Nakon prethodno prikazanog obilaska i uvida zaista neočekivanog i tajnovitog dijela pradavnog naselja ili grada od Ilira, po svemu sudeći, Delmata - jednog od najmoćnijih ilirskih plemena od kojih su se tadašnjem najmoćnijem carstvu na svijetu - Rimskom - 'tresle kosti' gotovo 200 godina na samu pomisao ili spomen Delmata, najnoviji obilazak i snimanje šireg područja gradine na vrhu brda 'iznjedrio' je još jednu posve zanimljivu i misterioznu činjenicu - da se na cijelom sjevernom dijelu brda uzduž čitave padine prostiru jasno vidljivi ostaci megalitskih ili kiklopskih zidova od ogromnih blokova vapnenca težih i od nekoliko tona.
Obilaskom većeg dijela vrha brda s gradinom s podignutem velikim križem na najvišoj točki, te okolnih padinskih strana razotkriveno je pružanje najvećeg dijela kiklopskih zidova i ostalih dijelova ove ilirske - delmatske gradine. Tako je prvotnim obilaskom dijela zida za zapadne strane, ranije razotkrivenog i prikazanog, utvrđeno da se on pruža u dužini od oko 60 metara, gdje završava na krajnjoj zapadnoj točki gdje je međutim razotkrivena ruševina jedne oveće građevine, koja je vjerojatno u tadašnje ilirsko vrijeme negdje u mlađem željeznom dobu (4-1 st.pr.Kr) imala ulogu izvidnice, jer se odmah direktno ispod ovog zapadnog i južnog dijela vršnog platoa brda teren naglo i strmo stropoštava dolje, što predstavlja prirodnu zaštitu ovog ilirskog grada s ovih jugozapadnih strana brda. No, uz to, na ovom krajnjem zapadnom dijelu vrška brda neposredno iznad navedenog razrušenog najvjerojatnije delmatskog objekta, razotkriveni su zidovi od puno manjeg 'obrađenog' kamena sa žbukom što po svemu sudeći predstavlja ostatke rimskih ili pak ranosrednjovjekovnih građevina - moguće neka vrsta pribježišta ili refugija, a možda je čak riječ i o rimskoj strateškoj vojnoj kontrolnoj utvrdi koju su Rimljani napravili direktno na temeljima ilirske gradine. Nakon ovog zapažanja, uz navedeni relativno 'očuvaniji' dio kiklopskog zida zamijećeno je da se neposredno ispod njega nalaze mnogobrojni isklesani ogromni blokovi vapnenca, koji su posve očito srušeni sa zida pri čemu su se odronili nešto malo dalje ispod njega, te danas gotovo potpuno zamaskirani debelom mahovinom i žbunjem, ali ipak zamijetljivi - kao nepobitni svjedoci -postojanja impozantnog kiklopskog zida iz daleke prošlosti prije više od 2200 god. Ako malo povežemo povijesne spoznaje, logičnost lokaliteta, kao i zamijetljivo postojanje antičke (rimske) arhitekture u blizini, gotovo se sigurno može zaključiti da su Rimljani nakon potpunog vojnog poraza Delmata u 1 st.pr.Kr. iz osvete prema njima, zbog već dobro poznatog njihovog međusobnog odnosa, nastojali u potpunosti srušiti ovaj ilirski delmatski grad i njegove kiklopske zidove, u čemu su velikim dijelom uspijeli, no na sreću sviju nas koji danas baštinimo ovu zemlju, ipak ga nisu posve uništili te se danas na ovom zap.dijelu gradine pruža jasno vidljivi kiklopski zid koji u jednoj dionici u dužini oko 10-ak metara ima visinu oko 2 metra. Impresivna spoznaja dobiva se ako uzmemo u obzir sve ove srušene ogromne poluobrađene i klesane kamene blokove zarasle u vegetaciji, te ih kroz misli vratimo na pozicije u prvotni originalni zid - što osvjetljava činjenicu da je ovaj zid bio prije rušenja ništa manje atraktivniji negoli zid u Daorsonu, pri čemu je u dužini od 50 metara, bio najmanje visine 2, a vrlo vjerojatno i preko 3 metra.
