CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

utorak, 5. srpnja 2016.

SVJETSKA PROMOCIJA -NAJLJEPŠE RIVIJERE NA SVIJETU: HRVATSKE-DALMATINSKE OBALE!

DANAŠNJA) SVJETSKA PROMOCIJA DALMATINSKE OBALE - RIVIJERE I NJENIH GRADOVA KAO JEDNE OD NAJLJEPŠIH RIVIJERA NA SVIJETU - CNN: 

Za mnoge, koji su posjetili i koji posjećuju hrvatski obalni pojas na prostoru Dalmacije tj.dalmatinsku rivijeru, među kojima je i autor portala, ova obala nesumnjivo predstavlja jednu od najljepših obala ne samo na prostoru ovog dijela Mediterana i regije već i na svijetu.
A da je tome tako - pokazuje upravo i netom objavljena promotivna vijest CNN-a koja je brzinom svjetlosti prenešena na glavnim svjetskim portalima (kao npr. yahoo..) iznosi uz bogat opus fotografija i opisni tekst - promotivni tekst s naslovom ''kako hrvatski Dubrovnik vlada rivijerama'', te jedan od najčitanijih svjetskih portala Yahoo daje tekst pod naslovom ''Zašto je ovo najvruća svjetska rivijera'' - uz nekoliko autorovih fotografija načinjenih upravo na ovoj možda i najljepšoj obali na svijetu - te link navedene današnje promocije - svakako ne propustite posjetiti i osjetiti i tijelom i duhom ovaj nevjerojatno prelijepi dio mediteranske obale gdje je kao nigdje na svijetu došao do izražaja dramatični krški reljef vapnenačkih planina 'uronjen' u azurno plavo morsko prostranstvo.



Najzapadniji dio plaže u Makarskoj - 'Cubano beach' 

Istočni dio Baške Vode - slike dolje:



Tučepi - istočni dio - slike dolje:


Gradac - slike dolje:




Moćni vrh sv.Ilije iznad Gradca građen od jurskih vapnenaca dramatično se uzdiže neposredno iznad obale dajući svakom posjetitelju ovog najjužnijeg mjesta Makarske rivijere jedan fascinantan vizualni utisak i impresiju

PRAVA I DOSLOVNA ILIRSKA OBALA - U medijima gotovo nepoznati, no, izuzetno (buduće) potencijalni (u turističkom- geoarheo-turističkom smislu) dio obale južno od Gradca neposredno kod Baćinskih jezera s pružanjem sve do ušća Neretve i do Ploča na jugoistok pri čemu na ovaj preljepi dio rivijere 'stoji još uvijek' u potpunosti netaknut od moderne ljuske ruke, dok jedini i itekako potencijalni turistički izuzetak ovome predstavljaju ostaci jednog pravog megalitskog izgubljenog ilirskog grada neposredno iznad vidljivog dijela obale na slici gore / Real Illyrian coast near Baćina lakes in southern Dalmatia where is the lost Illyrian megalithic city

Brela - slike dolje:


Tučepi - zalazak sunca (jedan od najljepših što ih je autor ovog teksta doživio):



utorak, 28. lipnja 2016.

NOVA OTKRIĆA U NEUMSKOM ZALEĐU: BROJNE POTPUNO NEPOZNATE PRAPOVIJESNE MEGALITSKE GRAĐEVINE NALAZE SE NA GOTOVO SVAKOM BRDU NEUMSKOG ZALEĐA

PRAILIRSKO-ILIRSKI MEGALITSKI GRADOVI, ZIDOVI, HRAMOVI, OBREDNE GOMILE I DRUGE GRAĐEVINE PREDSTAVLJAJU OGROMNI (ARHEO)TURISTIČKI ADUT NEUMA U BUDUĆNOSTI; 


Opisano otkriće prapovijesnih megalitskih gradina na području neumskog zaleđa kao i same gradine - posebno je posvećeno nedavno preminulom istinskom velikanu arheološke misli i velikom učitelju Radoslavu Dodigu koji je kroz mnoge osobne susrete i brojne diskusije autoru portala ostavio jedan veliki i neizbrisivi trag 

http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/2016/06/nova-otkrica-u-neumskom-zaleu-brojne.html



ponedjeljak, 13. lipnja 2016.

