CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Dr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

ponedjeljak, 23. veljače 2015.

TAJNE HERCEGOVAČKOG ''MACHU-PICCHU-a''; ILIRSKI GRAD S MEGALITSKIM ZIDOVIMA (OSTACI ZDANJA KRALJICE TEUTE?), ZIDOVI RIMSKE UTVRDE I PRIRODNA KAMENA 'PIRAMIDA' S PRAPOVIJESNIM NASTAMBAMA / Megalithic Illyrian walls, Roman fortress and fascinating natural 'pyramid' discovered in herzegovinian 'Machu-Picchu'

HERCEGOVAČKI ''MACHU PICCHU'' KRIJE SPOJ PRAVIH GEOLOŠKIH ATRAKCIJA (STIJENA, PEĆINA, KANJONI..) I POVIJESNO, ARHEOLOŠKIH (PRAPOVIJESNIH,ILIRSKIH, ANTIČKIH..) NEOTKRIVENIH LOKALITETA; 

Daljnjim nastavkom obilaska i istraživanja šireg područja, simbolički nazvanog, hercegovačkog 'Machu Picchu-a' visoko iznad spektakularnih litica sa sjeverozapadne strane izvora Borak i Lončarevih mlinica, došlo je se do uvida kako ovaj dio širokobriješke općine uistinu predstavlja čudesan, i još uvijek neotkriven, nevjerojatan spoj geoloških atrakcija i arheoloških tajni, što će se tek početi rasvijetljavati u vremenu koje slijedi. U ovom razotkrivanju takvih geološko-arheoloških atrakcija, otkrivene su još neke zanimljivosti dosada potpuno nepoznate, kako široj, tako i stručnoj javnosti. Među takvim dosada razotkrivenim osobitostima, posebice treba istaknuti spoj geološko-arheološkog elementa - prirodnu veliku kamenu 'piramidu' s prapovijesnom nastambom u podnožju na prostoru između 'gornjeg' i 'donjeg' prapovijesnog (ilirskog) grada, 'kamenu šumu' s mnoštvom visokih monolitnih kamenih stubova i tornjeva, te posebice interesantno područje 'donjeg' grada s ostacima zidova rimske (antičke) utvrde napravljene na ruševinama drevnog ilirskog grada s megalitskim (kiklopskim) zidovima. 

Velika prirodna kamena 'piramida' s prapovijesnom nastambom; 

Gledajući na prostor podno gornjeg grada s centralnom 'akropolom' na najvišem dijelu, iz velike udaljenosti, čak i od područja Bošnjakovog brda s druge strane kanjona, može se zamijetiti kako u jednom dijelu guste šume iznad stabala strši kameni oblik gotovo identičan obliku piramide. Ova intrigantna i neobična monolitna bjelkasta stijena, stoga je privukla autora da je izbliza posjeti i uvidi o čemu je riječ. Dolaskom u neposrednu blizinu s južne strane, probijanjem kroz gotovo neprohodnu vegetaciju, unatoč zimskom periodu bez lišća, nailazi se na primitivne, mjestimično i prave megalitske zidove koji obrubljuju širi prostor s južne strane kamene 'piramide'. Još većem povećanju 'mističnosti' prostora pridonio je zamijećeni jugoistočni ulaz u južni dio podno 'piramide' gdje je prirodna vegetacija izrasla (ili možda čak namjerno davno oblikovana?) s granama povezanim ili izraslim u lukove tvoreći prirodni biljni, poput tunelčića, bajkoviti ulaz u ovaj prostor. Prolaskom kroz ova prirodna vrata, sa sjeverozapadne strane se ukazuje nešto poput mini astečke ili majanske piramide - ogroman monolit bijelo-sivog vapnenca u obliku piramide. Promatrajući i obilazeći, nadalje, prostor neposredno ispred ove prirodne piramide, odmah su zapaženi jasni pokazatelji pradavnog, prapovijesnog korištenja ovog mjesta za život. Naime, posve na dnu s južne strane, tj.u podnožju kamene 'piramide' nalaze se polušpiljice, oblikom idealne za nastambe, koje su nedvojbeno korištene možda čak i od najdavnijih prapovjesnih vremena za život. Na jednoj od tih polušpiljica vrlo je zanimljiv geološko-morfološki fenomen prirodnog kamenog mosta preko kojega se može preći s jedne strane na drugu, i koji je na jedan način činio idealnu prirodnu konstrukciju 'krova' ove polušpilje. No posebno je zanimljiva pronađena, vjerojatno u mlađem vremenu, lučno obzidana jama koja je u biti služila kao prirodni zdenac ili bunar u koji se nakupljala voda. Osim toga, u jugozapadnom podnožju kamene 'piramide' pronađen je potpuno horizontalan veliki dio stijene koji je okružen namjerno postavljenim velikim megalitima. Ovaj vidljivo prapovijesni arhitektonski element, ukazuje da se ova horizontalna vapnenačka stijena najvjerojatnije koristila u kultne, astronomske, ili religiozne svrhe. Uz ovo, na ovom južnom, osunčanom zaravnjenom dijelu podno 'piramide' jasno su vidljivi megalitski zidovi koji obrubljuju stambeno ili pak agrikulturalno korištene terase. Pojedini megalitski tonsko-višetonski blokovi namjerno su vidljivo uspravljeni što jasno ukazuje na život prapovijesnih ljudi na ovom mjestu. 

