OSIM POZNATIH POSUŠKIH DIVOVSKIH FOSILNIH PUŽEVA EOCENSKE STAROSTI I KOD MOSTARA OTKRIVENI POTPUNO NEPOZNATI TAKOĐER DIVOVSKI PUŽEVI, OD POSUŠKIH STARIJI OKO 50 MIL.GOD.;
Kako je već dosada u priliku dobro poznato među svim ljubiteljima prirodnog bogatstva - fosila, najčešći fosili koji se mogu pronaći u Hercegovini su okamenjene školjke i puževi, iza kojih potom po učestalosti slijede foraminifere, koralji, ježinci te ostali malobrojniji fosili. Među svim ovim fosilima, zbog svog čudnovatog izgleda posebnu pažnju nose fosilne izumrle školjke tzv.rudisti koji su živjeli u plitkom moru kad i dinosauri, pretežito u razdoblju krede u rasponu od prije 140 - pa do prije 65 milijuna godina. Kako su upravo u Hercegovini najčešće stijene - bijeli i bjelkastosivi vapnenci -kredne starosti, tako su i fosili rudista najčešći fosili u Hercegovini. Ipak, najveću atrakciju među svim ovim fosilima morskih beskralješnjaka koji se mogu pronaći u Hercegovini, nose fosilni puževi gigantskih dimenzija od preko 20, pa i do 60,70 cm -- a to su puževi vrste Campanile giganteum iz eocenskih škriljavih vapnenaca iznad Posušja stari oko 45 milijuna god. No, najnovije otkriće, koje se posve slučajno dogodilo autoru, na području Raške Gore neposredno sjeverno od Mostara, pokazuje, da osim ovih ekstra velikih okamenjenih puževa hercegovačke vapnenačke stijene sadrže i još jedne tipove fosilnih gigantskih puževa, i što je najzanimljivije, koji su od navedenih posuških stariji i do 50 milijuna god.Radi se o puževima roda Nerinea, koji su živjelu u periodu od srednje jure pa do kraja krede kad zajedno s dinosaurima potpuno nestaju u morima ove naše planete. Ovi puževi koji su općenito mnogo rijeđi fosili, za razliku od rudista, u vapnencima kredne starosti, većinom su relativno malih dimenzija u onim stijenama gdje se mogu pronaći na prostoru krša od južne Slovenije, Istre, preko Dalmacije i Hercegovine pa sve do juga Crne Gore. Slijedom ovih dosada poznatih karakteristika, autor je potpuno neočekivano, istražujući bijele gotovo mramorne kristalaste vapnence na Raškoj Gori u kojima su prisutni mnogobrojni fosili no većinom rudisti koji su već bili opisivani na portalu (http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2013/11/ekskluzivno-nova-nalazista-fosila-u.html ), u istim stijenama s rudistima, prvo zamijetio zanimljive brojne spiralne presjeke manjih pužića (familije Aceonellidae i Nerineidae, nakon čega je u jednom ograničenom dijelu tih vapnenaca (tzv.leći) zamijetio spiralne presjeke promjera i preko 10cm, koji su, na još veće oduševljenje, pokazali da su to samo poprečni horizontalni presjeci ogromnih jako izduženih okamenjenih puževa roda Nerinea. Nakon podosta usporedbe sa sličnim fosilima nerineidnih puževa spoznalo se da je upravo najveći oblik ovih puževa vrsta Nerinea gigantea s najvećim zap.europskim primjercima dugim i do pola metra. No, ipak priča oko ovih fosila nije riješena, jer se daljnjom usporedbom i uvidima, pokazalo da je vrsta Nerinea gigantea nestala krajem starije ili donje krede, a ovi puževi na Raškoj Gori su u stijenama gornjo-kredne starosti iz perioda mlađeg cenomana nastalih prije više od 90 milijuna god. Te nadalje, ovi novootkriveni veliki fosilni puževi imaju i nešto drugačiji oblik ljušture kućice od vrste N.gigantea, pa se prema ovim osobinama mogu izvući dvije vjerojatne mogućnosti; 1. da je riječ o nekoj potpuno novoj vrsti puževa roda Nerinea