovo da se nigdje ne može pronaći, a bilo kakvih istraživanja nije nikako bilo dosada. Ovaj razlog, zajedno s pojedinim pretpostavkama unutar par knjiga o Župi Gradac da bi se na njegovom prostoru moglo nalaziti helenističko naselje, nagnalo je autora ovog teksta da napravi obilazak ove gradine. Probijanjem kroz gusto zaraslo mediteransko grmlje i makiju te dolaskom do pred samu gradinu pred njen zapadni dio, ukazuje se prizor koji daje neopisivo 'avanturističko' oduševljenje i iznenađenje - velike ruševine drevnih građevina sa zidovima od fino složenih kiklopskih blokova kamena. Dolaskom pobliže i razmicanjem žilavog i trnovitog grmlja pred očima se ukazuju pružanja u više smjerova pravog megalitskog (kiklopskog) zida s mjestimičnim četvrtasto isklesanim kamenjem. Daljnim obilaskom pronađeni su brojni dijelovi kiklopskih zidina sa obrađenim ili poluobrađenim četvrtastim blokovima kamena koji ukazuju da se ovdje na jednom vrlo velikom prostoru iznad čitavog istočnog dijela Gradačkog polja, gotovo nedvojbeno nalazilo veliko helenističko naselje, tj. grad - za kojeg su dosada bile samo pretpostavke. Da oduševljenje bude još veće, u nastavku penjanja i pogledom s vrha prve velike utvrde na zapadnom kraju - razotkriva se ogromna, i od dosadašnjih pretpostavki, mnogo veća površina prostiranja ovog drevnog kamenog grada. Tako čitav, bar dosada spoznati, predio grada obuvata 4 vrha brda na istom pravcu iznad polja, te širok pojas sa sjevernih strana ovih brda prema selu Broćanac, te južne padinske strane prema Gradačkom polju. Autor je obišao oko 60 posto (pretpostavljene) površine grada pri čemu se razotkrila zanimljiva činjenica da se uključujući na brdima vršne građevine, po čitavoj sjevernoj padinskoj blago nagnutoj strani nalaze na stotine metara, gotovo kilometarskih pravih kiklopskih zidova, mjestimično s izraženim helenističkim stilom gradnje, pri čemu su jako obrasli u gusto grmlje, a nerijetko se pružaju i unutar guste mediteranske zimzelene šume od hrasta crnike, zelenike, graba i drugih biljaka. No osim jako evidentnog helenističkog stila na mnogim dijelovima bedema uočava se i stariji predhelenistički stil kiklopskog zidanja s ogromnim neobrađenim blokovima, što daje i svojevrsnu mogućnost da su prve kiklopske zidove ovdje izgradili drevni i misteriozni Pelazgi.