JEDINSTVENI FOSILI MORSKIH ŠKOLJAKA STARIH PREKO 90 MILIJUNA GOD. OTKRIVENI NA RAŠKOJ GORI IZNAD MOSTARA / Unique marine shell fossils (Pectinidae, Chlamys) of Cretaceous age discovered on the Raška gora site near Mostar city

BIJELI 'MRAMORI' RAŠKE GORE KRIJU SVJETSKI RARITETNE FOSILE MORSKIH PUŽEVA I ŠKOLJKI IZ DOBA DINOSAURA IZ PERIODA GORNJE KREDE - CENOMANA;

Raška Gora predstavlja sjeverni brdsko-planinski dio mostarskog područja koji u zadnje vrijeme zbog svoje iznimne prirodne ljepote, malih pitoresknih zaselaka i veličanstvenog položaja ispred najvećih hercegovačkih planina Čvrsnice i Prenja, te ponad dubokog kanjona Neretve, postaje sve popularnije i posjećenije odredište ljubitelja brdskog biciklizma, rekracionizma, planinarenja i prirode. Budući da se do Raške Gore vrlo jednostavno može doći i običnim automobilom za 15-ak do 20 minuta iz samog centra Mostara, potencijal kojeg ovaj, još uvijek tajnoviti, dio Hercegovine posjeduje, u skorašnjoj budućnosti posve sigurno će se mnogo više ispoljiti i iskorištavati od strane mnogih rekreativaca kako iz Mostara tako i iz čitavog ovog dijela Hercegovine. 
U prirodoslovnom smislu Raška Gora predstavlja jedan izuzetno prostrani i relativno visoki krški plato ili kršku 'zaravan' - koju s južnih strana obrubljuje duboka, kanjonska, također izuzetno atraktivna, draga naziva Podružje, sa zapadnih strana dijelovi planine Čabulje, te sa istočnih i sjevernih strana vrlo strme litice prema dolini rijeke Neretve. Budući da čitav ovaj prostrani krški plato ima ovakav specifičan položaj na granici doticaja mediterana i mediteranske klime s juga od pravca ušća Neretve i Mostara, te pravog planinskog alpskog pejzaža i planinske klime sa sjevernih strana, na ovom području je se razvila vrlo interesantna i raznovrsna mješovita šumska vegetacija. Posebnu i gotovo nepoznatu prirodnu geomorfološku, ali isto tako i biološku, atrakciju predstavlja kanjon tzv. Podruška draga, na kojeg se fantastičan vidik ili pogled pruža već neposredno iznad Mostara, sa uske asfaltne ceste u Raštanima kojom se uspinje prema Raškoj Gori.
No, jedan posebno vrijedan, atraktivan, i tek rijetkima poznati, prirodni element kojeg posjeduje područje Raške Gore jest paleontološko bogatstvo fosilnih ostataka skriveno unutar također iznimno vrijednih i upečatljivih gotovo snježno-bijelih vapnenaca koji su usljed svoje kristalaste strukture i izrazito bijele boje već, s pravom, dobili naziv - mramori Raške Gore, ili ponegdje Sirgaški mramori. Ustvari radi se o specifičnom tipu vapnenačkih stijena tzv.rudistnim vapnencima koji su nastali ili se formirali taloženjem i otvrdnjavanjem nekadašnjeg drevnog morskog dna u periodu gornje krede - cenomanu prije više od 90 milijuna godina. Upravo, radi toga što je riječ o relativno starim stijenama koje datiraju iz doba dinosaura, time je značajna vrijednost fosila koji se mogu pronaći u ovim stijenama. Kao što samo ime 'rudistni vapnenci' kaže, najveći broj fosila koji su i pridonjeli nazivu ove vrste stijena predstavljaju, čudnovate školjke bizarnog izgleda tzv.rudisti koji su izumrli kad i dinosauri krajem kredne periode. No, rudisti, kao što je to iz brojnih ranijih tekstova i reportaža bilo vidljivo, predstavljaju gotovo najbrojnije fosile koji se mogu pronaći u Hercegovini, te ih tako sa većim brojem dosada poznatih vrsta ima i u ovim mramornim vapnencima