Daljnjim obilaskom područja sa zidinama u pravcu sjeveroistoka, zamijećena je još jedna činjenica koja vidljivo pokazuje 'najzadnju' devastaciju kiklopskog zida u ovom našem vremenu koja se dogodila tijekom gradnje puta križa iznad zadnje postaje neposredno ispod križa, pri čemu navedena staza prelazi odnosno presjeca točno poprijeko kiklopski zid čiji je jedan veliki isklesani kameni blok kao jasni svjedok ovome, danas ostao vidljiv točno na sredini staze prema križu. Nažalost, pregledom ovog dijela današnje staze prema križu, neposredno ispod njega, može se konstatirati da je usljed nažalost neznanja i nepažnje, ovdje u potpunosti srušen dio kiklopskog zida koji je vjerojatno bio visok oko 2, a možda i više metara. No, prava atraktivnost ovog čitavog ilirskog grada, 'slijedi' dalje, probijanjem kroz danas potpuno zarasli sjeveroistočni dio padine brda. Posve neočekivano, autor je obilaskom ovog dijela uvidio da se uzduž i poprijeko čitavog sjeveroistočnog dijela brda podno gradine proteže prava mreža kiklopskih zidova i objekata koji su nešto grublje rađeni za razliku od zida na vrhu sa zapadne strane. Iako grublje rađeni, zapažena je jedna uistinu zanimljiva i impresivna činjenica, a to je da su na ovom dijelu brda u zidovima prisutni ogromni blokovi kamena, teški po nekoliko tona, od kojih su i poneki klesani s jedne ili dvije strane. Detaljnijim snimanjem terena zamijećeno je da se ovdje nalaze ostaci pravog naselja gdje su živjeli ovi pradavni ilirski stanovnici Delmati, pri čemu su kuće izgradili na prethodno napravljenim terasastim temeljima od kiklopskih zidova i blokova vapnenca, koji na mnogim dijelovima čine ogromne podzide. Na nekoliko dijelova ove sjeveroistočne padine brda zamijećeni su zaravnjeni relativno prostrani dijelovi zemlje, potpuno obrasli u gustu travu i grmlje, na kojima je međutim jasno zapaženo postojanje ogromnog tzv. kulturnog sloja, tj. naslaga zemlje s ostacima života iz tih pradavnih ilirskih nastambi i objekata. Osim ovoga, na pojedinim dijelovima površine, pronađeni su otprilike pravokutni, i djelomično oblikovani ogromni kameni blokovi koji su postavljenji točno na središnje dijelove zaravnjenih površina s kulturnim slojem, pri čemu bi se moglo raditi o nekakvim vrstama kultnih dijelova, ili pak neke vrste 'stolova', kamenih oltara ili slično. Najimpresivnija spoznaja je ta da u biti čitav vrh brda iznad Mokrog s padinama skoro sve do kuća u podnožju, predstavlja ruševine jednog pradavnog kiklopskog grada sagrađenog od strane Ilira prije više od 2000 god., na kojem su ostaci i nekoliko kasnijih antičkih (rimskih) ili pak ranosrednjovjekovnih građevina.
Gledajući sve ove pronađene i otkrivene karakteristike vezane za sami ilirski grad - uistinu je prisutna svojevrsna misterija i pitanje -zbog čega su baš ovdje i kako to da su Delmati, odlučili se klesati ogromne kamene blokove i praviti megalitske zidove poput onih u Grka ili heleniziranih plemena - Daorsa, od kojih su prema svim dosadašnjim spoznajama, istraživanjima te radovima od vrsnih arheologa, bili daleko nazadniji i primitivniji? Na ovo pitanje prema autorovom uvidu i pretpostavkama, moguće je nekoliko odgovora.
Prvi je taj; da je usljed relativne blizine također ilirskog grada Zvonigrada, kojeg su međutim izgradili po svemu sudeći helenizirani Daorsi, netko od važnih stanovnika ovog Delmatskog grada u Mokrom, išao u direktni posjet Zvonigradu pri čemu je od njih 'pokupio' znanje i metode kiklopskog zidanja, nakon čega su onda i sami delmatski stanovnici grada kod Mokrog odlučili raditi 'slične' zidove.