Na mnogim dijelovima ovog drevnog ilirskog grada posebno zapanjuju grandiozni blokovi vapnenca s mjestimičnom težinom često i preko 2 tone, koji su složeni unutar kiklopskih zidina, upravo poput onih u slavne Mikene. Na brojnim mjestima zamijećuju se brojni komadi keramike, i prapovijesne grublje-pečene s primjesama bijelog vapnenca, kao i one finije pečene sitnozrnate od glinovitih sedimenata koja vjerojatno datira u helenističko razdoblje. Na samom vrhu zapadnog brda i megalitske obzidane velike građevine zamijećuje se mala zaravnata površina sa specijalno postavljenim poput oltara, četvrtastim blokom vapnenca koji u sredini ima udubljenu jamicu ili rupu, što ukazuje da je ovaj kamen predstavljao svojevrsni drevni žrtvenik, na kojem su se možda ilirskim božanstvima ili suncu, prinosile žrtve.  Da je gotovo nedvojbeno ovo veliko naselje bilo pod jakim grčkim ili helenističkim utjecajima, osim autorovih pronađenih brojnih kiklopskih-helenističkih zidina, na to ukazuju i pojedina ranije arheološka otkrića u tumulima ili gomilama upravo u neposrednoj okolici ovog mjesta. Kao najstarije takvo otkriće može se navesti ono od Ćire Truhelke iz 1893 god. kad je istražio nekoliko gomila na ovom području gdje je pronašao artefakte grčko-helenističkih karakteristika. Te posebice vrijedno otkriće dogodilo se prilikom izgradnje ceste Neum-Stolac, kod sela Vranjevo selo, gdje je zasječen jedan veliki tumul pri čemu je unutar njega pronađena brončana ilirsko-grčka kaciga, dijelovi kopalja, igle, helenističke posude i drugi materijal, što je kasnije opisano u specijalnom znanstvenom radu: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123050 . Ponad svega, izuzetno je zanimljivo to da su se u narodnim predajama stanovnika neumskog zaleđa očuvale vrlo žive legende o Grcima na ovom prostoru. Tako je i sam autor kroz razgovor s mještanima sela Prapratnice sj.od Graca, čuo za naziv tzv. grčke ploče, a koji se odnosi upravo na niz drevnih kamenih tumula s grobovima od kamenih ploča, tj.pločastog vapnenca. I upravo kao što se može zamijetiti iz prethodnih istraženih ovakvih tumula, u njima su ni više ni manje prisutni helenistički predmeti, odnosno - navedena predaja ovih stanovnika o Grcima kao prastanovnicima ovog kraja, osim što je vrlo živa, ona je i posve istinita. Ako uzmemo u obzir tada spoznate činjenice da je ovdje prisutna jaka prisutnost helenističkog vremena, te postojanje vrlo sličnih odlika u poznatom arheološkom lokalitetu Glasinac istočno od Sarajeva, vrlo vjerojatan zaključak koji se može izvući jest taj, da je ovaj novo-razotkriveni veliki ilirsko-helenistički kiklopski grad iznad Neumskog Graca - predstavljao važni prapovijesno-antički polis na putanji od Jadranskog mora prema Nevesinjskom polju i dalje prema unutrašnjosti sve do spomenutog Glasinca. S obzirom na karakteristike čitavog grada, njegovih bedema, njegove velike površine, ostataka građevina, kuća i slično, slobodno možemo reći da je ovaj drevni grad sigurna buduća potencijalna atrakcija za arheološko istraživanje, ali isto tako i u budućem turističkom smislu kao izvanredan, dosada nepoznati, povijesni spomenik neumskog kraja. A koliki povijesno-turistički značaj može imati ovaj drevni grad vidljivo je i iz toga da se on nalazi neposredno u blizini prometnice Stolac (Čapljina) - Neum, tj.glavne ceste od Neuma prema unutrašnjosti Hercegovine i Bosni, zatim to da se velik dio impresivnih zidova tek treba očistiti od guste vegetacije, te na kraju valja spomenuti i to da se ovaj drevni ilirski kiklopski grad nalazi neposredno podno najpoznatijeg i najboljeg maslinika u Bosni i Hercegovini, maslinika u selu Broćanac, maslinika iz kojeg se dobiva jedno od najboljih maslinovih ulja na čitavom mediteranu. Ovaj drevni grad, tako nedvojbeno ima ogroman, neiskorišteni potencijal u okviru kako ruralnog-etno tako i povijesnog tzv.arheo turizma i za Neum, i za čitavu Hercegovinu.

 Mapa položaja poznatijih prapovijesnih gradina-gradova s megalitskim zidovima od obrađenog kamena u Hercegovini.

Položaj velikog ilirskog drevnog grada iznad Gradačkog polja

Granice prostiranja drevnog kiklopskog grada.


Pejzaž okolice sela Prapratnica.

Pogled od juga prema markantnoj planini Žabi po kojoj se čitav kraj naziva Podžablje.

Prilaz prema drevnom ilirskom gradu - krajolik i scenografija krškog mediterana koja oduševljava.


Prvo, najzapadnije brdo na kojem se vide megalitski (kiklopski) zidovi podno vrha s lijeve strane.

DREVNI ILIRSKO-HELENISTIČKI (DAORSKI?) GRAD:



Ostaci velike ilirsko-helenističke utvrde/građevine na krajnjem zap.dijelu grada građene od velikih kiklopskih blokova kamena. 