Raške Gore. Ali, u zadnje vrijeme autorovim detaljnijim paleontološkim istraživanjem u ovim rudistnim bijelim vapnencima na nekoliko dijelova Raške Gore otkriveni su oblici puževa, te prije nekoliko dana i školjki, za koje se detaljnom komparacijom sa svim dosada u svijetu pronađenim sličnim oblicima fosila, ispostavilo da je riječ o potpuno novim vrstama fosilnih puževa i školjki kakvi do sada u stijenama ove starosti nigdje u svijetu nisu pronađeni. U pogledu puževa oni su još ranije prikazani i opisani na ovom portalu, pri čemu posebnu notu i atraktivnost daje karakteristika njihovih ogromnih dimenzija za ove vrste ovako starih fosilnih puževa - http://hercegovina-geoarheo.blogspot.ba/2015/02/novi-uvid-u-raritetne-fosile-puzeva-i.html .  Nakon otkrića ovih uistinu svjetski raritetnih fosilnih puževa, najnovijim obilascima i istraživanjima mramornih vapnenaca na dijelu Raške Gore kod sela Podivača, kao gotovo sigurna činjenica pokazalo se to da 'mramori Raške Gore' kriju mnoge endemične i još uvijek neotkrivene vrste morskih fosila iz perioda gornje krede. Naime, malo pobližim ragledanjem samih vapnenaca autor je na veliko i pozitivno iznenađenje zamijetio prvo jedan pa potom i još nekoliko, primjeraka prilično velikih okamenjenih školjki iz familije Pectinidae, čiji su predstavnici i današnji živući oblici, kao i fosilni, u svijetu općepoznati po svom isticajnom obliku ljuštura koji se na mnogim mjestima i uzima kao sami simbol školjke među kojima je svakako najpoznatiji logo jedne od najjačih naftnih kompanija u svijetu - Shell-a: http://blog.logomyway.com/history-famous-logos-1-shell/ .  Pronalasci fosila ovih školjki, tj.vrsta iz ove familije pektinida, najpoznatiji su iz stijena miocenske starosti starih oko 15-20 milijuna godina, tj.znatno mlađim stijenama u odnosu na mramorne vapnence Raške Gore koji su stari između 90 i 100 milijuna godina. Kad se gleda i dosadašnja poznata evolucija rasta i razvoja oblika ovih vrsta školjki također je i među svjetskom paleontološkom strukom kao i među kolekcionarima fosila, poznato to da su najveći fosili pektinidnih školjki pronađeni u miocenskim stijenama - https://www.google.ba/search?q=Chlamys+miocene&rlz=1C1GGGE___BA598BA600&espv=2&biw=1280&bih=923&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiGubLGx53NAhXDuRQKHVAKAZsQ_AUIBigB#imgrc=_ . U okviru ovoga, važno je spomenuti to da svi, znači stariji oblici pektinidnih školjki (tj.svih vrsta iz fam.Pectinidae) od miocena, imaju jako jako manje dimenzije u odnosu na miocenske, a posebice svi oblici koji su stariji od paleogena, tj.primjerci iz mezozojskih-trijaskih, jurskih i krednih, te još starijih paleozojskih stijena, koji imaju maksimalne dimenzije fosiliziranih ljuštura od 10 do 15 cm. Promatrajući ove paleontološke, dosada poznate, značajke, potpuno nova i oduševljavajuća činjenica predstavlja to da su najnoviji pronađeni primjerci fosilnih školjki iz familije pektinida na Raškoj Gori mahom dimenzija preko 15 cm, a pronađeni su i primjerci s izvornom dužinom ili dimenzijama okamenjenih ljuštura oko čak 20 cm, pri čemu u ovim stijenama vjerojatno ima i još većih primjeraka. Analizom anatomskih osobina, tj.detaljnog izgleda ljuštura uvidjelo se da je riječ o primjercima roda Chlamys (klamis), ali isto tako i o primjercima roda Neithea - koji predstavljaju izumrle školjke zajedno s dinosaurima