EKSKLUZIVNO: NEVJEROJATNA SKRIVENA PRAŠUMA I KAMENA ŠUMA PL.GVOZD (JZ. ČABULJA) / MYSTERIOUS RAINFOREST AND STONE FOREST OF MT.GVOZD GEOPARK IN SW.BOSNIA AND HERZEGOVINA

PRAISKONSKA PRAVA PRAŠUMA BUKVE I JAVORA I VAPNENAČKE KAMENE ŠUME NA JZ.DIJELOVIMA ČABULJE - ČUDESNI NEOTKRIVENI PRIRODNI-GEOPARK HERCEGOVINE;

Bosna i Hercegovina je uistinu čudesna zemlja. To je rajska zemlja, zemlja rajske prirode koja, što je vrlo zanimljivo, još uvijek nije otkrivena. Da je tome tako posebice u Hercegovini, pored mnogih prethodnih tekstova, pokazati će i ovaj tekstovno-fotografski izvještaj s obilaska dijela zapadne Hercegovine na prostoru jugozapadno i zapadno od planine Čabulje, koja je i sama po sebi još uvijek neotkriveni planinski rajski kutak za razliku od većine ostalih bosansko-hercegovačkih planina koje su u priliku vrlo dobro poznate među planinarima i planinarskim rutama.  

Višestrukim obilaskom gore navedenog područja, pri čemu je napravljeno geološko-geomorfološko istraživanje kao i uvid u prateće prirodne karakteristike, gotovo sa sigurnošću se može ustvrditi kako je područje na potezu zapadno od Ladine (JZ dijelovi pl.Čabulje) obuhvatajući čitav prostor pl.Gvozd sve do sela Gornja Britvica i Izbična, jedan pravi prirodni-geopark Hercegovine. Najmarkatniji element ovog geoparka - koji je prema mjestu prostiranja nazvan -prirodni-geopark Gvozd-Čabulja, jest svakako - jedna ogromna prava pravcata prašuma bukve i javora. Uz ovu prašumu, sljedeći elementi ovog neotkrivenog parka prirode i geologije - jesu vrlo zanimljivi reljefni odnosno krški geomorfološki oblici vapnenačkih stijena u obliku golih vapnenačkih humaka i visokih izdanaka koji na pojedinim dijelovima prostora tvore prave kamene šume (stone forest). Uz biološki i geomorfološki segment, na ovom prostoru razotkriveni su i paleontološki lokaliteti odnosno nalazišta fosila gornjokredne i eocenske starosti.