ogromnih dimenzija, i 2. da, ukoliko se stvarno radi o vrsti N.gigantea, bi bila riječ o dosad poznatim najmlađim oblicima ove vrste. Ovome se svakako može dodati to da je prema svemu sudeći, riječ o jako rijetkom a možda i jedinstvenom nalazištu krednih puževa ne samo u BiH već i mnogo šire, ako uzmemo u obzir da se ovdje na novootkrivenom nalazištu kod Mostara gigantske nerineide pojavljuju u tzv.masovnoj akumulaciji (mass acumulation) u jednoj ograničenoj i maloj zoni slojeva gornje-cenomanskih vapnenaca, kao i to da su pojave gigantskih nerinea uglavnom poznate u zemljama poput Španjolske i Francuske, dok su u na ovim prostorima, a posebice na prostoru krša, gotovo dosada nezabilježene. Iako su na prvi pogled fosili ogromnih puževa nerineida lošije sačuvani postrebno je istaknuti da se na površinama gotovo potpuno bijelih vapnenaca mjestimično jako dobro ističu presjeci u svim smjerovima svih ovih puževa, što je upravo najkorisnija i najvrijednija karakteristika radi toga jer se detaljna određivanja puževa ovih skupina upravo vrše na osnovu njihovih presjeka.
Te na kraju ovog opisa, treba istaknuti kako su u ovim mramorastim snježnobijelim vapnencima Raške Gore uz gigantske puževe, prisutni brojni drugi fosili gornjokredne starosti (cenoman-turon), među kojima su brojni atraktivni veliki rudisti, brojne školjke lepezastog izgleda i drugi oblici, na osnovu kojih se može dobiti vrlo jasna slika kako je izgledao ovaj dio morskog plićaka oceana Tetis u ovom dijelu Europe prije oko 90 milijuna god., a to je bio jedan jako plitki morski podvodni greben sa svijetlotirkiznom bojom mora, suptropsko tropskom klimom, te mnogobrojnim manjim otocima na kojima su živjeli manji, otočki tipovi dinosaura.
Te na kraju ovog opisa, treba istaknuti kako su u ovim mramorastim snježnobijelim vapnencima Raške Gore uz gigantske puževe, prisutni brojni drugi fosili gornjokredne starosti (cenoman-turon), među kojima su brojni atraktivni veliki rudisti, brojne školjke lepezastog izgleda i drugi oblici, na osnovu kojih se može dobiti vrlo jasna slika kako je izgledao ovaj dio morskog plićaka oceana Tetis u ovom dijelu Europe prije oko 90 milijuna god., a to je bio jedan jako plitki morski podvodni greben sa svijetlotirkiznom bojom mora, suptropsko tropskom klimom, te mnogobrojnim manjim otocima na kojima su živjeli manji, otočki tipovi dinosaura.
Panorama područja Raške Gore prema sjeveru s vidljivim brdašcima od bijelih fosilifernih vapnenaca
Zanimljivi povijeni fosil rudista iz familije Caprinidae, vjerojatno rod Neocaprina
Mnogobrojni presjeci linijastih izduženih vrsta oštriga (rod Ostrea)
Bijeli vapnenci s mnoštvom presjeka rudista roda Ichthyosarcolites i manjih pužića akteonelida i nerineida
Presjeci puževa iz familija Acteonellidae i Nerineidae, rodovi Trochactaeon i Nerinea - slike dolje;
Školjka slična rodu Chondrodonta - hondrodonta, ili Neithea
Fosil ramenonošca ili brahiopoda, vjerojatno iz familije Terebratulidae
Zanimljive školjke
Zamijećeni brojni tamni presjeci akteonelidnih i nerineidnih puževa u bijelim vapnencima - slike dolje;
Zanimljiva tekstura ljušture rudista iz skupine radiolitida - vjerojatno rod Durania
Pogled na glatku površinu ljušture jedne od brojnih linijastih oštriga
FOSILI OGROMNIH PUŽEVA RODA NERINEA (Giant nerineid gastropods - Nerinea, N.gigantea? in Upper Cenomanian limestones from Raška Gora near Mostar) - slike dolje;
Nema komentara:
Objavi komentar