IDEMO U DOSAD NEVIĐENO ISTRAŽIVANJE SEDIMENTNIH STIJENA NA MARSOVSKOM -JEZERU, KOJE VRLO VJEROJATNO SADRŽAVAJU FOSILNE OSTATKE ORGANIZAMA IZ NEKADAŠNJIH MARSOVSKIH RIJEKA, JEZERA, MORA, LAGUNA I DELTI ;
Za sve one koji imaju normalnu zdravorazumsku razvijenu ljudsku znatiželju za novim uvidima, za novim otkrićima, za novim spoznajama, o nama samima, ali i o vječnom pitanju - da li smo sami u svemiru, i da li ima još života, pa možda čak i života sličnoga nama, u prostranstvima koja nas okružuju?, prije par dana izvedeno slijetanje najnovijeg specijalno načinjenog velikog robotiziranog vozila - rovera Perseverance-a na površinu crvenog planeta Marsa, bez ikakve sumnje predstavlja epohalni događaj u dosadašnjoj povijesti čovječanstva.
Ovaj nevjerojatan događaj kojeg slobodno možemo okarakterizirati kao -ostvarenje filmskih spektakularnih sci-fi scenarija i sci-fi filmova, još je više upotpunjen samom činjenicom 'ludog' dizajna i konstrukcije robota-vozila tj.rovera naziva Perseverance, te posebice činjenicom da je zajedno sa neviđeno napravljenim robotom na površinu Marsa spušten i čudesni specijalno konstruirani helikopter za let na Marsu. Ovaj čudesan svojevrsni 'Mars-kopter' predstavlja prvu letjelicu koja će letjeti na površini Marsa, i već samo ovo navođenje ove rečenice predstavlja nevjerojatno sci-fi ostvarenje kakvo čak nije bilo ni u filmovima prikazivano. Sami robot-rover Perseverance opremljen je s najnovijom izrazito visokorazvijenom tehnologijom, hi-res kolor kamerama od 20 megapixela, specijalnim analizatorima i prašine i tla i stijena, zatim uređajima za ubušavanje sedimenta i uzimanja uzoraka te brojnim ostalim nevjerojatnim tehničkim sci-fi čudima kakva dosada nigdje nismo vidjeli. A tek slučaj specijalnog robota helikoptera predstavlja nešto uistino neviđeno, pri čemu ćemo svi s ogromnim nestrpljem čekati prve javno objavljene snimke i fotografije leta ovog marsovskog 'man-made' tehnološkog čuda.
No, da se vratimo osnovnoj i glavnoj srži čitave ove misije na Mars u ovoj godini čemu svi svjedočimo. Ono što predstavlja daleko najbitniju vrstu znanosti koja je u fokusu čitavog ovog istraživanja Marsa jest geologija i geoznanosti koje se odnose na proučavanje stijena. No, u ovom 'marsovskom' slučaju riječ je o tzv.interplanetarnoj geologiji, koja se u posljednje vrijeme uči na gotovo svim jačim svjetskim geološkim fakultetima, te koja ima temeljne teorijske osnove u geologiji vezanoj za naš planet Zemlju. Naime, geologija je upravo ta jedna nevjerojatna znanost koja je u podjednako ogromnoj mjeri, osim na Zemlji, primjenjiva i u čitavom svemiru, a posebice u nama najbližim nebeskim i svemirskim tjelima kao što su planeti u Sunčevom sustavu, osobito planeti bliže Zemlji. Naravno, da je u tom okviru i kontekstu, crveni planet Mars, koji je na udaljenosti od Sunca 4.idući planet od Zemlje, sa svojom neobičnom, i nadasve misterioznom kamenom površinom sastavljenom od crvenog stijenja,. već dugi niz godina, daleko najzanimljiviji planet u fokusu većine interplanetarnih i svemirskih istaživanja.