krajem krede, kad su istovremeno izumrli i bizarni školjkaši rudisti. Dakle, ovo najnovije otkriće u stijenama starijim od 90 milijuna godina, pokazuje da Hercegovina, Raška Gora i Mostar kojemu administrativno pripada ovo područje, mogu biti ponosni na jedinstveno svjetsko paleontološko bogatstvo, koje u ovom slučaju predstavljaju fosili puževa i školjki koji s ovakvim dimenzijama i oblicima u stijenama ove starosti nigdje drugdje u svijetu, zasada, nisu pronađeni. A s obzirom na sve, dosada, razotkrivene i utvrđene primjerske fosila puževa, školjki, rudista, ali isto tako i koralja, moguće je rekonstruirati i tadašnji drevni paleookoliš, odnosno moguće je opisati i skicirati sliku kako je nekad prije više od 90 milijuna godina izgledalo područje Raške Gore. Iako će se to mnogima činiti naizgled čudnim, budući da je danas Raška Gora visoko brdovito područje, u ta drevna vremena, točnije u periodu gornje krede tijekom cenomana, ovdje se prostiralo prostrano plitko tropsko more tirkiznoplave boje s brojnim većim ili manjim otočićima te plitkomorskim (koraljnim) grebenima koji su odjeljivali mirne lagunske plićake od otvorenijeg i dubljeg mora s većim valovima i morskim strujama. I upravo usljed svoje raritetnosti i bogatstva raznih oblika - fosili morskih puževa, školjki, rudista i koralja, koji su tad živjeli upravo na jednom takvom pravom morskom grebenu, ukazuju da je ustvari današnja Raška Gora ništa drugo negoli jedan ogroman i prostrani drevni, okamenjeni morski greben stariji od 90 milijuna godina. Osim ovoga, važno je naglasiti kako upravo bijeli mramori Raške Gore usljed specifičnih uvjeta postanka, i specifične fosilne zajednice, predstavljaju jedan prilično poseban i endemičan gornjokredni cenomanski facijes, odnosno sredinu taloženja i postanka stijena, budući da je većina istovremenih cenomanskih stijena sa svojim fosilima unutar šireg područja Dinarida od Istre pa do juga Dalmacije, posebice na otoku Braču gdje su stijene ovakve starosti znanstveno najbolje obrađene (GUŠIĆ, I & JELASKA, V. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Brača, JAZU, 160 str., Zagreb ) opisana kao plitkomorski lagunski paleookoliši ili pak facijesi nastali u mirnim plitkim tzv.intraplatformnim dijelovima šelfa. No, ovdje na Raškoj Gori riječ je o drugačijem morskom okolišu, odnosno radi se o jednom periplatformnom pravom grebenskom okolišu s vanjske strane i uz vanjski rub šelfa ili zaravnjenog morskog plićaka, s podlogom ili dnom od izrazito čistog bijelog vapnenačkog pijeska te sa znatnom uzburkanošću vode ili izloženošću jakom radu valova. Upravo po sličnosti grebenskog paleookoliša, mlađi hercegovački ekvivalent ovog fosilifernog vapnenačkog grebenskog facijesa s Raške Gore, možemo naći unutar srednjeeocenskih škriljavih svijetlosivih vapnenaca na području sela Konjovac i Sobač iznad Posušja, koji su izrazito bogati s fosilima grebenskih koralja, te puževa i školjki mahom velikih dimenzija, među kojima su svakako i nedvojbeno najpoznatiji najveći izumrli puževi na svijetu Campanile gigantea. S obzirom na ovakvu paralelu, vrlo sličnih uvjeta postanka stijena i paleookoliša, za očekivati je da će se u gornjokrednim mramorima Raške Gore u nekim budućim istraživanjima pronaći i još drugih, dosada nepoznatih i endemičnih oblika ili vrsta morskih puževa i školjki, pa čak i nekih drugih organizama.