Što se tiče same geografske pozicije i pristupa prirodnom-geoparku Gvozd-Čabulja, do njega je moglo bi se reći podjednako pristupačno - doći i iz Mostara, kao i iz Širokog Brijega te Posušja. Vrlo je zanimljiv pristup i dolazak do parka iz smjera Mostara. Tako se kretavši se dosta solidnom i širokom lokalnom asfaltnom cestom preko Goranaca i Bogodola može doći sve do jugozapadnih padina planine Čabulje odakle se dalje prema sjeverozapadu nastavlja solidan makadamski put. Prolaskom ovog puta dalje prema SZ dolazi se do područja Ladine na kojem se pojavljuju vrlo zanimljivi veliki izdanci gotovo bijelog masivnog vapnenca koji grade brojna manja i veća brdašca i humke južnije od puta. Dalje prema SZ put se počinje blago penjati prolazeći između samih vapnenačkih humaka što pojačava vizualni doživljaj. I dok se tako kretavši ovom dionicom ceste osjeća divljenje prema kamenim tvorevinama i kamenom reljefu južno uniže od ceste, potpuno se neočekivano, neposredno iza jednog zavoja i kratkog uspona doživljava potpuni preobrat vidljivog scenarija, ali s možda još jačom impresijom i doživljajem. U tim trenutcima pred vama se ukazuje vizualno gotovo nevjerojatan prizor -- izgledom gotovo iste latinoameričke ili afričke - guste zelene prašume iz koje poput nebodera vire velika stabla. Naravno, ovaj doživljaj se jedino i najbolje doživljava u ovim ljetnim mjesecima kad je vegetacija zelena. Vrlo brzo nakon ulaska u ovu prašumu, makadamski put 'ponire' sve dublje i dublje u šumu prilikom čega se na par mjesta ukazuju vidljivi horizonti veličine ove prašume i njenog prostiranja što izaziva osjećaj divljenja i strahopoštovanja ali i začuđujuće pozitivne spoznaje da ovako nešto postoji u našoj blizini. Prema dostupnim saznanjima riječ je o iskonskoj šumi odnosno prašumi od pretežno bukovih i javorovih stabala u zajednici i s još nekoliko vjerojatno uže dinaridski endemičnih biljaka. Vozeći se nastavkom puta dalje u pravcu Blidinja prema SZ, zamijećuju se i poneke vrlo visoke bukve s visinom od preko 25 m. Ukoliko se nastavlja ići putem dalje prema Blidinju dolazi se do dijela terena gdje se bukova prašuma odvaja od ceste s južne strane na sjevernim padinama planine Bosiljna. Neposredno uz cestu ovdje je zamijećena jedna vrlo vjerojatno prastara bukva koja izgledom podsjeća na baobab. U sredini pak ove prašume, na navedenom putu od Bogodola prema Blidinju postoji odvojak vrlo solidnog makadamskog puta koji ide u pravcu juga prema Izbičnu i Gornjem Crnču. Ovaj put je možda i zanimljiviji od nastavka puta prema Blidinju jer upravo on prolazi kroz samo srce prašume. Na krajnjem južnom dijelu prilikom izlaska iz prašume put se počinje uzdizati pri čemu na samom vrhu uspona ili prevoja preko pl.Gvozd se pruža fantastičan pogled na čitavu prašumu prema sjeveru, ali isto tako i fantastičan pogled prema niskoj Hercegovini i Dalmaciji pri čemu se za čistije atmosfere kao na dlanu vidi Jadransko more na dijelu između Ploča i poluotoka Pelješca. Upravo ovaj geografski položaj uvjetuje vrlo mnogo sunca i dopiranje mediteranskog zraka na ovu visinu od 1400 m.n.m.na kojoj se većinom prostire prašuma. Uz ovaj čudesni botanički faktor svakako nezaobilazno je spomenuti kako ovdje obitavaju i ugrožene životinje poput medvjeda i risa ili pak velikih orlova. Dalje prema jugu teren nakon što se spusti niz južne padine Gvozda prelazi u jednu visoravan s ovaj put prašumom niske bukve za razliku od prave na pl.Gvozd, u kojoj međutim postoje brojni stjenoviti humci od bijelog vapnenca koji izviruju iznad šume a na pojedinim dijelovima čine pravu stijensku ili kamenu šumu. Najmarkantnija jedna takva kamena šuma od bijelih vapnenačkih stijena otkrivena je sjeverozapadno od sela Gornja Britvica na pl.Britvički Gvozd sjeverno od tzv.Ljubuških grobova. Cijelim zaravnjenim hrbatom od iznad sela Izbično sve do rijeke Ugrovače i sela Sutine prostire se ova impresivna kamena šuma bijelih stijena koja je podjednako zanimljiva, možda čak i više upečatljivija, tijekom zimskih mjeseci kad se zbog nedostatka zelenila jako dobro uočavaju stijenski izdanci, brdašca, padine i stupovi od bijelih vapnenaca.
U pogledu nalazišta fosila, svakako najatraktivnije je nalazište fosila eocenske starosti koje se nalazi tek nešto južnije od prethodno opisane kamene šume, pri čemu je već ranije dobro opisano na ovom blogu http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2014_03_01_archive.html. Uz ovo nalazište fosila otkriveno je i još nekoliko nalazišta fosila u bijelim vapnenačkim stijenama koje grade navedene kamene šume. Riječ je o fosilima rudista rodova Distefanella, Durania, Caprina, Radiolites i puževa rodova Actaeonella i Nerinea ili Ptygmatis, pri čemu gotovi svi ukazuju da je riječ o stijenama iz starije gornje krede, pretežno turona.
Dalje jugozapadno od kamenih šuma s južne strane pl.Gvozd ukazuje se također izvanredno atraktivan kanjon rijeke Ugrovače što još više upotpunjuje mističnost i spektakularnost prirode ovog dijela Hercegovine http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2013/06/kolorado-zapadne-hercegovine-kanjon.html.
Gledajući sve ovo opisano i navedeno s pravom možemo zaključiti kako čitav ovaj predio zapadne Hercegovine zajedno s planinom Čabuljom i nalazištima fosila kod Konjovca i Tribistova predstavlja pravi pravcati prirodni-geopark koji će nadamo se postati sve više i više privlačniji kako domaćim tako i stranim avanturistima, planinarima, biciklistima, istraživačima ali i svima onima koji jednostavnim načinom s osobnim automobilom mogu doprijeti do ovih rajskih neotkrivenih brda i planina između Mostara, Širokog Brijega i Posušja.

