GRADINA KOD MOKROG JE PRAVA NOVA NEOTKRIVENA HERCEGOVAČKA MIKENA S KIKLOPSKIM ZIDOVIMA U KOJIMA SU MEGALITI TEŠKI I VIŠE OD 10 TONA / New discovered megalithic Illyrian city contains limestone blocks heavier than 10 tons;

ARHEOLOŠKO ČUDO; ČITAV PROSTOR OKO GRADINE JE ZARASLI ILIRSKI MEGALOPOLIS S KIKLOPSKIM ZIDINAMA;

Nakon najnovijih nekoliko uzastopnih terenskih istraživanja i obilazaka šireg prostora oko Gradine u Mokrom, utvrđene su i otkrivene brojne uistinu zanimljive činjenice. Naknadnim obilaskom i snimanjem terena na padinama brda s istočnih strana sve od vrha pa do samog polja, razotkrivena je nevjerojatna činjenica - da je ustvari čitava padina brda sa svih istočnih i sjeveroistočnih strana građevinski preoblikovana u brojne izdužene stepeničaste terase, s podzidama od pravih kiklopskih zidova. Gotovo ništa od ovog nije vidljivo promatrajući samo brdo iz blizine pa čak i od njegovog podnožja, no, probijanjem kroz gusto bodljikavo grmlje i jako veliku travu točno na licu mjesta pred očima se ukazuju jasno vidljivi pravilno naslagani kiklopski blokovi većinom neobrađenog kamena koji su složeni na taj način da čine podzide svih ovih terasa. Još veću intrigantnost daje uvid izbliza - koji otkriva da je riječ o ljudski pomjeranim i složenim uistinu ogromnim blokovima teškima od 1 do 10 i više tona. Nadalje, na ovim terasama jasno su zapaženi megalitima ograničeni prostori, koji vjerojatno predstavljaju ostatke pradavnih nastambi, a možda čak i kultnih mjesta. A da se na nekim dijelovima padine radilo o kultnim mjestima, pokazuju i otkriveni ogromni kvadratično-kockasti blokovi kamena koji su s nekoliko strana i isklesani kako bi stranice zatvarale točno pravi kut pri čemu su vidljivo namjerno postavljeni na središnja mjesta površine terasa. Uz ovo, još je zanimljivo i to da su, potpuno neočekivano, u jako gustoj niskoj i teško prohodnoj šumi na donjem dijelu istočne padine brda, otkrivene ruševine još kiklopskih zidova s pojedinim velikim pomno isklesanim blokovima kamena većim i od tipičnih stećaka. S obzirom na sve snimljeno i zapaženo na ovim istočnim padinama brda, može se zaključiti da su temeljne kiklopske zidove unutar kojih su mjestimično prisutni i obrađeni blokovi, izgradili Iliri Delmati, koje su pak nakon poraza, velikim dijelom iskoristili Rimljani i rimska vojska tako što su preko ilirskih građevina i terasa izgradili svoje objekte, utvrde, zgrade pa čak i vile. Da je tome tako, pokazuje na južnim i jugoistočnim padinama  i nekoliko otkrivenih ruševina po svemu sudeći rimskih građevina koje su bile pokrivene crijepom čiji su brojni dijelovi prisutni na samim ostacima zidova. Druga vidljiva razlika od ilirskih zidova, jest jasno zamijetljivi upotrebljavani puno manji komadi kamena s upotrebom maltera ili žbuke, dok su Iliri jasno uočljivo pravili prave kiklopske zidove od ogromnih neobrađenih blokova bez ikakvih naznaka upotrebe maltera. Još jedna zamijećena činjenica koja ukazuje na usku povezanost prvih stanovnika ovog brda Prailira i Ilira s kamenom, jest jedan veliki neobrađeni megalit s neodoljivom sličnošću ljudskom licu, koji je složen unutar jedne velike terasaste podzide, najvjerojatnije svjesno i smišljeno kako bi oblik lica na kamenu bio vidljiv svima koji bi tuda prolazili. Na istom ovom dijelu lokaliteta u sjeveroistočnom podnožju brda na jednoj prostranijoj zaravni između ruševina brojnih građevina otkriven je i potpuno obrastao u gustiš jedan kružni obzidani objekt ukopan u zemlju koji je najvjerojatnije predstavljao ilirsko-delmatsku cisternu ili spremište za vodu. 