Rimska utvrda na megalitskim bedemima ilirskog drevnog grada na klisuri iznad Lončarevih mlinica - ljetnikovac ilirske kraljice Teute ?; 

Među svim tajnovitim prirodno-arheološkim zanimljivostima na širem prostoru hercegovačkog 'Machu-Picchu-a' možda će najveću pažnju privlačiti ono što se nalazi na prostoru ranije nazvanog 'donjeg' grada sa sjeverozapadnih strana kanjona iznad Lončarevih mlinica. Za razliku od gornjeg grada s najvišom i najvećom prapovijesno-ilirskom građevinom na koti Gradina, što je već ranije, doduše samo formalno, evidentirano i uneseno u registar svih arheoloških nalazišta u BiH - Arheološki leksikon, na ovom nižem prostoru 'donjeg' grada dosada nigdje nije bilo ništa opisano, pri čemu se čak niti fotografija s ovog područja ne može naći nigdje u knjigama ili na internetu. Drugim riječima rečeno, ono što se nalazi visoko na zaravanku na vrhu klisure iznad Lončarevih mlinica nije uopće poznato. Upravo su se, zahvaljujući nepretku satelitskog visokorezolucijskog snimanja na dosada najnovijim snimcima načinjenim tijekom zimskog perioda, na ovom prostoru ukazali obrisi davnih bedema. Slijedom toga, obilazeći ovaj prostor pronađen je pravi izgubljeni drevni kameni ilirski grad pri čemu su na krajnjem sjeverozapadnom dijelu ovog 'donjeg' grada nađeni ostaci i rimske utvrde sa vidljivim bedemom od manjih pravokutnijih kamenih blokova s malterom, dok se uniže od ove rimske utvrde duž čitavog zapadnog ruba proteže masivni bedem posve očito napravljen u starijem periodu Ilira, sa masivnim kiklopskim tj.megalitskim zidovima pri baznom dijelu čitavog bedemskog kompleksa. Ovi megalitski zidovi vidljivo su mjestimično posve razrušeni pri čemu su na jugozapadnim dijelovima oni bili dijelovi zidova od većih ilirskih objekata što se da zaključiti po masi i količini naslaganih i obrušenih kamenih blokova. Sudeći po raspoznatljivoj arhitekturi posve je otvorena mogućnost da je upravo u ovom jugozapadnom dijelu donjeg grada bila tijekom željeznog doba, za vremena vladavine kraljice Teute, izgrađena i neka impozantnija kameno-megalitska građevina u kojoj je boravila i sama kraljica. Nastavkom obilaženja ovog istaknutog platoa prema istoku i rubu kanjona, pronađeni su i brojni drugi arheološko-arhitekturalni elementi koji govore da je čitav ovaj visoki i nepristupačni plato ponad izvora Borak predstavljao svojevrstno kultno prailirsko i ilirsko mjesto. Posebno je zanimljiv krajnji jugoistočni dio na samom rubu iznad vertikalne litice, koji sadrži zanimljiv uspravni megalit i malu zaravan ispred njega, što dolaskom do samog ovog kamena i ruba ove prirodne platforme pruža jedinstven osjećaj pogleda s kojim se ostaje bez daha. Gotovo u trenu, usljed ovog jedinstvenog osjećaja i položaja ovog mjesta, postaje gotovo sigurno jasno, da je ovaj dio na samom jugoistočnom rubu iznad litica korišten u ilirsko i prailirsko dobra kao posebno kultno, spiritualno ili 'uzvišeno' mjesto gdje su obavljale posebne ceremonije, praćenje kretanja sunca i planeta, a možda čak i žrtvovanja. Idući dalje prema prema sjevernoj strani platoa, zamijećeni su i drugi posebno zaravnjeni rubovi iznad samog kraja platforme s kojih se pruža spektakularan pogled prema kanjonu tzv.Brina, koji obara s nogu. 

