Kao samo jedna od brojnih potvrda ranijih navoda o posve sigurnim tek nadolazećim arheološkim otkrićima pravih megalitskih gradova brončanodobne i željeznodobne starosti na prostoru Hercegovine, ekskluzivno se prikazuje nedavno razotkrivena, i potpuno skrivena, možemo slobodno reći još jedna prava širokobriješka Mikena. Riječ je o jednom, poput i ranije prikazanih, pravom drevnom kamenom gradu, koji sadrži ogromnu središnju gomilu -- u biti akropolu, koja je okružena, ni više ni manje nego pravim kiklopskim zidinama s ogromnim neobrađenim blokovima vapnenca, među kojima je pronađen jedan uistinu ekstra-megalit, procjenjene težine između 25 do 30 tona. Probijanjem kroz gotovo neprohodnu gustu šumu, unatoč opalom lišću, te dolaskom do ovog dijela zida, zamijećivanjem navedenog velikog megalita, javlja se posebna impresija i doživljaj u kojem se spoznaje zapanjujuća doslovno prava kiklopska snaga ljudi koji su prije vjerojatno više od 2500 god. živjeli ovdje, i koji su ovaj ogroman blok uspijeli pomjeriti i postaviti unutar suhozida. Osim ovog megalitnog bloka, obilaskom područja ovog pragrada, pronađeni su brojni dijelovi suhozida s karakteristikama pravih kiklopskih zidova, jer se unutar njih nalaze ogromni komadi ili blokovi vapnenca koji su redovito teži od pola tone, sve do nekoliko tona. Na krajnjem sjeveroistočnom dijelu grada unutar šume otkrivena je jedna druga zanimljivost - koja će u budućnost nesumnjivo biti vrijedna valorizacije kao (još uvijek) dobro očuvana prapovijesna graditeljska baština - a riječ je o jednoj pravoj megalitskoj manjoj prapovijesnoj građevini - vjerojatno nastambi ili nekoj vrsti stražarnice kojoj su ostali na zemlji potpuno očuvani zidovi do visine od skoro 2 m, izgrađeni u vidljivo prastarom suhozidnom stilu od kiklopskih blokova vapnenca. Promatrajući ovu drevnu kamenu građevinu, gotovo da je možemo doživjeti onakvu kakva je bila prije više o 2500 god. zamišljajući samo na vrhu krov od drveta, grana i slame. Unutar šire površine na čitavom prostoru oko središnje gomile u gustoj šumi pomiješanoj s puno kamenog krša vjerojatno se krije još ovakvih sličnih pradavnih kamenih građevina, što nesumnjivo predstavlja ogroman daljnji potencijal za istraživanjem čitavog ovog prostora. Kao i većina dosada prepoznatih i poznatih prailirskih i ilirskih gradova, i ovdje se jasno mogu izdvojiti dijelovi; stambeni dio - gdje je živjela većina prastanovnika ovog grada koji je smješten na južnim padinama brdašca ispod središnje akropole, građen od napravljenih terasa okružen bedemima, zatim dio gdje su po svemu sudeći bili vrtlovi s nasadima, ili pak prostori za ispašu stoke pregrađeni megalitskim zidovima, uz što je još zamijećen prostor s brojnim vidljivim grobovima u obliku kamenih izduženih humaka, pozicioniran na istočnoj strani grada, odnosno prostor nekropole grada. Ono što je zanimljivo, i što je potrebno naglasiti, jest to da ovaj arheološki lokalitet nije uopće opisivan ni registriran u stručnoj arheološkoj literaturi uključujući naravno 'glavni' arheološki leksikon BiH. Jedini, relativno kratki opis u literaturi, ovog lokaliteta, može se naći u izvrsnoj preglednoj knjizi 'Širokobriješka baština' od Ivana Dugandžića iz 2004 godine, no pri čemu je ovaj lokalitet opisan samo kao velika gomila. Za razliku od toga, autor je obilaskom šireg prostora oko ove 'gomile' ustanovio da, ne samo da je riječ o značajnom megalitskom gradu iz brončanog i željeznog doba, već i to da se vrlo vjerojatno radi o puno naseljenijoj gradini ili gradu od mnogo poznatije također kočerinske gradine Budim, smještene nedaleko zapadnije od ove gotovo potpuno nepoznate gradine.