Kao što je vidljivo iz naslova to, da okolni prostor oko gradine predstavlja pravi ilirski megalopolis, pokazuje obilazak i drugog  dijela terena zapadno od vrha brda s križem. I ovdje su potpuno neočekivano otkriveni nastavci pružanja također pravih kiklopskih zidova s velikim neobrađenim blokovima. Ovi zidovi do kojih se teško dolazi probijanjem kroz gotovo neprohodnu makiju bodljikave drače, kupine, grabovine i smreke, su vidljivo porušeni od prvobitnog izvornog oblika, što još čvršće ide u prilog činjenici da su ove kiklopske zidove rušili Rimljani nakon osvajanja ovog ilirskog delmatskog grada. Osim kiklopskih zidova, i unutar guste šume hrasta, jasena, kljena i graba još zapadnije od vrha brda u pravcu Čerigaja, otkriveni su gotovo nepregledni srušeni zidovi građevina među kojima se također mogu pronaći veliki blokovi kamena obrađeni u obliku kvadera i kocki. Da su i ovi brojni objekti pripadali ilirskom pradavnom naselju tj.gradu potvrđuju i tipični gradinski bedemi pronađeni između ovih zidina s vidljivim tipičnim prapovijesno-ilirskim od kamena napravljenim izvidnim promatračnicama na istaknutim dijelovima bedemskih nasipa. 

Na kraju se sintezno, na osnovu svega dosada snimljenog direktno na terenu uz usporedbu sa zračnim i satelitskim snimkama, može dosta pouzdano pretpostaviti da čitav prostorni trokut, kojeg omeđuju gradina na Polugrini, gradina u Mokrom i gradina na Magovniku u Čerigaju, predstavlja površinu pravog ilirskog delmatskog megalopolisa, s potencijalom istraživanja i razotkrivanja koji će ostati u nasljedstvu brojnim naraštajima u budućnosti.   

SJEVEROISTOČNA PADINA BRDA UZ PUT KRIŽA:

zamijetljivi rub kiklopskog zida prekriven debelim slojem humusa i visoke trave

dijelomično očuvani vidljivi dio kiklopskog zida neposredno ispod VII postaje puta križa

ogromni višetonski megalit postavljen na jednoj terasastoj zaravni

vidljivi ostaci porušenog, impresivnog kiklopskog zida s ogromnim neobrađenim blokovima vapnenca

slika gore i dolje- razotkriveni veliki polukružno omeđeni s kiklopskim zidom dio terase u čijoj su sredini postavljena dva ravna megalitska bloka poput neke vrste stolova, posebnih tronova ili pak kao kultni objekti

KIKLOPSKE ZIDINE NA SJEVEROISTOČNIM PADINAMA:

ogromni megaliti, mjestimično postavljeni u vertikalni položaj kako bi tvorili barijeru za pravljenje terase

još jedan izdvojeni postavljeni kvadratični megalit (slika gore i dolje)

OSTACI KIKLOPSKIH ZIDOVA I PODZIDA NA JUGOISTOČNOJ PADINI PODNO GRADINE:

i ovdje prisutni posebno oblikovani kvaderi smješteni na istaknutim ravnijim površinama

jedan vrlo zanimljivi dobro isklesani megalit u obliku pravokutnog kvadrata, kockastog izgleda gledajući ogozgo, pri čemu su drevni majstori iliri klesanjem na ovom bloku izveli savršene prave kuteve (slika gore i dolje)

POGLED NA TERASE - koje su u potpunosti podzidane i omeđene megalitskim zidovima

zamijećene primitivne, ali za vrijeme postojanja ovog pragrada, itekako funkcionalne stepenice koje povezuju dvije terase

zamijetljivi kiklopski blokovi koji su naslagani tako da tvore granice terasa na kojima su vjerojatno bile mnoge ilirske kuće

još jedan uočljivi približno kockasto isklesani megalit na rubu terase

detalj izbliza s jasno vidljivim klesanjem u svrhu dobivanja pravog kuta i kockastog bloka