Uzimajući u obzir sve ove dosadašnje opisane zamijećene arheološke i prirodne osobitosti, koje su samo jedan manji dio svih ostalih neotkrivenih zanimljivosti i atrakcija na ovom dijelu širokobriješke općine možemo izvesti siguran zaključak:
Hercegovački 'Machu-Picchu' iznad Borka i Lončareve mlinice - nemjerljiv budući potencijal i destinacija za sve avanturiste, rekreativce, planinare, bicikliste, speleologe, prirodoslovce, arheologe, turiste i sve ljubitelje starina i šetnje kroz prirodu.


PRIRODNA KAMENA 'PIRAMIDA'
pogled iz daljine od juga prema uočljivoj kamenoj 'piramidi'


Jedna od starijih stoljetnih (višestoljetnih) kuća s impozantnim kamenim zidovima izgrađenim gotovo identično u kiklopskom stilu od ogromnih kamenih blokova s više od 4 kuta savršeno uklopljenih bez upotrebe maltera;


Bajkoviti ulaz kroz prirodna vegetacijska lučna vrata u prapovijesni stambeni prostor podno 'piramide', vidljive na desnom dijelu slike

Jedan od brojnih megalita postavljenih još od pradavnih vremena

Pogled na 'piramidu' s jugoistočne strane

Polušpiljica nadsvođena prirodnim kamenim mostom;


Ljudski napravljena-oblikovana kamenica, vjerojatno još od pradavnih (prapovijesnih) vremena neposredno nad špiljicom


Specijalni 'kultni' horizontalni kamen okružen postavljenim megalitima

Još jedna polušpilja u jugozapadnom dijelu 'piramide'

KAMENI ZDENAC napravljen na jami u jugozapadnom podnožju 'piramide'



Pogled sa sjevera i vrha kamene 'piramide' 


Veliki namjerno uspravljeni megalit sjeveroistočno od 'piramide'

Megalitski zid istočno od 'piramide'

'DONJI GRAD' s Rimskom utvrdom i prapovijesno-ilirskim gradom - IZGUBLJENI GRAD ILIRA DELMATA?






Ostaci RIMSKE UTVRDE na sjeverozapadnom dijelu ilirskog grada;

ILIRSKI GRAD - MEGALITSKI BEDEMI, i drugi objekti s jugozapadne i južne strane;




Pogled na masivne ruševine drevnih ilirskih (Delmatskih) zdanja gdje je možda bio upravo i ljetnikovac ilirske kraljice Teute ?


 Jedan od brojnih velikih uspravljenih megalita

Dijelovi zidina ilirskog grada s južne strane uz rub visoko izdignutog platoa

Ogromni višetonski obrušeni megaliti koji su vjerojatno bili uspravljeni i predstavljali svojevrstan impresivan 'ulaz' u drevni grad s južne strane

Kultno drevno (pra)ilirsko mjesto na krajnjem jugoistočnom rubu platoa iznad samih okomitih litica kanjona;


Približen pogled prema rest.Borak i sjev.dijelu Širokog Brijega


Pogled sa istočnog ruba drevnog grada prema Lončarevim mlinicama

Pogled sa sjeveroistočnog ruba 'platforme' na drugu stranu kanjona

Dijelovi masivnih megalitskih zidova od nekog drevnog ilirskog objekta u središnjem dijelu platoa, tj.grada

