CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Dr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

ponedjeljak, 30. ožujka 2015.

LJEPOTE PROLJEĆA U HERCEGOVINI - ZEMLJI BIJELOG KAMENA, BURE, SUNCA I LJEKOVITIH BILJAKA

POZITIVNA ENERGIJA PROLJETNE PRIRODE U HERCEGOVINI - - VRIJEME KOJE SE NE SMIJE PROPUSTITI DOŽIVJETI;


Ovih dana, nakon dosta hladnog zimskog perioda čitava Hercegovina najedanput kao da je skočila iz uspavanog zimskog ritma i 'obukla' se u šareno, proljetnim cvijećem, obojano i prekrasno mirisno i sunčano ruho. Svaki dio Hercegovine ima neke svoje posebne biljke, bilo niže, većinom ljekovite, bilo više - u obliku stabala i grmlja, koje su u ovom proljetnom periodu u svoj svojoj punini procvale i zamirisale. Ovom biljnom cvjetnom elementu, posebno pozitivnom doživljaju hercegovačkih krajolika u ovo vrijeme, neizmjerno doprinosi i prateći element specifičnog krškog reljefa s bijelim vapnenačkim stijenama, kanjonima, oštrim kamenitim uzvisinama, kraškim poljima s tokovima svojih tirkizno-zelenih rijeka, kao i kombinaciji gustih reliktnih šuma i bijelih kamenih izdanaka. 
Ovoj pozitivnoj proljetnoj slici Hercegovine, svakako i nužno treba pridodati nedjeljiv prateći element ljudske domene, a to su pitoreskna stara sela s kamenim kućama, izgrađena na perfektno odabranim prirodnim pozicijama najčešće podno brdašaca sa sjevernih strana obradivih polja i livada a s južnih strmijih strana uzvišenja, okrenutih prema suncu, te u konačnici s izgledom gotovo u potpunosti stopljenim s prirodom, kao da je i sve te stare kamene kuće priroda sama izgradila. No, uz ova kamena hercegovačka original etno-sela, postoji još jedan vizualni element koji je na svojevrstan način pravi brend Hercegovine kao i Dalmacije. Riječ je o suhozidima (suvozid, suvozidina, duvar) koji imaju toliko prisustvo na ovim terenima, da gotovo nema mjesta gdje ih nema. Fascinantna je i istinita činjenica da Hercegovina i Dalmacija imaju milijune km starih suhozida, što predstavlja jedinstvenu kulturnu baštinu kakva ne postoji nigdje u svijetu u ovakvoj količini. Uza sve ove stare kamene zidove ili suhozide tijekom vremena izraslo je razno grmlje i stabla koja su upravo sad u ovo proljetno vrijeme u cvjetnom ruhu, što daje jedan izuzetno pozitivan vizualno umjetnički dojam i pejzaž. Nadalje, pozitivnosti odlaska 'vani' odnosno izlaska iz 'naših' zatvorenih prostora u prirodu tijekom ovog perioda neizmjerno doprinose razigrani, poput dječjih glasova, zvukovi raznih ptica, pčela i bumbara, ali isto tako i brojni opojni mirisi raznolikog cvijeća sa stabala ili raznih nižih biljaka i trava. Svi ovi navedeni, no ne i jedini, elementi, koji se upravo sad mogu najizrazitije doživjeti, daju svima nama zov ka prirodi, zov ka Zemlji, našoj Majci, Majci Prirodi i Majci Zemlji. Na nama je da iskoristimo ovaj zov, barem djelomično, uz pripomoć odabranih fotografija od strane autora načinjenih u proljetnom periodu kroz zadnjih par godina po čitavoj Hercegovini.


ranoproljetni cvijet - Jare kod Širokog Brijega

rascvijetali drijen - Jare kod Širokog Brijega (slika gore i dolje)


ranoproljetni pogled na kanjon Bregave prema Berkovićima sjeverno od Stoca

Jare kod Širokog Brijega - cvijetni aranžmani u prirodi



selo Čalići u sjzap.dijelu Brotnja (općina Čitluk):

proljetni leptir na brdu Humac na Mostarskom blatu

pogled preko ilirskih (Daorskih?) gradina od zapada prema Stocu i srednjovjekovnoj utvrdi

planina Čabulja (pogled od juga na sjever na zap.dio planine)

planina Čabulja (pogled od istoka)

veličanstveni položaj - pogled od juga prema sjeveru prema selu Vrdi (dolje ispod), zatim na kanjon Neretve i jednu od najljepših planina u Dinaridima - pl.Prenj gore desno: 

Hercegovački prirodni dragulji i baština: divlji konji na Bilima, zapadno od Mostara na proljetnoj ispaši

čudesno i gotovo nepoznato jezero južno od sela Uzarići podno planine Trtle (općina Široki Brijeg)


cvjetna rapsodija u selu Gornji Mamići (opć.Široki Brijeg):




busenčić ljubičica na fosiliziranom koraljnom grebenu iz eocenske epohe sjist.od sela Cerovi doci (općina Posušje)

grm ljekovite krmne i endemične južnodinaridske biljke tilovine ili zanovijet u punom cvatu kod sela Gornji Polog iznad Mostarskog blata:

proljetni cvjetni aranžmani kod sela Gornja Britvica (opć.Široki Brijeg):




pitoreskni kasnoproljetni pejzaž sela Lipno (opć.Ljubuški)


cvjetni kontrast na brdu Orlovac iznad Mostara s pogledom na grad Mostar

cvijet divlje ruže u blizini Međugorja, jedan od 'najmoćnijih' i najopojnijih mirisa što biljke mogu podariti:

cvijet poznate ljekovite biljke bazge ili zove kod sela Lipno 

proljetni pejzaž iznad slapova Kravice s rascvjetalim bijelim bagremima

proljetni pejzaž slapova Kravice

nepregledno prostranstvo procvjetalih grmova divlje ruže kod sela Zagorje (opć.Posušje)

zanimljiv cvijet - Konjovac (opć.Posušje)


intrigantni ružičasti ranoproljetni cvjetovi kod sela Zvirovići (opć.Čapljina)

cvjetna rapsodija kod sela Mostarska vrata (opć.Ljubuški) sa zanimljivim žutim cvjetovima