RUŠEVINE ILIRSKIH OBJEKATA S KIKLOPSKIM ZIDOVIMA NA SJEVEROISTOČNOJ PADINI:

vizualno istaknuti posebno smješteni kockasti megalit u obliku kamenog stola na terasi pri dnu sjeveroistočne padine

pogled na brdo s gradinom i križem od smjera istoka:

 PODRUČJE ZAPADNO I SJEVEROZAPADNO OD VRHA BRDA S KIKLOPSKIM ZIDOVIMA I RAZNIM OBJEKTIMA:

jasno uočljivo pružanje srušenog kiklopskog zida u smjeru sjeverozapada

zanimljiva građevinska izvedba s lučnim prolazom unutar zida

JUŽNE PADINE ISPOD VRHA BRDA S OSTACIMA ZIDOVA I GRAĐEVINA:

pronađeni najdonji dio jedne amfore - vjerojatno rimske, no moguće i helenističke, tj.grčke

pogled na padinu u pravcu sela Turčinovići sa, i ovdje prisutnim, specijalno postavljenim velikim kvadratičnim megalitom

približavanjem do samog megalita, razotkriveni pravokutno isklesani drugi nešto manji megalit podno njega

ostaci rimske građevine koja je bila pokrivena crijepom pri samom dnu južne padine:

pogled koji ukazuje da su i ovdje u temeljima rimske građevine prisutni megalitski tj.kiklopski zidove ranijeg ilirskog podrijetla

Mnogo recentniji primjer gradnje - velika obzidana čatrnja u zaseoku neposredno zapadno od Gradine s kraja 30.ih god.prošlog stoljeća gdje je uočljivo naslijeđeni megalitski ili kiklopski način zidanja od Ilira, zbog čega ova čatrnja spada u pravu kulturno-povijesnu graditeljsku baštinu Širokog Brijega:

ZAPADNI I JUGOZAPADNI DIO PREMA ČERIGAJU S OTKRIVENIM KIKLOPSKIM ZIDINAMA I OSTACIMA PRAPOVIJESNO-ILIRSKIH BEDEMA:

jedan potpuno neočekivano pronađeni gotovo kockasto isklesani megalit u središtu guste šume

SJEVERNI I SJEVEROISTOČNI DIO PADINE:

ostaci kiklopskog zida u donjem redu ovog suhozida

Izuzetno pravilno isklesani blokovi vapnenca na ruševinama gradinskih bedema:

ISTOČNI I JUGOISTOČNI DIO PADINE BRDA:

otkriveni s megalitima polukružno omeđeni dio terase 

interesantni pravokutno-kockasti megalit postavljen na posebno zaravnjeno postelje, moguće u kultnoj ili nekoj drugoj svrsi ?

Kiklopske zidine i podzide uzduže terasa na padinama i u podnožju brda:

ogromni megaliti naziru se između guste trave po cijeloj padini s jugostočne strane brda

dio megalitskog zida na rubu terase, koji se razotkrio tek sklanjanjem guste obrasle trave

 Dio kiklopskog zida podno terase s gornjim blokom u obliku ljudskog lica:

približen gornji postavljeni megalit s jasno vidljivim oblikom poput ljudskog lica

dio kiklopskog zida koji se razotkriva ispod trave i posve u podnožju u najdonjim dijelovima padine brda

VIDEO SPECIJAL: POGLEDAJTE 55minutni DOKUMENTARAC O PRIRODNIM-GEOLOŠKIM ATRAKCIJAMA BROTNJA I ZAPADNE HERCEGOVINE / Exclusive Documentary about geological-paleontological attractions in SW Herzegovina

VIDEO PROMOCIJA PRIRODE BROTNJA (Tepčići, Gradnići, Gornja Blatnica, Vionica-Međugorje i Crnopod) i ŠIROKOG BRIJEGA (Grabova draga) NA BHT1; 

