Iako svi vrlo dobro znaju za bogatu prapovijesnu i željeznodobnu baštinu na širem prostoru općine Čitluk, te u cijeloj Hercegovini, posve je sigurno kako njihova brojna ostavština koju čine gradine i gomile još uvijek krije bogatstva koja se tek trebaju otkriti i koja će posve sigurno rasvijetliti mnoge nedoumice, pitanja i misterije posebice glede 'famoznih' prastanovnika Hercegovine tzv. Ilira. Takva arheološka otkrića tek dobivaju svoj puni smisao ukoliko i samo ako se s njima upoznaju stručnjaci za arheologiju - arheolozi.
U ovom kontekstu još prije dvije godine na prostoru općine Čitluk sasvim slučajno otkriven je jedan izuzetno zanimljiv artefakt, koji bi sudeći prema nekim činjenicama mogao predstavljati jedinstven predmet kakav na čitavom prostoru Europe i Azije dosada nije nigdje pronađen. Otkriće je se dogodilo od strane autora posve slučajno tijekom geološkog istraživanja jednog dijela čitlučke općine uz jednu kamenu (ilirsku?) gomilu. Odmah nakon otkrića, ovaj pronalazak kao i lokalitet pronalaska upoznat je sa arheolozima Sveučilišta u Mostaru. Nalazište predmeta je na krajnjem istočnom dijelu Brotnja, a točan položaj lokaliteta iznjeti će se onda kad se sa službene arheološke strane utvrde i otkriju sve bitne arheološke činjenice. Predmet je mogli bi smo reći na određen način jedinstvenog oblika i građe, ali potrebito je naglasiti kako su još uvijek u tijeku znanstvena arheološka analiziranja ovog pronalaska i njegova konteksta u svijetlu arheologije ovog dijela Hercegovine, te će se stoga u nastavku ovog teksta iznjeti samo neke pretpostavke i opservacije koje mogu ali i ne moraju biti točne glede ovog neobičnog predmeta.
Radi se o metalnom predmetu dužine 20ak cm, zamjetljivo izgrađenog od zanimljive i još uvijek neotkrivene vrste legure srebrenkasto-olovnosivkastog sjaja, srednje težine, u čijem se obliku jasno raspoznaje motiv izlivene zmije omotane oko uskog tankog bodeža(štapića) na čijem je vrhu kratki luk koji na debljem kraju ima cvijet velikih latica. Što se tiče legure, držanjem i opipavanjem se zamijećuje kako se vrlo teško može saviti što ukazuje da je riječ o kvalitetnoj i izdržljivoj leguri koja je osim toga vidljivo izlivena ili načinjena vrlo starom metalurškom metodom lijevanja i oblikovanja metala. S obzirom na to, kao i na boju, težinu i sjaj, autorova pretpostavka je da je ovaj predmet napravljen izljevanjem taljevine od pomiješane rude kositra, olova i možda srebra. Što se tiče izlivenog motiva - jasno se zamijećuje zmija s neobično zadebljalim srednjim dijelom tijela i na vrhu vrlo malom glavom raširenih usta. Iznad glave i vrha povijene zmije smješten je kratki luk koji na svom debljem kraju ima cvijet od vjerojatno 4 velike latice pri čemu je vidljivo kako su dvije latice oštećene i gotovo neprepoznatljive. S druge strane vrha ispod tanjeg dijela luka vidljivi je još jedan oblik sličan cvijetu okruglasto ovalnog ocrta. S druge strane čitav predmet je zaravnjen što jasno ukazuje da je taj dio bio naslonjen na tvrdu ravnu podlogu na kojoj je tadašnji majstor obrade metala obrađivao oblik dok je još legura bila viskozna i nestvrdnuta.
PRONAĐENI METALNI ARTEFAKT
Motiv zmije u arheologiji ovih prostora, upravo je vrlo dobro poznat i vezan za Ilire i to južne Ilire gdje postoje brojni radovi i brojni arheološki motivi posebice u antičkoj Grčkoj koji jasno prikazuju zmiju kao kult ili kao preteći važni element: http://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri, http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/predslovenski/religija_ilira_adnan_tinjic.html, http://www.ancientillyrians.com/religion.html , http://en.wikipedia.org/wiki/Illyrians,
Kao što se vidi iz brojnih navoda u datim vezama gore, motiv zmije se u arheologiji jako usko veže s Ilirima, te bi stoga i ovaj nađeni metalni predmet vrlo vjerojatno mogao biti neki (važan) predmet koji je pripadao nekom Iliru s ovog prostora. Motiv luka i cvijeta ili pak cvijeća u debljem dijelu luka -- vrlo pouzdano možemo vezati za rog obilja tzv. cornucopia: http://povijestokultnog.blogspot.com/2011/08/kornukopije-rog-obilja.html, http://en.wikipedia.org/wiki/Cornucopia . Kad ova dva motiva na pronađenom predmetu sagledamo u cijelini, omotanu zmiju i rog obilja -- vrlo se znakovito pokazuje činjenica da bi ovaj predmet ni manje ni više mogao predstavljati - kultni predmet zmije kao simbola plodnosti i obilja. Pretražujući sve dostupne radove i navode o arheološkim i povijesnim sličnim motivima koji imaju zmiju i rog obilja zajedno u jednoj cijelini - može se uvidjeti kako je gotovo pa isključivo takav motiv, koji je djelomično sličan ovom predmetu, prisutan na antičkim novčićima i to ponajviše na rimskim, te u nešto manjem broju na grčkim novčićima. Ipak, točno ovakav motiv -omotane jedne zmije iznad koje je rog obilja - nije pronađen nigdje osim na samo jednom mjestu - na novčiću ilirskog grada Byllis u današnjoj Albaniji (slika dolje), koji je opasan megalitskim zidinama gotovo istog izgleda i načina izrade kao u hercegovačkom ilirskom gradu Daorsonu: http://www.albanian-folklore.com/seminar-2011/photos-2011/picture-423.html .
Osim ovih činjenica, vjerojatno će mnogima 'upasti u oči' sličnost sa simbolom današnje farmacije i ljekarni - što u biti također proistječe iz grčkog arheološkog konteksta - poznatog Eskulapa koji pored noge drži štap obavijen zmijom: https://www.google.ba/search?q=eskulap&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=soR0U-KPOcT-PPGqgOAG&ved=0CEsQsAQ&biw=1280&bih=923, http://en.wikipedia.org/wiki/Asclepius .
Temeljem svih navedenih činjenica, čekajući pravo znanstveno arheološko saznavanje, za ovaj misteriozni artefakt logički se može dosta pouzdano kazati kako bi se moglo raditi o kultnom predmetu -heleniziranih- Ilira - Daorsa, čije je atraktivno i poznato središte Daorson udaljeno tek nekih 15 km s druge strane rijeke Neretve, no, postoji vjerojatnost da je i posve nešto drugo.
