Već je dobro poznata činjenica, pogotovo svima onima koji su stekli i najmanji uvid o fosilima Hercegovine, kako je daleko najveći udio fosila koji su pronađeni i koji se mogu pronaći na prostoru Hercegovine - iz nekadašnjeg pradavnog mora Tetis (Tethys) koji je mnogo puta do sada opisivan. Među svim ovim fosilima iz oceana Tetis u Hercegovini su daleko najčešći, pa moglo bi se reći i najdominantniji -- fosili iz geoloških razdoblja krede (gornjeg-mlađeg dijela) i eocena (srednjeg dijela). Među ovim fosilima, nadalje, najveći udio pripada mekušcima i to školjkama i puževima, nakon kojih po brojnosti u Hercegovačkim stijenama slijede ježinci, koralji, mahovnjaci (briozoi), ramenonošci (brahiopodi) i drugi rjeđi oblici životinja.
Međugorje kao nadaleko poznato hodočasničko vjersko odredište svijeta, ugostilo je mnoge ljude kako iz regije tako i iz najdaljih zemalja svijeta. Priroda koja se može doživjeti na području Međugorja, posebice na brdima Križevac i Gradina (Podbrdo) kao i na mjestima između Međugorja, Bijakovića i Vionice, jest uistinu posebna i očaravajuća u bilo koje doba godine radi tople mediteranske klime, spoja mediteranske i kontinentalne vegatacije, što je sve prisutno na specifičnom i svjetski atraktivnom tipu reljefa - kršu. Ovoj prirodnoj ljepoti i bogatstvu koji se može doživjeti na širem području Međugorja, možemo pridodati i još jedno, gotovo nepoznato, prirodno blago, koje su možda tek malobrojni primjetili, a koje je pak toliko blisko posjetiteljima Međugorja i to neposredno ispred i iza crkve sv.Jakova - jesu fosili fascinantnih pradavnih životinja iz tropskog mora Tetis. Ono što pridonosi nevjerojatnom osjećaju magičnosti i ljepote uvida ovih fosila jest način na koji se oni mogu razotkriti. Ovdje je riječ o popločanom dijelu ispred međugorske crkve u blizini gospinog kipa i kružne česme, pri čemu se na nekoliko dijelova popločanog šetališa unutar većinskih bjelkasto-sivih ili skroz svijetlih kamenih ploča nalaze odjeljci popločani nešto tamnijim, odnosno tamno sivim do smeđkastim kamenim pločama koje su upravo prebogate i krcate s presjecima fosila eocenske starosti. Kao što je spomenuto gore, magičnost uvida postiže se tako što se tijekom suhog vremena bez kiše kad su svi fosili na tamnijim pločama slabije vidljivi, uzme boca s vodom (koja se može uzeti s neposredne česme) te se poliju one kamene ploče na kojima se naziru bjelkasti obrisi fosila. Nakon ovakvog polijevanja vodom po ovim pločama, uistinu kao da se čudo događa -- ukazuju se predivni gotovo magični biserno bijeli presjeci puževa, koralja, školjki, ježeva, briozoa i drugih životinja koje su živjele u jednom tropskom plićaku okolo koraljnog grebena i na njemu za vrijeme srednjeg eocena. Nadalje, kao najatraktivnije kamene ploče odnosno fosile, koji se nalaze ovdje, jesu dvije ploče s nevjerojatno lijepim i izvrsno očuvanim presjekom cijele ljušture ogromnog puža vrste Campanile giganteum, što je u biti najveći ikad živući puž na Zemlji. Dužina ovog primjerka je oko 30 cm, pri čemu je s cijelokupnom ljušturom za života bio veći još za nekoliko cm. Uz ovog velikog puža posebno atraktivni su fosili presjeka koralja koji plijene pažnju svojom specifičnom strukturom poput kakvog dobro načinjenog modnog detalja. I unutar samih koralja, na ovim pločama prisutni su presjeci raznih i raznolikih vrsta koralja, kako onih zadružnih ili kolonijalnih tako i koralja samaca ili solitarnih koralja. Mnogi će se pitati, kao i autor ovog teksta, odakle potječu ove kamene ploče - pri čemu je odgovor već poznat i ide u prilog prirodnom bogatstvu Hercegovine, a to je da su ovi dijelovi pločnika popločani s kamenim pločama iz Posušja, točnije sjeverno od Posušja gdje se prije par desetljeća u manjoj mjeri eksploatirao ukrasni kamen eocenske starosti komercijalnih naziva fosil tamni i fosil svijetli, datih upravo zbog obilja fosila koji dolaze u njemu.