Jedna od tipičnih (pra)ilirskih malih, suhozidno-megalitnih, nastambi koja je imala krov od drveća

Još jedan zaravnjeni, mogući 'kultni' dio samog ruba platoa na istočnom dijelu

Kanjon Brina, ili nastavak kanjona Lištice prema sjeveru sa sjevernog ruba drevnog ilirskog grada;



Još jedan 'specijalno' postavljeni megalit, korišten vjerojatno ili kao solarni marker, ili kao specijalni 'stol' u središnjem dijelu ilirskog grada.








ponedjeljak, 16. veljače 2015.

PRONAĐEN HERCEGOVAČKI ''MACHU PICCHU'' - IZGUBLJENI DREVNI KAMENI GRAD STAR VIŠE OD 3000 god- KRIJE SE VISOKO NA LITICAMA IZNAD IZVORA BORAK KOD ŠIROKOG BRIJEGA / Herzegovinian ''Machu Picchu'' found above the spectacular limestone canyon near the city of Široki Brijeg

EKSLUZIVNO-ŠIROKOBRIJEŠKI MACHU-PICCHU -VELIKI PRAILIRSKI KAMENI GRAD S OGROMNOM 'PIRAMIDALNOM' UTVRDOM VISOKOM DO 20m NA SPEKTAKULARNOM POLOŽAJU UZ KANJON LIŠTICE IZNAD BORKA;