Svima onima koji su barem na trenutke čitali i upoznali neke prirodne zanimljivosti iz geološke sfere koje su bile opisivane na ovom portalu, odsada je kao izravni i direktni uvid u pojedina zanimljiva otkrića od strane autora na području Brotnja, i na području sjeverno od Širokog Brijega, dostupan video dokumentarac 'Nova avantura' u trajanju oko 55 min, snimljen od strane BHT1 tv ekipe, zajedno s autorom ovog portala. Čitav dokumentarac snimljen je tijekom prošle 2013 godine na lokacijama između Tepčića i Dobrog sela, Lokvice kod Gradnića, Gornja Blatnica u blizini Biblijskog vrta, dio između Vionice i Međugorja (istočno od današnje nove ceste prema Međugorju), predjelu Crnopoda uz cestu od tzv.Ceranskog pravca prema Miletini te na području Grabove drage sjeveroistočno od Širokog brijega. O svim snimljenim karakteristikama i zanimljivostima, na ovom portalu je u više navrata tijekom prošle 3 god. bilo dosta opisa i prikaza, koji su uvelike iskorišteni u ovom video-dokumentarcu, jedinstvenog karaktera gledajući sav ostali sadržaj regionalnih i lokalnih tv kanala. Te na kraju, spomenimo to da će i u idućim nastavcima ovog avanturističkog domaćeg dokumentarca biti video priloga snimanih zajedno s autorom, no ne geološkog već arheološkog karaktera, koji su vezani za ekskluzivno prošlogodišnje razotkrivanje mističnog pradavnog ilirskog grada Zvonigrad s megalitskim zidinama kod sela Polog iznad Mostarskog blata, te stoga nemojte propustiti pogledati nastavke ovog jedinstvenog promotivnog dokumentarca Nova avantura. 

Link za gledanje:

 http://www.bhrt.ba/bht1-emisije/nova-avantura/nova-avantura-od-19-10-2014/

NOVI UVID ILIRSKE GRADINE IZNAD MOKROG: ČITAV SJEVERNI DIO BRDA JE OBZIDAN MEGALITSKIM (KIKLOPSKIM) ZIDOVIMA; Megalithic- cyclopean walls of Illyrian city - Mokriskik

NEVJEROJATNO: ČITAVA PADINA BRDA IZNAD MOKROG JE MISTERIOZNI ZARASLI PRADAVNI ILIRSKI GRAD DELMATA PROMREŽEN KIKLOPSKIM ZIDOVIMA KOJEG SU RUŠILI I RIMLJANI?; 

Nakon prethodno prikazanog obilaska i uvida zaista neočekivanog i tajnovitog dijela pradavnog naselja ili grada od Ilira, po svemu sudeći, Delmata - jednog od najmoćnijih ilirskih plemena od kojih su se tadašnjem najmoćnijem carstvu na svijetu - Rimskom - 'tresle kosti' gotovo 200 godina na samu pomisao ili spomen Delmata, najnoviji obilazak i snimanje šireg područja gradine na vrhu brda 'iznjedrio' je još jednu posve zanimljivu i misterioznu činjenicu - da se na cijelom sjevernom dijelu brda uzduž čitave padine prostiru jasno vidljivi ostaci megalitskih ili kiklopskih zidova od ogromnih blokova vapnenca težih i od nekoliko tona. 