Uz sve ove navedene fosile eocenske starosti, također u neposrednom okruženju crkve u Međugorju, točnije iza nje na južnom rubu parkinga, kao i uz postaje križnog puta te okolo kipa raspetog Isusa nalaze se poveći komadi bijelog tvrdog vapnenca koji na svojoj površini sadrži brojne okamenjene ljušture školjki rudista iz razdoblja gornje krede. Rudiste je gotovo bespotrebno opisivati radi brojnih ranijih opisa ovih čudnovatih izumrlih školjki, no potrebito je reći kako su rudisti fosili koji se mogu najčešće otkriti u Hercegovini, te su toliko brojni da se po njima i sama stijena zove tzv. rudistni vapnenac. Te ono što je zanimljivo jest to da su i rudisti živjeli, poput i prethodno opisanih eocenskih fosila, u istoimenom oceanu Tetis koji je jako dugo vremena egzistirao na ovom području pri čemu se njegovo muljevito i pjeskovito dno nakon milijuna godina okamenilo i pretvorilo u bjelkastosive tvrde vapnence koji danas grade gotovo cijelu Hercegovinu. Sve u svemu, uz već dobro poznate prisutne prirodne osobitosti u Međugorju, na vrlo jednostavan način svakome posjetitelju omogućeno je razotkrivanje i pogled u čudesnu Božju kreaciju pradavnog života na ovom prostoru.
Uz sve ove navedene fosile eocenske starosti, također u neposrednom okruženju crkve u Međugorju, točnije iza nje na južnom rubu parkinga, kao i uz postaje križnog puta te okolo kipa raspetog Isusa nalaze se poveći komadi bijelog tvrdog vapnenca koji na svojoj površini sadrži brojne okamenjene ljušture školjki rudista iz razdoblja gornje krede. Rudiste je gotovo bespotrebno opisivati radi brojnih ranijih opisa ovih čudnovatih izumrlih školjki, no potrebito je reći kako su rudisti fosili koji se mogu najčešće otkriti u Hercegovini, te su toliko brojni da se po njima i sama stijena zove tzv. rudistni vapnenac. Te ono što je zanimljivo jest to da su i rudisti živjeli, poput i prethodno opisanih eocenskih fosila, u istoimenom oceanu Tetis koji je jako dugo vremena egzistirao na ovom području pri čemu se njegovo muljevito i pjeskovito dno nakon milijuna godina okamenilo i pretvorilo u bjelkastosive tvrde vapnence koji danas grade gotovo cijelu Hercegovinu. Sve u svemu, uz već dobro poznate prisutne prirodne osobitosti u Međugorju, na vrlo jednostavan način svakome posjetitelju omogućeno je razotkrivanje i pogled u čudesnu Božju kreaciju pradavnog života na ovom prostoru.
prostor ispred crkve i označeni dijelovi pločnika s tamnosivim eocenskim pločama prepunim fosila
PLOČE S FOSILIMA NAKON POLIJEVANJA VODOM:
kolonijalni ili zadružni koralji - na lijevom dijelu vidljivi su vidljivi presjeci uzdužnih granastih oblika a na desnoj strani su poprečni presjeci brojnih grančica koralja / eocene corals section
jedna ploča s presjecima koralja gdje se fantastično vidi unutarnja struktura svakog pojedinog koralja
presjeci koralja
PRESJECI NAJVEĆEG IKAD ŽIVUĆEG PUŽA NA SVIJETU - Campanile giganteum:
presjeci raznolikih i zanimljivih koralja te rjeđih manjih pužića
pogled na presjeke puža Campanile giganteum s vidljivim položajem u odnosu na crkvu
približen pogled prema Podbrdu i vidljivom bijelom kipu Gospe na mjestu ukazanja
KAKO JE PODRUČJE HERCEGOVINE IZGLEDALO U VREMENU FOSILA S KAMENIH PLOČA GORE U VREMENU EOCENA prije 40ak milijuna god. možete vidjeti dolje:
KRAJOLIK IZA CRKVE:
čest i zanimljiv prizor slijetanja golubova na križ iznad vanjskog oltara
prostor uz šetnicu iza crkve s vidljivim jednim od mnogih komada bijelog vapnenca gornjokredne starosti s fosilima rudista koji izvađen točno na ovom dijelu prostora i postavljen kao zanimljiv element uređenja
KOMADI VAPNENACA S OBILJEM OKAMENJENIH RUDISTA (skupina radiolitida) IZA PARKINGA I KRISTOVOG KIPA:
FOSSILS OF RADIOLITIDAE RUDISTS IN MEDJUGORJE:
Izvanredne fotografije! Nevjerojatno dobro očuvani fosili.
OdgovoriIzbriši