Mapa položaja Raške Gore - 3d googlemaps snimak

Geološka karta područja Raške Gore - krajnje lijevo vidljiv kanjon tj.draga Podružje izgrađena od eocenskih klastita i vapnenaca (svjetlo žuta boja-oznaka E), dalje prema sredini najveći dio terena izgrađen od cenomansko-turonskih tzv.rudistnih vapnenaca (zeleno-oznake K2-2,3, K2-2 i K2-1), dalje prema desnom dijelu karte i prema Neretvi slijede najstariji kredni pločasti (tamno-modrozeleno, oznaka K1) te potom gornje jurski vapnenci (plavkasto - oznaka J3-2,3) - autorov redizajn--isječak OGK (Osnovna geološka karta) 1:100000, List Mostar specijalno nalijepljen na GoogleEarth platformu

Pejzaži Raške Gore - pogledi prema veličanstvenoj hercegovačkoj planini Prenj (2115 m)-slike dolje:





NOVOOTKRIVENE JEDINSTVENE FOSILNE ŠKOLJKE KLAMISI I NEITEE U 95 milijuna godina starim BIJELIM 'MRAMORIMA' RAŠKE GORE (slike dolje):




Newly discovered new species of probably the largest Pre-Terciary Pectinid shells (scalops) in the world - Chlamys and Neithea bivalves from pure white marbly limestones of Cenomanian (Upper Cretaceous) age at Raška Gora site near Mostar (southern Bosnia & Herzegovina)












OSTALI OBLICI FOSILA  U BIJELIM 'MRAMORIMA' RAŠKE GORE- rudisti, puževi, školjke hondrodonte, koralji i drugo - slike dolje:

Tipični tzv.debeloljušturasti radiolitidni rudist - rod Sauvagesia  - cenoman-turon

Rudist - rod Ichtyosarcolites

Rudist šovagezija - Sauvagesia

Nevjerojatno bijeli - poput čistog porculana - okamenjeni rudist -najvjerojatnije rod Durania

Školjka rod Spondylus --- Cenomanian Spondylus bivalve from marbly limestones of Raška Gora 

JEDINSTVENI OGROMNI FOSILNI PUŽEVI S RAŠKE GORE - slike dolje:





New species of giant nerineoid gastropods (probably the genus Plesioptygmatis) from Cenomanian marbly limestones at Raška Gora site








Brojni primjerci ovog jedinstvenog mezozojskog puža na ovom nalazištu su veći od 20 i nešto centimetara

Školjka hondrodonta - Chondrodonta munsoni

Veliki poput cijevi zaobljeni rudist neokaprina - Neocaprina gigantea

Zanimljive okamenjene školjke hondrodonte - Chondrodonta munsoni




Tipičan presjek sa brojnim poput pčelinjih saća komoricama - kod rudista neokaprina

Veliki izduženi rudist - ihtiosarkolit ili durania

Školjka hondrodonta

Pogled s Raške Gore prema impozatnoj mostarskoj planini Velež (1969 m)



Nekoliko zbijenih okamenjenih izduženih ili visokotornjastih puževa plezioptigmatisa

Presjeci rudista - radiolitida i saćastih neokaprina



Pronađeni blok bijelog vapnenca s dobroočuvanim presjecima ogromnih neokaprinidnih rudista - Neocaprina gigantea i drugih vrsta roda Neocaprina te puževa i školjki - slike dolje:


Cenomanian rudist Neocaprina (gigantea?


Pronađeni blok s presjecima velikih nerineidnih puževa i školjki hondrodonti



Veliki nerineidni puževi plezioptigmatisi - slike dolje:



Pronađeni kolonijalni koralji granastog oblika u zajednici s nerineidnim puževima - Cenomanian colonial corals (slike dolje): 


Presjeci velikih puževa plezioptigmatisa (slike dolje):


Zanimljiva fosilna školjka eksogira - Exogyra - bivalve from Cenomanian marble limestones 

Poprečni presjeci velikih puževa (slika gore i dolje):


Školjke klamisi (sredina i desno na slici), zajednica rudista hipuritesa (Hippurites) - sredina lijevo i veliki puž plezioptigmatis (Plesioptygmatis) - krajnje lijevo na slici