SPECIJALNO:SVE O FENOMENALNIM FOSILIMA IZBIČNA KOD ŠIROKOG BRIJEGA UKLJUČUJUĆI I RANIJE PRONAĐENE OKAMENJENE ZUBE RIBE

PRADAVNI IZUMRLI STANOVNICI MORSKIH DUBINA NA SAMIM VRHOVIMA PLANINA NA VIŠE OD 1000 m.n.v. U OKOLICI IZBIČNA;

Priča o fosilima s područja Izbična u javnosti je izašla nakon pronalaska vrlo zanimljivog fosilnog zubala u tvrdoj vapnenačkoj stijeni na lokalitetu Misirada na planini Gvozd gotovo na samom vrhu planine sjeverno od sela Izbično. Ovaj fosil je 1988 pronašao župni svećenik fra Dinko Maslać u vapnencima gornjokredne starosti starim odprilike između 80 i 90 milijuna godina - iz dijela krede tzv.senona. Sami izgled fosilnih zubi u kamenu nakon objave u medijima potakao je svojevrsnu misteriju i nedoumicu --od kuda ovakvi zubi na 1.pogled vrlo slični ljudskim u kamenu ? Zanimljivost ovog pronalaska zaintrigirala je tad i obližnje znanstvenike paleontologe, ponajviše paleontologa Krešimira Sakača (1930-2011) iz Hrvatskog-prirodoslovnog muzeja u Zagrebu koji je nakon uvida u ovaj nesvakidašnji pronalazak - vrlo brzo riješio misteriju oko pitanja kome pripadaju okamenjeni zubi i kako su se našli u stijeni. Osim uvida u fosil, Krešimir Sakač je zajedno s fra Dinkom Maslaćem (glavnim inicijatorom i najzaslužnijom osobom okupljanja), direktorom i urednikom časopisa Priroda Oskarom Springerom te još nekolicinom franjevaca i geologa-rudara iz Hercegovine, napravio višestruke terenske obilaske područja Izbična u periodu 1988-1990 pri čemu je pronađeno još zanimljivih fosila uz načinjenje VHS video materijala svih obilazaka i susreta u Izbičnu. Uz ovo, neizostavno je spomenuti i to kako je fra Dinko Maslać pored fosilnog zubala prikupio čitav niz fosila, pri čemu su svi ovi pronađeni i prikupljeni izuzetno vrijedni fosili moglo bi se reći prilično zapostavljeni i neadekvatno tretirani danas nakon više od 20 godina od njihove dosta velike promocije. O ovoj, prije više desetljeća, sasvim utemeljenoj, promidžbi i promociji - prirodnog fosilnog blaga Izbična a time i cijelog ovog dijela Hercegovine govori više napisanih tekstova od strane znanstvenika geologa pri čemu se u nastavku iza teksta prilaže jedan takav članak iz časopisa Priroda napisan prije više od 24 godine. U njemu je paleontolog mr.Krešimir Sakač na detaljan način obrazložio i razjasnio sve o pronađenim fosilima zubi kao i o osobinama te izgledu pradavnog okoliša u kojem su nastale stijene s fosilima oko Izbična. U pogledu ostalih fosila koji su i dan danas u prostorijama župne kuće u Izbičnu autor je se 'zabavio' bio i ranije u jednom od postova na portalu pri čemu je nakon zadnjih terenskih autorovih uvida - postalo jasno kako su u tom postu (http://fosilihercegovina.blogspot.com/2012/02/fosili-hercegovine-blaga-izbicna.html ) prikazani, fotografirani fosili tijekom posjete 2004.god. pogrešno određeni i navedeni pri čemu nije uopće riječ o fosilima kredne starosti već o fosilima eocenske starosti koji su pronađeni na potpuno drugom mjestu negoli fosilno zubalo. Uz ovo treba pripomenuti i to kako je kroz autorov kontakt i susret s fra Dinkom Maslaćem spoznato i to da je cijela fosilna riba odnosno fosilni kostur ribe (prikazan u 1.slici u ranijem postu navedenom gore) najvjerojatnije samo gipsani odljevak fosilne ribe nađene kod izvora rijeke Cetine što se prikazuje u tekstu iz časopisa Priroda u nastavku. Ova činjenica ukazuje intrigantnost da se na lokalitetu iznad Izbična gdje su pronađeni zubi ove ribe - vrlo vjerojatno mogu pronaći i njeni fosilni skeleti (kosturi) ili gotovo sigurno još primjeraka sličnih okamenjenih zubi. A ostali fosili iz stijena eocena također pripadaju morskim organizmima i to školjkama roda Lucina, puževima roda Velates i Campanile - pri čemu je autor vrlo vjerojatno razotkrio pravo mjesto ranijeg pronalaska ovih zanimljivih fosila od strane fra Dinka Maslaća -- a to je gotovo sami vrh planine Bili brig iznad Gornje Britvice u neposrednoj blizini Izbična. Gledajući sve ove navedene fosile iz izbičkog kraja, kao i njihovu osnovnu karakteristiku da se radi o morskim životinjama iz pradavnog oceana Tethys (Tetis) - možemo slobodno zaključiti kako je pradavni svijet morskog dna i morskih dubina prisutan na samim vrhovima širokobrijeških planina u okolici Izbična.