Obilaskom većeg dijela vrha brda s gradinom s podignutem velikim križem na najvišoj točki, te okolnih padinskih strana razotkriveno je pružanje najvećeg dijela kiklopskih zidova i ostalih dijelova ove ilirske - delmatske gradine. Tako je prvotnim obilaskom dijela zida za zapadne strane, ranije razotkrivenog i prikazanog, utvrđeno da se on pruža u dužini od oko 60 metara, gdje završava na krajnjoj zapadnoj točki gdje je međutim razotkrivena ruševina jedne oveće građevine, koja je vjerojatno u tadašnje ilirsko vrijeme negdje u mlađem željeznom dobu (4-1 st.pr.Kr) imala ulogu izvidnice, jer se odmah direktno ispod ovog zapadnog i južnog dijela vršnog platoa brda teren naglo i strmo stropoštava dolje, što predstavlja prirodnu zaštitu ovog ilirskog grada s ovih jugozapadnih strana brda. No, uz to, na ovom krajnjem zapadnom dijelu vrška brda neposredno iznad navedenog razrušenog najvjerojatnije delmatskog objekta, razotkriveni su zidovi od puno manjeg 'obrađenog' kamena sa žbukom što po svemu sudeći predstavlja ostatke rimskih ili pak ranosrednjovjekovnih građevina - moguće neka vrsta pribježišta ili refugija, a možda je čak riječ i o rimskoj strateškoj vojnoj kontrolnoj utvrdi koju su Rimljani napravili direktno na temeljima ilirske gradine. Nakon ovog zapažanja, uz navedeni relativno 'očuvaniji' dio kiklopskog zida zamijećeno je da se neposredno ispod njega nalaze mnogobrojni isklesani ogromni blokovi vapnenca, koji su posve očito srušeni sa zida pri čemu su se odronili nešto malo dalje ispod njega, te danas gotovo potpuno zamaskirani debelom mahovinom i žbunjem, ali ipak zamijetljivi - kao nepobitni svjedoci -postojanja impozantnog kiklopskog zida iz daleke prošlosti prije više od 2200 god. Ako malo povežemo povijesne spoznaje, logičnost lokaliteta, kao i zamijetljivo postojanje antičke (rimske) arhitekture u blizini, gotovo se sigurno može zaključiti da su Rimljani nakon potpunog vojnog poraza Delmata u 1 st.pr.Kr. iz osvete prema njima, zbog već dobro poznatog njihovog međusobnog odnosa, nastojali u potpunosti srušiti ovaj ilirski delmatski grad i njegove kiklopske zidove, u čemu su velikim dijelom uspijeli, no na sreću sviju nas koji danas baštinimo ovu zemlju, ipak ga nisu posve uništili te se danas na ovom zap.dijelu gradine pruža jasno vidljivi kiklopski zid koji u jednoj dionici u dužini oko 10-ak metara ima visinu oko 2 metra. Impresivna spoznaja dobiva se ako uzmemo u obzir sve ove srušene ogromne poluobrađene i klesane kamene blokove zarasle u vegetaciji, te ih kroz misli vratimo na pozicije u prvotni originalni zid - što osvjetljava činjenicu da je ovaj zid bio prije rušenja ništa manje atraktivniji negoli zid u Daorsonu, pri čemu je u dužini od 50 metara, bio najmanje visine 2, a vrlo vjerojatno i preko 3 metra.
Daljnjim obilaskom područja sa zidinama u pravcu sjeveroistoka, zamijećena je još jedna činjenica koja vidljivo pokazuje 'najzadnju' devastaciju kiklopskog zida u ovom našem vremenu koja se dogodila tijekom gradnje puta križa iznad zadnje postaje neposredno ispod križa, pri čemu navedena staza prelazi odnosno presjeca točno poprijeko kiklopski zid čiji je jedan veliki isklesani kameni blok kao jasni svjedok ovome, danas ostao vidljiv točno na sredini staze prema križu. Nažalost, pregledom ovog dijela današnje staze prema križu, neposredno ispod njega, može se konstatirati da je usljed nažalost neznanja i nepažnje, ovdje u potpunosti srušen dio kiklopskog zida koji je vjerojatno bio visok oko 2, a možda i više metara. No, prava atraktivnost ovog čitavog ilirskog grada, 'slijedi' dalje, probijanjem kroz danas potpuno zarasli sjeveroistočni dio padine brda. Posve neočekivano, autor je obilaskom ovog dijela uvidio da se uzduž i poprijeko čitavog sjeveroistočnog dijela brda podno gradine proteže prava mreža kiklopskih zidova i objekata koji su nešto grublje rađeni za razliku od zida na vrhu sa zapadne strane. Iako grublje rađeni, zapažena je jedna uistinu zanimljiva i impresivna