A da stvar i čitava ova priča oko najnovijeg robotiziranog istraživanja Marsa bude još višestruko zanimljivija, govori nam i odnedavno kristalno jasno objavljen stav gotovo svih glavnih voditelja ove misije iz NASA-e i JPL-a, da je glavni cilj ove misije - potraga za drevnim tj.fosilnim ostacima života na Marsu! Drugim riječima rečeno, a što ulazi u okvir prethodno rečene geološke misije i svrhe ispitivanja Marsa, - glavni fokus predstavlja ustvari paleontologija Marsa. Upravo ovo sve o čemu svjedočimo ovih dana, sve ove teze i pretpostavke za sve ono što se može otkriti ispitivanjem Marsa, predstavlja ostvarenje još 2012.godine od strane autora ovog bloga jasno napisane pretpostavke i stava da će glavna stvar u budućim istraživanjima Marsa biti ni manje ni više već potraga za fosilima. No, iako je ova stavka uvida i mogućeg pronalaska po svemu sudeći manjih fosilnih organizama jako uzbudljiva, naša ne samo ljudska mašta već i normalno vizualna logika pogleda na stvari, probija ograničavajući okvir uvida i otkrića na Marsu na paleontologiju, i dozvoljava nam čak i toliku slobodu da dajemo, možda čak i opravdane, pretpostavke da se na površini Marsa krije nešto u odnosu na malene fosile - puno puno veće i značajnije. O čemu se tu može raditi ? Može se raditi o tome da je uistinu na Marsu, u onom vremenu prije 2,5 i 3 milijarde godina kad je nepobitno na površin Marsa postojao gotovo zemaljski jednaki okoliš s mnoštvom rijeka, mora, jezera, delti i laguna, a prije nadolazeće mega-kataklizme koja je čitav taj gostoljubivi vodeni okoliš totalno uništila (vjerojatni mega-impakt ili udar nekog velikog svemirskog objekta ili tijela), postojao čak i kompleksni ne samo život već i svojevrsna Marsovska kultura ili civilizacija visokointeligentnih bića. Jer zašto bi to isključivali, ako po prostoj logici već imamo od svih znanstvenika na svijetu koji istražuju Mars, definitivne potvrde da je na Marsu prije te mega kataklizme postojao nevjerojatan okoliš prepun vodenih prostranstava, rijeka, jezera i mora. A svi znamo da su se i na Zemlji, u vremenima (vidi 'slučajnosti') upravo paralelnima dobu kad su na Marsu bila posljednja vremena postojanja vodenih okoliša, a to je prije par milijardi godina, prvi oblici života javili ni manje ni više već u vodenim okolišima ili u prijevodu - pod vodom. A znamo po paleontologiji i paleobiogeografiji da su se nadalje s pojavom prvih višestaničnih organizama na Zemlji, baš u tim vodenim prostranstvima i plitkim morima dogodile prave tzv.eksplozije života, pri čemu je jedna od takvih najpoznatijih 'eksplozija' - čuvena Kambrijska eksplozija života koja se dogodila tijekom geološkog perioda Kambrija prije otprilike pola milijarde godina. Ako se vodeći ovom svima iole upućenijima u zemaljsku paleontologiju kristalno jasnom logikom stvari, samo malo zamislimo nad svemu onome što je postojalo u davnoj geološkoj prošlosti Marsa, vidimo da je mogućnost za predkataklizmičkim postojanjem viših i razvijenijih oblika života u okviru vodenih morskih, jezerskih ili riječnih okoliša na Marsu, sasvim izvjesna te vrlo vjerojatna stvar. Upravo ovim čudesnim i epohalnim uvidima i otkrićima na površini Marsa neizmjerno doprinose, i već su doprinijeli, svi dosadašnji poslani robotizirani roveri koji su odradili, i tek planiraju odraditi, golemi posao na Marsu. U tom kontekstu autor bloga koji već više od 10 godina budnim okom i jako pozorno prati sva izvedena NASA-ina istraživanja crvenog planeta, načinio je jednu detaljniju vizualnu analizu brojnih izrazito visoko-rezolucijskih fotografija koje je načinio rover Curiosity tijekom 2012 godine. Ono što predstavlja vrijednost ovog uvida te prezentacije svih ovih autorovih uvida u vidu prijašnjeg