I kao završnu zaključnu opservaciju možemo s priličnim pouzdanjem reći da gotovo svako drugo brdo i uzvišenje u Hercegovini krije ostatke prave megalitske civilizacije, te da je Hercegovina, a ne Bosna, najznačajniji dio Bosne i Hercegovine koje sadrži megalitske građevine i megalite, a to su na stotine gradina, na tisuće gomila, kao i nebrojeni posebno postavljeni megaliti na područjima gradina i okolo njih. I dok neki gotovo bjesomučno skoro čitavo desetljeće na prostoru srednje Bosne (okolica Visokog) pokušavaju pronaći megalite od ljudske ruke postavljene bez gotovo ijednog čvrstog i jasno vidljivog materijalnog dokaza, ovdje na prostoru Hercegovine gdje se prostire karbonatni vapnenački krš prisutno je na stotine tisuća megalita, te je stoga svima onima koji uistinu žele otkriti prave tragove megalitske civilizacije u Bosni i Hercegovini - pravo odredište Hercegovina. Za početak - Daorson, potom Zvonigrad, pa Martinovića gomila, pa gradina u Mokrom, pa Zidana gomila, pa gradina u Potocima, pa u Dobriču, u Čerigaju, u Gorancima, u Potocima, ova ovdje kod Kočerina, te još na stotine drugih na prostoru južno od Livna, preko Tomislavgrada, Posušja, Mostara, Nevesinja, Čapljine, Ljubinja, Bileće sve do iznad Dubrovnika.
delmatska%2Bmegalitska%2Bkucjica.jpg)
I kao završnu zaključnu opservaciju možemo s priličnim pouzdanjem reći da gotovo svako drugo brdo i uzvišenje u Hercegovini krije ostatke prave megalitske civilizacije, te da je Hercegovina, a ne Bosna, najznačajniji dio Bosne i Hercegovine koje sadrži megalitske građevine i megalite, a to su na stotine gradina, na tisuće gomila, kao i nebrojeni posebno postavljeni megaliti na područjima gradina i okolo njih. I dok neki gotovo bjesomučno skoro čitavo desetljeće na prostoru srednje Bosne (okolica Visokog) pokušavaju pronaći megalite od ljudske ruke postavljene bez gotovo ijednog čvrstog i jasno vidljivog materijalnog dokaza, ovdje na prostoru Hercegovine gdje se prostire karbonatni vapnenački krš prisutno je na stotine tisuća megalita, te je stoga svima onima koji uistinu žele otkriti prave tragove megalitske civilizacije u Bosni i Hercegovini - pravo odredište Hercegovina. Za početak - Daorson, potom Zvonigrad, pa Martinovića gomila, pa gradina u Mokrom, pa Zidana gomila, pa gradina u Potocima, pa u Dobriču, u Čerigaju, u Gorancima, u Potocima, ova ovdje kod Kočerina, te još na stotine drugih na prostoru južno od Livna, preko Tomislavgrada, Posušja, Mostara, Nevesinja, Čapljine, Ljubinja, Bileće sve do iznad Dubrovnika.
Megalitska kuća/stražarnica na istočnom dijelu grada
zanimljivi posloženi megaliti, moguće u kultnoj svrsi ili pak kao nadgrobni spomenici
jedan od brojnih grobnih humaka u istočnom dijelu grada
Kiklopske zidine u jugoistočnom dijelu grada
pogled na zidine, i nasuti kamen u pravcu centralne središnje gomile ili akropole
dio kiklopskog zida ispod centralne gomile
kiklopski zid s višetonskim postavljenim neobrađenim blokovima vapnenca
zanimljivi namjerno postavljeni megaliti ispod kojih su pravocrtno posloženi manji komadi kamena
pogled na kiklopske podzidove od terasa na južnom stambenom dijelu grada
ostaci jedne relativno veće suhozidne građevine u južnom dijelu grada
megalitski ulaz u grad(inu) s jugozapadne strane
KIKLOPSKE ZIDINE S BLOKOM TEŠKIM PREKO 20,25 TONA:
Kiklopski bedemi sa zapadne strane s enormno teškim postavljenim blokovima kamena u bedem
CENTRALNA VELIKA GOMILA - AKROPOLA:
Megaliti sa sjeverozapadne strane grada podno centralne gomile
pogled na zapadni dio podno akropole s vidljivim velikim kiklopskim blokovima u temeljima čitave centralne gomile-akropole
Primjer fenomenalnog geološkog inženjerstva drevnih kočerinjana kiklopa -- majstorski nadoziđani tzv.ljuti krš s ogromnim blokovima umetnutim u gotovo svaku pukotinu između prirodnih kamenih izdanaka:
Megalitski blokovi sa sjeverne i sjeveroistočne strane akropole:
dio megalitskog zida unutar središnjeg dijela grada s južne strane
ILUSTRACIJA - drevnog kiklopskog grada u Kočerinu /
Ilustration of ancient (pre)Illyrian megalithic site (city) in Kočerin near Široki Brijeg:
Nema komentara:
Objavi komentar