Jedan dio od prostranih kiklopskih zidina (obratite pozornost na veličinu blokova-d.čekića=32cm) - cyclopean (megalithic) walls on this illyrian hillfort 





Vidljivi ogromni obrađeni blokovi - poput ovoga dužine oko 2 m.







Jedan od klesanih blokova, srušen s primarne pozicije iz zida.




Zapadna megalitska utvrda/građevina


Pogled na zapad na prekrasno mediteransko Gradačko polje.

Pogled na crkvu u Gracu.


Pogled od kiklopskog grada prema sjeveru i planini Žabi.


Zanimljivi blok na samom vrhu brda i ove megalitske građevine - mogući drevni 'žrtvenik'.

Pogled na idući brijeg prema istoku koji je obzidan kiklopskim zidinama.

Zumirane kiklopske zidine sa južne padinske strane brijega, podzida vjerojatne terase sa ostacima ilirskih (daorskih) kuća.

Vidljivi megalitski zidovi (zumirano) i na samom vrhu brijega s južne strane

Zumiran megalitski zid

Upečatljive poput zubi vapnenačke stijene (gornjokredni rudistni vapnenci) s južne padine brda.

Pogled prema jugu.

Dijelovi zapadne megalitske građevine:


Sjeverna strana drugog brijega s ostacima megalitskih zidova i građevina:



MEGALITSKE (KIKLOPSKE) ZIDINE NA DRUGOM BRIJEGU: 




Vidljiva obrada blokova




Fascinirajući dio kiklopskog zida gdje se vidi genijalno majstorstvo primjenjene geologije ovih drevnih prahercegovaca - na krajnjem lijevom donjem dijelu slike su prirodni strmo nagnuti slojevi krednog vapnenca, koji su na licu mjesta ovdje (nadljudskom-kiklopskom? snagom) odvajani i preslagivani u ove kiklopske zidove - poput ovog ovdje - s impresivnim višetonskim blokom postavljenim na vrhu zida s lijeve strane.




Postavljeni blok težak nekoliko tona.

Pogled na treći uzastopni brijeg, s još jednom velikom gradinom - ustvari istočni dio istog ovog velikog ilirskog megalopolisa, prepun megalitskih zidova i građevina, koje bi nesumnjivo valjalo izbližeg vidjeti i snimiti (autor nije obišao ovaj dio--što još više ukazuje na grandioznost ovog ilirskog drevnog grada).


Zumirani dijelovi trećeg brijega (istočnog dijela grada) i vidljivih megalitskih zidova (koje tek treba izbliza snimiti)-slike dolje:




Vrlo zanimljivi, vrlo vjerojatno, od strane Ilira pomaknuti megalit koji je ostao u ovom stršećem položaju, s južne strane trećeg brijega.



Pogled na treći brijeg - istočni dio ilirskog grada.

Pronađeni kiklopski zidovi s južne padinske strane drugog brijega:



Pronađena keramika


Visoki kiklopski (helenistički) zid - obavijen gustom vegetacijom / Illyrian cyclopean (hellenistic) wall.

Pogled ogozgo prema megalitskom zidu i njegovom pružanju.


Megalitski zid 'se gubi' unutar vrlo guste vegacije 

Pronađeni ostaci masivnih megalitskih zidova i građevina sa sjeverne padinske strane drugog brijega (slike dolje):









Veliki kockasto obrađeni blokovi.


Zamijećena vrlo interesantna osobina kod ovog velikog obrađenog bloka - najdonji bazni (lijevi) dio bloka ustvari nije do kraja odvojen od matične stijene (živca) pri čemu se vidi pravac rezanja (obrade) - dokaz načina građenja megalitskog zida - u ovom slučaju - kockasti blok nije do kraja izrezan (namjerno ili nenamjerno -ostaje nepoznanica).

Kiklopski blokovi spojeni jedan uz drugi i obrasli vegetacijom, koju bi valjalo ukloniti.




Pronađeni komad magmatske stijene - vjerojatno piroksenit ili neka druga zanimljiva vrsta tamnog efuziva ili intruziva, zanimljivo iz razloga što nije riječ ni o gabru ni o granitu, kakvi se uobičajeno pronalaze na prapovijesnim gradinama kao alatke i žrvnjevi.

Dijelovi kiklopskih zidova: