HERCEGOVINA-GEOARHEO: KOLORADO ZAPADNE HERCEGOVINE - KANJON UGROVAČE (FOTOSPECIJAL)

NAJVEĆI GEOTURISTIČKI POTENCIJAL JUGOZAPADNE BOSNE I HERCEGOVINE - KANJON UGROVAČE - TZV.MEANDRIRAJUĆI KANJON;

Kanjon Ugrovače već je bio u nekoliko navrata spominjan, pa i prikazivan na ovom portalu pri čemu je bio prikazan fotografski uvid sa samo jedne točke - vidikovca. Tijekom proteklog vremena autor je obilazivši neke geološke zanimljive lokalitete s fosilima došao na mjesta ili bolje reći točke s kojih se pruža i više nego fascinantan pogled na kanjon Ugrovače, točnije na jedan njegov dio. Svi ovi najbolji vidikovci ili mjesta vizualnog doživljaja kanjona Ugrovače do kojih se može automobilom doći su: 1. vidikovac na cesti od Dobrkovića prema Izbičnu, 2. vidik.na cesti prema Donjoj Britvici ispod vrha Tribošić, 3. vidik.uz makad.cestu u Gornjoj Britvici, 4. vidik.na cesti prema Crnim Lokvama te 5.vidik.pored kopova boksita u Crnim Lokvama. Sva ova mjesta ili vidikovci samo su jedan dio potencijalnog i vrlo privlačnog avanturizma koji je posebno interesantan planinarima i svima onima koji vole planine i kanjone. U tom smislu kanjon Ugrovače sa svojim okolnim brdima i planinama predstavlja pravi planinarski i gotovo potpuno nepoznat ili neotkriveni - dragulj, kojega itekako vrijedi upoznati. Osnovni element koji je i proizveo cijeli ovaj kompleks kanjona Ugrovače jest geologija i stijene prisutne ovdje. Tako kanjon Ugrovače siječe skoro sve geološke članove ili tipove stijena iz mezozojskog perioda krede i to od najdonje pa do najgornje krede. Većina ovih stijena kredne starosti koji su poput otvorene knjige geološke prošlosti - dostupne i vidljive u kanjonu i okolo njega, su sedimentne stijene - vapnenci, dolomiti, dolomitni vapnenci, konglomerati, pješčenjaci i breče. Kako je razdoblje krede bilo vrijeme vrhunca razvoja kopnenih i vodenih gmazova uključujući svima poznate dinosaure, u cijelom okolnom prostoru kanjona Ugrovače itekako postoji velik potencijal za pronalazak fosila nekih od kralježnjaka koji su živjeli u morima i na kopnu tijekom krede, pri čemu su već u neposrednoj okolici ranije otkriveni zubi izumrle vrste ribe iz krede koji se nalaze u župnom muzeju u Izbičnu te još neistraženi u potpunosti mogući tragovi hodanja biljojednih dugovratih ali patuljastih dinosaura u Privalju i kod Trna u neposrednoj blizini rijeke Ugrovače. Kako se fosili svugdje u svijetu gotovo isključivo pronalaze u sedimentnim stijenama, kakve su isključivo prisutne i ovdje, stoga je jasno koliko je potencijal nalaska fosila u bilo kojem dijelu područja kanjona Ugrovače. Uz navedene najinteresantnije dinosaure, u pločastim ili škriljavim vapnencima kakvih ima puno ovdje - mogle bi se otkriti druge vrste fosilnih riba, fosilnog bilja, a možda čak i fosilnih gmazova poput zmija ili ribolikih gmazova - ihtiosaura pleziosaura, mozosaura i slično. Ono što je već naveliko potvrđeno i što gotovo svatko tko bude dolazio ovdje može pronaći jesu brojni fosili specifičnih prstenoliko-cjevastih izumrlih školjki - rudista. Uz ove školjke rudiste koji su u stijenama-vapnencima najčešće vidljivi kao presjeci, zajedno uz njih moguće je pronaći i presjeke puževa aktaeonela (Actaeonella) u obliku spiralne kružnice. Jedna takva nekadašnja izumrla zajednica ovih organizama rudista i puževa aktaeoneli pronađena je okamenjena ili fosilizirana na jednom dijelu zasjeka u stijeni uz makadamsku cestu zapadno od sela Crne Lokve (slike). Osim fosila i stijena drugi vrlo interesantan faktor kanjona Ugrovače jest sama rijeka ili voda koja se kreće u dnu kanjona. Na dosta mjesta u dnu kanjona postoje pravi slapovi čija su dna kao i cijelo dno kanjona Ugrovače većim dijelom godine suhi, no u srednjem dijelu kanjona između sela Donja Britvica i Crne Lokve postoji nekoliko, uglavnom lokalnim žiteljima poznatih, malih ujezerenja u kojim voda ostane i tijekom ljeta pa koji kao takvi predstavljaju prave skrivene ljetne rajske vodene oaze u kanjonu. Uz sve ovo neophodno je navesti i brojne, gotovo nikako neistražene, pećine i jame među kojima neke zasigurno imaju ogromna podzemna prostranstva. Među brojnim boksitnim kopovima kao vrlo poseban mogao bi se navesti danas veći podzemni rudnik - Tribošić, kod sela Donja Britvica čiji tunelski ulazi, prostori te strojna oprema ispred ovih ulaza u podzemlje - predstavljaju svojevrsni hercegovački povijesno-gospodarski pa i turistički spomenik. Svi ovi navedeni i brojni drugi ovdje nenavedeni faktori prisutni u kanjonu Ugrovače kao i okolo njega, pružaju više nego dovoljan razlog svim ljubiteljima prirode, planinarima, speleolozima, biciklistima, avanturistima, da dođu, dožive ili barem 'bace' pogled na ovaj neotkriveni prirodni dragulj općine Široki Brijeg i cijele jugozapadne BiH - kanjon Ugrovače.