Lončareve mlinice - rajski kutak kanjona Lištice;
Gotovo da se bez ikakve dileme može kazati kako je današnje najpoznatije prirodno-turističko odredište šire okolice Širokog Brijega - područje izvora rijeke Lištice, poznatije pod nazivom Borak. Ono što čini vizualnu fascinaciju i oduševljava sve one koji posjete ovo mjesto jest impresivni veliki kanjon upotpunjen prozirno-modrom rijekom Lišticom, do kojeg najveći broj posjetitelja najjednostavnije i najčešće dolazi pristupnim putem iz samog centra Širokog Brijega, pri čemu od završetka asfaltne ceste brojni rekreativci i šetači mogu nastaviti kretanje prema srcu kanjona uskim prohodnim puteljkom koji prolazi uz stare kamene mlinice te nastavlja u smjeru sjevera sve do jednog impresivnog malog piramidolikog brdašca uklještenog na dnu kanjona na kojem se nalazi srednjovjekovna utvrda Kruškovac. No, znatno manji broj posjetitelja odvažuje se kročiti dalje prema prema srži kanjona sjevernije od ove utvrde, iza koje se ustvari krije i najljepši ali i najmističniji dio kanjona rijeke Lištice. Ovaj skriveni kutak kanjona poznatiji je pod nazivom 'Lončareve mlinice', i tu se u biti i nalazi pravi izvor imena Borak. Ovaj dio kanjona svojim očaravajućim izgledom predstavlja nepoznati rajski kutak Hercegovine, međutim koji je smješten relativno nedaleko od dijela kanjona iznad grada s napravljenom šetnicom, te će prema tome usljed svoje atraktivnosti prirode i ambijenta terasastih vrtova bez ikakve sumnje postati nova prirodna turistička atrakcija Širokog Brijega do koje će moći doći svi posjetitelji nižeg, gradu bližeg dijela Borka. Osim pješačenjem kroz kanjon od smjera grada gdje su mlinice, do Lončarevih mlinica može se doći i putem koji se spušta s Bošnjakovog brda direktno s istočne strane na ovo mjesto.
Hercegovački Machu Picchu iznad Lončarevih mlinica;
No, uz ovaj vizualno-prirodni ambijent, upotpunjavanju turističko-rekreativne vrijednosti i atrakcije područja Borka uveliko pridodaju i najnovije razotkriveni ostaci drevnog prailirskog kamenog grada koji se nalazi visoko na platou iznad litica neposredno sa zapadne strane izvora Borak. Detaljnom analizom visokorezolucijskih snimaka te detaljnim obilaskom terena na ovom zapadnom dijelu kanjona razotkriveni su fascinantni ostaci prapovijesnog grada s brojnim terasastim dijelovima na padini iznad samog kanjona gdje su bile pradavne nastambe ili kućice od nekadašnjih stanovnika prailira, pri čemu je posebno zanimljiva i najatraktivnija ogromna centralna kamena (pra)građevina - odnosno utvrda koja je od najnižih temeljnih megalitskih zidina visoka i do 20 m. U pogledu ranijih stručnih opisa, navoda ili prikaza slika ove prapovjesne gradine, gotovo da se može reći kako je ona u potpunosti nepoznata. U Arheološkom leksikonu BiH ova gradina je samo 'formalno' registirana s jako šturim opisom kroz jednu prostu rečenicu da se radi o brončanodobno-željeznodobnoj gradini. U par drugih radova, također u opisu ovog lokaliteta nije navedeno detaljnije od toga nego da je riječ o prapovijesno (brončanodobnoj) gradini koju čini visoka gomila kao osmatračnica. U obilascima od strane autora bloga utvrđeno je da sama najviša 'gomila' na koti 'Gradina' na 649 m.n.v. predstavlja glavni, a vjerojatno i kultni građevinski objekat u višestrukoj funkciji čitavog prapovijesnog grada koji se prostirao uniže ispod ove najviše 'gomile' tj.'akropole' u pravcu juga sve do vertikalnih litica sa sjeverozapadne strane Lončarevih mlinica. Hodajući samim vrhom centralne 'akropole' te dolaskom do njenog istočnog ruba, uistinu se uviđa jedinstven pozitivan psihofizički i energetski doživljaj koje ovo mjesto posjeduje. Kako je sami ovaj vršak uzvišenja na kojem je centralna akropola, jako istaknutog piramidolikog reljefnog oblika s kojeg 'puca' fantastičan pogled u svim smjerovima, uključujući najimpresivniji dio kanjona Lištice sa neposrednih sjevernih i južnih strana, kao i pogled daleko na istok obuhvaćajući čitavo Mostarsko blato, zatim sva južnohercegovačka brda te čitav prostor južnodalmatinskog zaleđa sve do vidljivih primorskih srednjedalmatinskih planina Biokova i Mosora na zapadu. Shodno ovome, kao i zamijećenoj arhitekturi, gotovo se sigurno može zaključiti da su nekadašnji prailirski stanovnici ovog hercegovačkog Machu Picchu-a na istočnom vršnom dijelu akropole imali poseban astronomski opservatorij uz što su još ovaj najuzvišeniji dio gradine i akropole koristili u kultne svrhe posebice kao mjesto štovanja izlazećeg sunca. Kretajući se južnim padinama ispod centralne akropole nailazi se na brojne, gotovo identične kao kod poznatog grada Inka, stepeničaste terase odijeljene suhozidima, koji mjestimično imaju formu i pravih kiklopskih ili megalitskih zidova s blokovima vapnenca teškim i do par tona. Promatrajući vegetaciju i sami položaj ovog čitavog padinskog prostora uviđa se još jedna zanimljivost, a to je da ovo područje ima jako pogodnu i zdravu klimu, kako za život i boravak ljudi, tako i za vegetaciju. U korist ovoga ide i činjenica da se na području Lončarevih mlinica neposredno ispod ovog prapovijesnog grada uzgajaju i masline. Zasada je utvrđeno da se čitav prostor prapovijesnog grada može podijeliti na gornji, uzvišeniji dio s centralnom akropolom i velikim podgrađem s južne strane te južni, niži dio grada koji se nalazi na morfološki posebno istaknutom zaravnjenom platou sjeverozapadno od Lončarevih mlinica ponad vizualno upečatljive potpuno okomite bijele vapnenačke litice. Na čitavom ovom prostoru možda je tijekom razdoblja brončanog doba prije više od 2500, možda i 3000 god. živjelo i do 1000 ljudi, čak i više, što ukazuje na pravi urbani karakter ovog prapovijesnog lokaliteta.
Legenda o Teuti i izvoru Borak;
Da, uz sve ove navedene zanimljivosti, mističnosti ovog širokobriješkog predjela nije još ni blizu kraj, kazuje nam i legenda o ilirskog kraljici Teuti vezano za područje Borka. Naime, među ovdašnjim žiteljima očuvala se legenda kako je kraljica Teuta bila posjetila jednom Borak nakon čega je ostala toliko očarana ljepotom tog mjesta da joj je njezin muž ilirski kralj Agron dao sagraditi posebno 'odmorište' ili ljetnikovac negdje na Borku. Uz ovo, u nekim lokalnim pričama i legendama postoji čak tvrdnja da je i sama kraljica Teuta okončala svoj život negdje kod Borka. Uvažavajući sve dosadašnje, povijesno poznate činjenice o ovoj 'moćnoj' ilirskoj kraljici, ali i prisutnost te brojnost legendi o njoj i njenom blagu, dala bi se izvesti i mogućnost da je uistinu kraljica Teuta imala svoje odmorište i svoja zdanja negdje na prostoru Borka? Ako bi ova mogućnost bila istinita, onda shodno tome i logici reljefnog smještaja prapovijesnih i ilirskih lokaliteta, moguće je da se drevni Teutin ljetnikovac nalazio upravo na prostoru ovog prapovijesnog Macchu-Picchua iznad samog kanjona i Lončarevih mlinica, možda čak na prostoru nižeg ili donjeg dijela ovog grada zbog njegove neposredne blizine izvorištu Borak. Sve u svemu, posve je sigurno da ovaj prirodno-geološko-arheološki park neposredno iznad Širokog Brijega skriva još mnoge neotkrivene tajne i atrakcije, koje nude neodoljiv zov svima znatiželjnima da kroče u ovaj skriveni netaknuti dio Hercegovine i otkriju njegove čari.