činjenica, a to je da su na ovom dijelu brda u zidovima prisutni ogromni blokovi kamena, teški po nekoliko tona, od kojih su i poneki klesani s jedne ili dvije strane. Detaljnijim snimanjem terena zamijećeno je da se ovdje nalaze ostaci pravog naselja gdje su živjeli ovi pradavni ilirski stanovnici Delmati, pri čemu su kuće izgradili na prethodno napravljenim terasastim temeljima od kiklopskih zidova i blokova vapnenca, koji na mnogim dijelovima čine ogromne podzide. Na nekoliko dijelova ove sjeveroistočne padine brda zamijećeni su zaravnjeni relativno prostrani dijelovi zemlje, potpuno obrasli u gustu travu i grmlje, na kojima je međutim jasno zapaženo postojanje ogromnog tzv. kulturnog sloja, tj. naslaga zemlje s ostacima života iz tih pradavnih ilirskih nastambi i objekata. Osim ovoga, na pojedinim dijelovima površine, pronađeni su otprilike pravokutni, i djelomično oblikovani ogromni kameni blokovi koji su postavljenji točno na središnje dijelove zaravnjenih površina s kulturnim slojem, pri čemu bi se moglo raditi o nekakvim vrstama kultnih dijelova, ili pak neke vrste 'stolova', kamenih oltara ili slično. Najimpresivnija spoznaja je ta da u biti čitav vrh brda iznad Mokrog s padinama skoro sve do kuća u podnožju, predstavlja ruševine jednog pradavnog kiklopskog grada sagrađenog od strane Ilira prije više od 2000 god., na kojem su ostaci i nekoliko kasnijih antičkih (rimskih) ili pak ranosrednjovjekovnih građevina.
Gledajući sve ove pronađene i otkrivene karakteristike vezane za sami ilirski grad - uistinu je prisutna svojevrsna misterija i pitanje -zbog čega su baš ovdje i kako to da su Delmati, odlučili se klesati ogromne kamene blokove i praviti megalitske zidove poput onih u Grka ili heleniziranih plemena - Daorsa, od kojih su prema svim dosadašnjim spoznajama, istraživanjima te radovima od vrsnih arheologa, bili daleko nazadniji i primitivniji? Na ovo pitanje prema autorovom uvidu i pretpostavkama, moguće je nekoliko odgovora.
Prvi je taj; da je usljed relativne blizine također ilirskog grada Zvonigrada, kojeg su međutim izgradili po svemu sudeći helenizirani Daorsi, netko od važnih stanovnika ovog Delmatskog grada u Mokrom, išao u direktni posjet Zvonigradu pri čemu je od njih 'pokupio' znanje i metode kiklopskog zidanja, nakon čega su onda i sami delmatski stanovnici grada kod Mokrog odlučili raditi 'slične' zidove.
Drugi je; da su potpuno neovisno o Daorsima, i drugim heleniziranim Ilirima, ovi delmatski stanovnici Mokrog, samostalno se odlučili na jedan svojevrstan građevinski 'eksperiment' klesanja kamena i pravljenja kiklopskih zidova, pri čemu bi onda ovi kiklopski zidovi mogli biti i stariji od onih u Daorsonu.
Treći je; da je ovim Delmatima koji su živjeli ovdje, ovaj grad bio prevažan, možda zbog geostrateškog, a možda čak i vjerskog, kultnog razloga, što je proishodilo njihovu odluku da ga opasaju ovakvim jedinstvenim bedemima kakvih nema gotovo ni na jednoj delmatskoj gradini.
Četvrti je: da ovaj grad s kiklopskim zidovima uopće nije sagrađen od Delmata već od Daorsa koji su možda živjeli na vrhu ovog brda prije samih Delmata, pri čemu su tada i sagradili kiklopske zidove.
Peti je: da ove kiklopske zidove nisu sagradili niti Delmati, niti Daorsi, već da su ga tijekom kasnog brončanog ili ranog željeznog doba izgradili neki izvorni prethodnici Ilira na ovog gradini. U ovom slučaju ovi kiklopski zidovi bi bili najstariji obrađeni zidovi u čitavoj Bosni i Hercegovini, a ovaj arheološki lokalitet kod Mokrog bi bio najstariji grad u Bosni i Hercegovini.
Uvažavajući pojedina direktna zapažanja i brojne logičnosti, autorova osobna pretpostavka, potkrijepljena već objavljenim ranijim arheološkim nalazima delmatskog oružja tzv.Matijevića ostava neposredno ispod gradine, kao i direktnim pronalascima keramike na ovoj gradini, jest kombinacija drugog i trećeg odgovora, na ovo po svemu sudeći misteriozno i jedinstveno arheološko mjesto ne samo za Široki Brijeg već i za čitavu Hercegovinu.