Drugi je; da su potpuno neovisno o Daorsima, i drugim heleniziranim Ilirima, ovi delmatski stanovnici Mokrog, samostalno se odlučili na jedan svojevrstan građevinski 'eksperiment' klesanja kamena i pravljenja kiklopskih zidova, pri čemu bi onda ovi kiklopski zidovi mogli biti i stariji od onih u Daorsonu.
Treći je; da je ovim Delmatima koji su živjeli ovdje, ovaj grad bio prevažan, možda zbog geostrateškog, a možda čak i vjerskog, kultnog razloga, što je proishodilo njihovu odluku da ga opasaju ovakvim jedinstvenim bedemima kakvih nema gotovo ni na jednoj delmatskoj gradini.
Četvrti je: da ovaj grad s kiklopskim zidovima uopće nije sagrađen od Delmata već od Daorsa koji su možda živjeli na vrhu ovog brda prije samih Delmata, pri čemu su tada i sagradili kiklopske zidove.
Peti je: da ove kiklopske zidove nisu sagradili niti Delmati, niti Daorsi, već da su ga tijekom kasnog brončanog ili ranog željeznog doba izgradili neki izvorni prethodnici Ilira na ovog gradini. U ovom slučaju ovi kiklopski zidovi bi bili najstariji obrađeni zidovi u čitavoj Bosni i Hercegovini, a ovaj arheološki lokalitet kod Mokrog bi bio najstariji grad u Bosni i Hercegovini.
Uvažavajući pojedina direktna zapažanja i brojne logičnosti, autorova osobna pretpostavka, potkrijepljena već objavljenim ranijim arheološkim nalazima delmatskog oružja tzv.Matijevića ostava neposredno ispod gradine, kao i direktnim pronalascima keramike na ovoj gradini, jest kombinacija drugog i trećeg odgovora, na ovo po svemu sudeći misteriozno i jedinstveno arheološko mjesto ne samo za Široki Brijeg već i za čitavu Hercegovinu.
Daljnjim obilaskom područja sa zidinama u pravcu sjeveroistoka, zamijećena je još jedna činjenica koja vidljivo pokazuje 'najzadnju' devastaciju kiklopskog zida u ovom našem vremenu koja se dogodila tijekom gradnje puta križa iznad zadnje postaje neposredno ispod križa, pri čemu navedena staza prelazi odnosno presjeca točno poprijeko kiklopski zid čiji je jedan veliki isklesani kameni blok kao jasni svjedok ovome, danas ostao vidljiv točno na sredini staze prema križu. Nažalost, pregledom ovog dijela današnje staze prema križu, neposredno ispod njega, može se konstatirati da je usljed nažalost neznanja i nepažnje, ovdje u potpunosti srušen dio kiklopskog zida koji je vjerojatno bio visok oko 2, a možda i više metara. No, prava atraktivnost ovog čitavog ilirskog grada, 'slijedi' dalje, probijanjem kroz danas potpuno zarasli sjeveroistočni dio padine brda. Posve neočekivano, autor je obilaskom ovog dijela uvidio da se uzduž i poprijeko čitavog sjeveroistočnog dijela brda podno gradine proteže prava mreža kiklopskih zidova i objekata koji su nešto grublje rađeni za razliku od zida na vrhu sa zapadne strane. Iako grublje rađeni, zapažena je jedna uistinu zanimljiva i impresivna činjenica, a to je da su na ovom dijelu brda u zidovima prisutni ogromni blokovi kamena, teški po nekoliko tona, od kojih su i poneki klesani s jedne ili dvije strane. Detaljnijim snimanjem terena zamijećeno je da se ovdje nalaze ostaci pravog naselja gdje su živjeli ovi pradavni ilirski stanovnici Delmati, pri čemu su kuće izgradili na prethodno napravljenim terasastim temeljima od kiklopskih zidova i blokova vapnenca, koji na mnogim dijelovima čine ogromne podzide. Na nekoliko dijelova ove sjeveroistočne padine brda zamijećeni su zaravnjeni relativno prostrani dijelovi zemlje, potpuno obrasli u gustu travu i grmlje, na kojima je međutim jasno zapaženo postojanje ogromnog tzv. kulturnog sloja, tj. naslaga zemlje s ostacima života iz tih pradavnih ilirskih nastambi i objekata. Osim ovoga, na pojedinim dijelovima površine, pronađeni su otprilike pravokutni, i djelomično oblikovani ogromni kameni blokovi koji su postavljenji točno na središnje dijelove zaravnjenih površina s kulturnim slojem, pri čemu bi se moglo raditi o nekakvim vrstama kultnih dijelova, ili pak neke vrste 'stolova', kamenih oltara ili slično. Najimpresivnija spoznaja je ta da u biti čitav vrh brda iznad Mokrog s padinama skoro sve do kuća u podnožju, predstavlja ruševine jednog pradavnog kiklopskog grada sagrađenog od strane Ilira prije više od 2000 god., na kojem su ostaci i nekoliko kasnijih antičkih (rimskih) ili pak ranosrednjovjekovnih građevina.