LONČAREVE MLINICE;






Pogled od Lončarevih mlinica u pravcu grada Širokog Brijega prema srednjovjekovnoj utvrdi Kruškovac

MAPE POLOŽAJA PRAPOVIJESNOG HERCEGOVAČKOG 'MACHU-PICCHU-a';


Pogled na kanjon Lištice iznad izvora Borak i Lončarevih mlinica;
 



Približen (zumiran) pogled na vršni (akropolski) dio prapovijesnog grada s vidljivim stambenim obzidanim terasama na padinama

Pogled u 'srce' kanjona i istočni rub centralnog akropolskog dijela prapovijesnog grada s desne (zap.) strane kanjona

PRAPOVIJESNI (PRAILIRSKI) GRAD;







Pogled na jedan od ogromnih megalitnih blokova složenih u temeljnim zidovima velike centralne akropole

Pogled na veliku kamenu piramidoliku akropolu

Zanimljiva megalitno obzidana mini kula, vjerojatno stražarnica

ZAPADNI FORTIFIKACIJSKI BEDEM ISPOD GRADINE S DVA LICA;



 BOČNI, TEMELJNI DIJELOVI AKROPOLE S MEGALITSKIM/KIKLOPSKIM ZIDINAMA



Pogled na akropolu


Pogled s vrha akropole na sjeverni gornji dio kanjona prema pl.Čabulji i Bogodolu (slika gore i dolje);


Pogled s vrha prema južnim i istočnim stranama;


Približen pogled na 'donji' ili niži dio prapovijesnog grada - mogući ljetnikovac ilirske kraljice Teute



PADINSKI DIJELOVI PRAPOVIJESNOG GRADA S BROJNIM (MEGALITSKI) OZIDANIM TERASAMA;


Zanimljivi ogromni veliki prirodni monolit podno kojega je pronađena megalitskim zidom obzidana prapovijesna nastamba - slika ispod;




JUGOISTOČNI DIO PODNO SREDIŠNJE AKROPOLE S OBZIDANOM RUBNOM KULOM I ZIDOVIMA; 







Pronađena jedna od tipičnih prapovijesnih nastambi koja je bila pokrivena drvljem


 Dio ne tako davno, prije možda par stotina god., napravljene kamene kuće s jasno vidljivim megalitsko-kiklopskim stilom pravljenja zidova, naslijeđenim od ovdašnjih predaka Prailira i Ilira;