blog članka na portalu fosili-hercegovina http://fosilihercegovina.blogspot.com/2012/10/misija-mars-da-li-ima-ili-je-bilo.html , jest činjenica da se danas više nigdje na internetu ne mogu pronaći svima javno dostupne ove visokorezolucijske fotografije s površine Marsa koje su tad bile načinjene od strane rovera Curiosity. U tom kontekstu, a i u današnjem kontekstu ovog najnovijeg čudesnog istraživanja Marsa, vrijedi spomenuti veliku ulogu ovih naših prostora, kako ljudi koji imaju porijeklo s ovog prostora, tako i samog ovog prostora kao što je to slučaj s već sada planetarno poznatim nazivom kratera Jezero, te okolnih marsovskih paleorijeka, kojima su imena data po nazivima iz BiH. A u kontekstu još veće uloge pojedinih 'naših' ljudi u misijama na Mars, neophodno je spomenuti pok.stručnjaka iz NASA-e i JPL-a - Jacoba Matijevića poznatijeg i kao Jack Matijević, po kojem je nakon njegove smrti u njegovu čast doprinosu razvoja i konstrukciji prvih rovera - jedna neobična tektonska stijena dobila popularan naziv 'Jack Matijević rock' https://en.wikipedia.org/wiki/Jacob_Matijevic . Ovu izuzetno vrijednu i ključnu ulogu 'naših' ljudi ili ljudi koji imaju korijene s ovih prostora, nakon Jack-a Matijevića, i u ovoj najnovijoj misiji na Mars, nastavljaju dvije vrijedne znanstvenice - Sarah M.Milkovich te Tanja Bosak: https://www.vecernji.hr/techsci/svijet-na-korak-do-svemirske-revolucije-tragove-zivota-na-marsu-istrazuje-i-hrvatica-tanja-bosak-1470431 ; https://www.vecernji.hr/techsci/hrvatica-otkrila-detalje-o-nasa-inoj-misiji-na-mars-uhvatio-nas-je-strah-glavni-inzinjer-postao-je-jako-nervozan-1470586
U odnosu na prethodno spomenutu prijašnju misiju na Mars iz 2012.godine, osim višestruko u tehnološkom smislu razvijenijih te dizajniranih robota-rovera kao i novog Mars-helikoptera, dodatnu mnogo veću potencijalnost ovogodišnje misije na Mars s Perseverance-om, jasno potvrđuje i sama činjenica da sletište i mjesto po kojem će se kretati, tj.po kojem se već kreće robot rover - krater Jezero, predstavlja ni manje ni više već jedan golemi sedimentacijski bazen gdje se gotovo isključivo nalaze sedimentni tipovi stijena nastalih u drevnim marsovskim rijekama, deltama, obalnim morskim područjima, te lagunama. Upravo sama ova činjenica nepobitne geologije kratera Jezero i proste geološke - facijesne logike, daje nam svima opravdano očekivanje da će se u nekim trenutcima unutar bar jednog površinskog dijela svih ovih sedimentnih stijena u Jezeru, snimiti određeni neobični oblici i strukture koje bi predstavljale fosilne ostatke drevnog marsovskog života u ovim vodenim prostranstvima. A da li osim fosila, možda u bližoj ili široj okolici ima i još nečega što umnogome i dimenzijama i značajem, nadilazi same fosilne ostatke, to možemo kroz čisti naš zdravi vid i vizualnu moć opažanja, opravdano pretpostaviti za neke kako ranije zapažene, tako i recentne s roverom Perseverance-om fotografirane jako neobične i prilično velike pravolinijske, pravokutne ili pak 'neprirodno' zaobljene, strukture koje svatko može zamijetiti uvećavanjem pojedinih dijelova visokorezolucijskih načinjenih snimaka marsovske površine. U tom kontekstu, da li je možda opravdano dati mogućnost i postaviti pitanje, da se osim geologije, na površini Marsa, krije i arheologija ? Po mišljenju autora ovog bloga, sasvim je opravdavajući temelj za ovom mogućnošću i za ovim pitanjem, a o svemu drugome i eventualnim drugačijim pokazateljima, svi oni zainteresirani za ovu planetarno povijesnu misiju na Mars, mogu to vlastitim čulima i vizualnim pregledom svih javno obznanjenih fotografija s Marsa, načiniti.
FOTOGALERIJA (najnovija misija Mars-2021, s dodatkom autorovih opažanja ):
Nema komentara:
Objavi komentar