Gledajući sve ove pronađene i otkrivene karakteristike vezane za sami ilirski grad - uistinu je prisutna svojevrsna misterija i pitanje -zbog čega su baš ovdje i kako to da su Delmati, odlučili se klesati ogromne kamene blokove i praviti megalitske zidove poput onih u Grka ili heleniziranih plemena - Daorsa, od kojih su prema svim dosadašnjim spoznajama, istraživanjima te radovima od vrsnih arheologa, bili daleko nazadniji i primitivniji? Na ovo pitanje prema autorovom uvidu i pretpostavkama, moguće je nekoliko odgovora.
Prvi je taj; da je usljed relativne blizine također ilirskog grada Zvonigrada, kojeg su međutim izgradili po svemu sudeći helenizirani Daorsi, netko od važnih stanovnika ovog Delmatskog grada u Mokrom, išao u direktni posjet Zvonigradu pri čemu je od njih 'pokupio' znanje i metode kiklopskog zidanja, nakon čega su onda i sami delmatski stanovnici grada kod Mokrog odlučili raditi 'slične' zidove.
Drugi je; da su potpuno neovisno o Daorsima, i drugim heleniziranim Ilirima, ovi delmatski stanovnici Mokrog, samostalno se odlučili na jedan svojevrstan građevinski 'eksperiment' klesanja kamena i pravljenja kiklopskih zidova, pri čemu bi onda ovi kiklopski zidovi mogli biti i stariji od onih u Daorsonu.
Treći je; da je ovim Delmatima koji su živjeli ovdje, ovaj grad bio prevažan, možda zbog geostrateškog, a možda čak i vjerskog, kultnog razloga, što je proishodilo njihovu odluku da ga opasaju ovakvim jedinstvenim bedemima kakvih nema gotovo ni na jednoj delmatskoj gradini.
Četvrti je: da ovaj grad s kiklopskim zidovima uopće nije sagrađen od Delmata već od Daorsa koji su možda živjeli na vrhu ovog brda prije samih Delmata, pri čemu su tada i sagradili kiklopske zidove.
Peti je: da ove kiklopske zidove nisu sagradili niti Delmati, niti Daorsi, već da su ga tijekom kasnog brončanog ili ranog željeznog doba izgradili neki izvorni prethodnici Ilira na ovog gradini. U ovom slučaju ovi kiklopski zidovi bi bili najstariji obrađeni zidovi u čitavoj Bosni i Hercegovini, a ovaj arheološki lokalitet kod Mokrog bi bio najstariji grad u Bosni i Hercegovini.
Uvažavajući pojedina direktna zapažanja i brojne logičnosti, autorova osobna pretpostavka, potkrijepljena već objavljenim ranijim arheološkim nalazima delmatskog oružja tzv.Matijevića ostava neposredno ispod gradine, kao i direktnim pronalascima keramike na ovoj gradini, jest kombinacija drugog i trećeg odgovora, na ovo po svemu sudeći misteriozno i jedinstveno arheološko mjesto ne samo za Široki Brijeg već i za čitavu Hercegovinu.