Pogled prema usponu na putu križa - stazi kojom se najlakše dolazi do pradavnog kiklopskog grada Ilira

pogled na nagib i debljinu slojeva vapnenca - koji su s ovim svojim nagibom i debljinom super pogodovali direktnom 'lomljenju' i odvajanju velikih kvadera i kockastih blokova koji su potom mjestimično isklesavani 

dio srušenog kiklopskog ilirskog zida od ogromnih neobrađenih blokova (čekić=30cm) neposredno s lijeve strane vrha puta križa kod 10 postaje

POGLED PREMA ŠIROKOM BRIJEGA, KANJONU LIŠTICE I PL.ČABULJI

zamijetljivi ogromni isklesani kockasti blok točno na sredini staze puta križa iza zadnje postaje, na mjestu gdje je točno staza presjekla zid, no kao marker pružanja zida ostao je ovaj pradavno klesani blok  

SRUŠENI KLESANI I DRUGI VELIKI BLOKOVI NEPOSREDNO ISPOD I OKOLO MEGALITSKOG ZIDA

Pronađeni krajnji zapadni 'djelomično' očuvani kiklopski zid sa isklesanom prednjom stranom ili tzv.licem zida

krajnji zapadni dio srušene ilirske građevine s vidljivim megalitima, kao i ostatkom kiklopskog zida koji proviruje na gornjem središnjem dijelu slike

krajnji zapadni dio - srušeni ilirski (delmatski) objekat - možda kula izvidnica ili nešto slično

pogled s krajnjeg zapadnog dijela prema jugoistoku

pogled prema jugozapadu, gdje se teren naglo stropoštava dolje u duboku dragu

jasno uočljivi ostaci zidina objekta iz mlađeg razdoblja - moguće antike ili pak ranog srednjeg vijeka na zap.dijelu

pogled sa samog vrha kod velikog križa prema Širokom Brijegu

pogled s vrha prema istoku, Mokarskom polju i selu Turčinovići

RANIJE ZAMIJEĆENI, IZNOVA FOTOGRAFIRANI KIKLOPSKI ZID

DIJELOVI ILIRSKIH KIKLOPSKIH ZIDOVA I GRAĐEVINA NA SJEVEROISTOČNOM DIJELU BRDA PODNO GRADINE:

zamijećena neobična (moguće namjerno načinjena) pravocrtna pukotina ili 'rez' na ovom obrađenom velikom tonskom bloku

zamijetljivi fino obrađeni (isklesani) blok unutar kiklopskog zida od većinom neobrađenih blokova

pronađena keramika od nekadašnjih pradavnih posuda, vrčeva ili slično podno zidina

pogled na misteriozni namjerno postavljeni kvadratični megalitski blok koji je možda služio kao svojevrstan stol ili kameni oltar u kultne svrhe ?

DIO ZAMIJEĆENIH KIKLOPSKIH ZIDOVA OD VELIKIH MEGALITA:

pogled na pružanje jednog ogromnog kiklopskog zida koji je imao funkciju temelja i podzida na kojem je debeli kulturni sloj gdje su bile pradavne kuće Delmata

još jedan pronađeni veliki klesani blok

pogled na dijelove (delmatskih) posuda s fino vidljivim donjim dijelom nekakve zaobljene posude (desno)

mjestimično prisutni veliki klesani blokovi

pogled na najvjerojatnije 'ogroman' kiklopski zid od neobrađenih megalita koji je kao temeljna terasasta podzida

POKLON: NOVA REKONSTRUKCIJA PRADAVNOG ILIRSKOG KIKLOPSKOG GRADA KOD ŠIROKOG BRIJEGA