PREDIO BOGODOLSKE LADINE -- KAMENA ŠUMA I BIJELE STIJENE/

Ladina Stone Forest :

Skoro horizontalni ili subhorizontalni slojevi bijelog vapnenca gornjokredne turonske starosti/

Turonian subhorizontal limestone layers:

fosili rudista - Distefanela

fosilni puž - Actaeonella ili pak Ptygmatis

bijeli turonski vapnenci s obiljem dijelova ljuštura i ljušturama rudista i puževa

PRAŠUMA GVOZD / Gvozd rainforest:

pogled na prašumu neposredno nakon ulaska u nju cestom od Bogodola prema Blidinju

pogled na odvojak prema jugu u pravcu Izbična i Š.Brijega

NASTAVAK PUTEM PREMA BLIDINJU:

fascinantne stijene bijelih turonskih vapnenaca na sjevernoj strani pl.Bosiljna gledajući južno od ceste:

PRASTARA BUKVA / VERY OLD BEECH TREE:

dio prašume prema pl.Bosiljni i bijeli gornjokredni vapnenci

fosili rudista distefanela

fosil rudista - najvjerojatnije rod Caprina

DIO PRAŠUME OKO PUTA, ODVOJKA PREMA MISIRADI I GVOZDU:

fosilni pužić u gornjokrednom vapnencu

pogled na prašumu u pravcu sjevera

zanimljivo stablo javora

pogled od vrha Gvozda s ceste prema jugu i kao na dlanu vidljivoj niskoj Hercegovini, kao i dalmatinskim primorskim brdima, Jadranskom moru te poluotoku Pelješcu

FINO VIDLJIVI PRESJECI RUDISTA DISTEFANELA: 

JUŽNI OKRAJAK PRAŠUME I KAMENA ŠUMA NA JUŽNIM PADINAMA GVOZDA:

pogled od sjevera ka jugu prema Misiradi i Izbičkom Gvozdu s vidljivom šumom niske bukve i bijelim kamenim uzdignućima iznad šume

NALAZIŠTE FOSILA PUŽEVA I RUDISTA GORNJOKREDNE TURONSKE STAROSTI/

Upper Cretaceous Turonian gastropods and rudists:

škriljavi u presjecima snježno-bijeli vapnenci jako prekristalizirani gotovo kao mramor

presjek tornjičastog puža rod Ptygmatis ili pak Nerinea

fosil puža rod Actaeonella (gore i dolje)

KAMENA ŠUMA GORNJE BRITVICE / Britvica Stone Forest:

izgled Britvičke kamene šume na satelitskom snimku s jasno uočljivim stršećim slojevima i izbojima bijelih vapnenaca gornjokredne turonske starosti / Britvica Stone Forest on satellite image with clear visible karstified whitish Upper Cretaceous Turonian limestone layers

GEOLOŠKA KARTA PRIRODNOG-GEOPARKA GVOZD-ČABULJA / 

Geologic map of Gvozd-Čabulja Natural-Geopark 

ljubičasto-ružičasto - trijas (kanjon Drežnice), plavo - jura (sj.padine pl.Čabulja i južna str.kanjona Drežnice), zeleno - kreda (najveći dio terena), žućkasto-svijetlosmeđkasto - eocen (Izbično, Dobrinjska draga), bijelo - kvartar, fluvioglacijalni nanosi