Pogled prema usponu na putu križa - stazi kojom se najlakše dolazi do pradavnog kiklopskog grada Ilira
pogled na nagib i debljinu slojeva vapnenca - koji su s ovim svojim nagibom i debljinom super pogodovali direktnom 'lomljenju' i odvajanju velikih kvadera i kockastih blokova koji su potom mjestimično isklesavani
dio srušenog kiklopskog ilirskog zida od ogromnih neobrađenih blokova (čekić=30cm) neposredno s lijeve strane vrha puta križa kod 10 postaje
POGLED PREMA ŠIROKOM BRIJEGA, KANJONU LIŠTICE I PL.ČABULJI
zamijetljivi ogromni isklesani kockasti blok točno na sredini staze puta križa iza zadnje postaje, na mjestu gdje je točno staza presjekla zid, no kao marker pružanja zida ostao je ovaj pradavno klesani blok
SRUŠENI KLESANI I DRUGI VELIKI BLOKOVI NEPOSREDNO ISPOD I OKOLO MEGALITSKOG ZIDA
Pronađeni krajnji zapadni 'djelomično' očuvani kiklopski zid sa isklesanom prednjom stranom ili tzv.licem zida
krajnji zapadni dio srušene ilirske građevine s vidljivim megalitima, kao i ostatkom kiklopskog zida koji proviruje na gornjem središnjem dijelu slike
krajnji zapadni dio - srušeni ilirski (delmatski) objekat - možda kula izvidnica ili nešto slično
pogled s krajnjeg zapadnog dijela prema jugoistoku
pogled prema jugozapadu, gdje se teren naglo stropoštava dolje u duboku dragu
jasno uočljivi ostaci zidina objekta iz mlađeg razdoblja - moguće antike ili pak ranog srednjeg vijeka na zap.dijelu
pogled sa samog vrha kod velikog križa prema Širokom Brijegu
pogled s vrha prema istoku, Mokarskom polju i selu Turčinovići
RANIJE ZAMIJEĆENI, IZNOVA FOTOGRAFIRANI KIKLOPSKI ZID
DIJELOVI ILIRSKIH KIKLOPSKIH ZIDOVA I GRAĐEVINA NA SJEVEROISTOČNOM DIJELU BRDA PODNO GRADINE:
zamijećena neobična (moguće namjerno načinjena) pravocrtna pukotina ili 'rez' na ovom obrađenom velikom tonskom bloku
zamijetljivi fino obrađeni (isklesani) blok unutar kiklopskog zida od većinom neobrađenih blokova
pronađena keramika od nekadašnjih pradavnih posuda, vrčeva ili slično podno zidina
pogled na misteriozni namjerno postavljeni kvadratični megalitski blok koji je možda služio kao svojevrstan stol ili kameni oltar u kultne svrhe ?
DIO ZAMIJEĆENIH KIKLOPSKIH ZIDOVA OD VELIKIH MEGALITA:
pogled na pružanje jednog ogromnog kiklopskog zida koji je imao funkciju temelja i podzida na kojem je debeli kulturni sloj gdje su bile pradavne kuće Delmata
još jedan pronađeni veliki klesani blok
pogled na dijelove (delmatskih) posuda s fino vidljivim donjim dijelom nekakve zaobljene posude (desno)
mjestimično prisutni veliki klesani blokovi
pogled na najvjerojatnije 'ogroman' kiklopski zid od neobrađenih megalita koji je kao temeljna terasasta podzida
POKLON: NOVA REKONSTRUKCIJA PRADAVNOG ILIRSKOG KIKLOPSKOG GRADA KOD ŠIROKOG BRIJEGA
A kada ćemo na jedan izlet,megapolis kod mene?Čuvam ga za Tebe.
OdgovoriIzbriši13oo metara(ako ne i,ne smijem reći)...da se naježiš.
Uskoro, nadam se, bumo se dogovorili-- veliki pozz delmatima iz TG-a
OdgovoriIzbriši