SPECIJALNO: ČASOPIS PRIRODA (1989) - ČLANAK O FOSILIMA IZ IZBIČNA;

PEJZAŽI OKOLICE IZBIČNA - LJETO 2013:

NALAZIŠTE EOCENSKIH FOSILA -PL.BILI BRIG (1100 m.n.v.) - POGLED S PRADAVNOG EOCENSKOG MORA TETIS NA DANAŠNJE JADRANSKO MORE (strelica);

školjkaš Lucina uklopljen u vapnenac

 izdanak vapnenca prepun fosilnih školjki, puževa i koralja

izdanak vapnenca s brojnim presjecima ljuštura školjki Lucina

uspješno izvađena iz stijene školjka roda Lucina s očuvanom ljušturom

neobičan spoj dvaju vrsta pradavnih puževa zamrznut u kamenu i uspješno izvađen iz stijene -- veći zaobljeni puž: Velates schmiedelianus i manji izduženi Diastoma costellatum

još jedna predivna školjka Lucina s očuvanom ljušturom

SVJETSKA PALEONTOLOGIJA- FOSILI RUSIJE, UKRAJINE I OKOLICE-SVE NA JEDNOM MJESTU

SREDIŠNJA WEB BAZA OGROMNOG PALEONTOLOŠKOG BLAGA RUSIJE I OKOLICE;

I dok zadnjih dana masovno slušamo ili čujemo vijesti o Rusiji, Ukrajini i okolnim zemljama - u posve negativnom predznaku, malo nam je ili gotovo nikako poznat pozitivan aspekt ovih velikih azijsko-europskih zemalja. Jedan takav izuzetno pozitivan aspekt jest priroda, njen izgled i njeno bogatstvo prisutno u ovim zemljama. Posebno atraktivna priroda prisutna je na poluotoku Krimu koji je mnogima poznat po priobalnom pejzažu sličnom nama bliskoj makarskoj rivijeri s bijelim vapnenačkim strmim planinama neposredno iznad obalnog područja pri čemu na Makarsku u Dalmaciji, na Krimu podsjeća Jalta, a  na vapnenačku planinu Biokovo iznad Makarske na Krimu podsjećaju Krimske planine ( http://en.wikipedia.org/wiki/Yayla_Mountains , http://en.wikipedia.org/wiki/Yalta).  Kao što se vidi samo priobalno područje Krima i okolice Jalte ima vlažnu subtropsko-mediteransku klimu, što nedvojbeno pridonosi turističkoj atraktivnosti pogotovo tijekom ljetnih mjeseci. No, uz ove prirodno-klimatološke odlike kako na Krimu, tako u cijeloj Rusiji i susjednim slavenskim zemljama prisutno je ogromno također prirodno paleontološko bogatstvo ili bogatstvo fosilnih nalaza. U ovom aspektu konstruirat je  i jedan fenomenalan web portal koji je na svojevrstan način postao glavna internetska baza paleontologije Rusije i okolnih zemalja. Portal je na ruskom jeziku, no taj 'problem' se u startu može lako riješiti tako što se nakon ulaska na portal odmah uključi prijevod s ruskog na željeni jezik - za što se u google chrome-u odmah nakon učitavanja, za ovo javlja uski panel na samom vrhu prozora. Vrijednost ovog portala očituje se u gotovo nevjerojatnoj količini podataka iz paleontološke sfere koji obuhvaćaju u jednakoj mjeri - fotografije, tekstove, karte, podatke, opise i ono što je itekako vrijedno jesu brojni paleontološki radovi, članci, knjige i slično - u pdf. formatu koji su svima dostupni za preuzimanje. Na ovaj vrijedni ruski paleontološki portal možete ući klikom na vezu u nastavku. 

http://www.ammonit.ru/