CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Dr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

ponedjeljak, 29. prosinca 2014.

VIDEO: POGLEDAJTE SPECIJAL EPIZODU DOKUMENTARCA 'NOVA AVANTURA' O ILIRIMA DAORSIMA U JUGOISTOČNOJ HERCEGOVINI KAO I O NJIHOVOM MISTERIOZNOM GRADU 'ZVONIGRAD' KOD GORNJEG POLOGA

TAJNE NAJPOZNATIJEG ILIRSKOG PLEMENA DAORSA ODSADA DOSTUPNE I U DOKUMENTARCU NOVA AVANTURA NA BHT1;


O ilirskom plemenu Daorsi u tekstualnom smislu na ovom portalu gotovo da je i nepotrebno više opisivati i objašnjavati poradi već brojnih ranijih tekstova popraćenih također brojnim fotografijama izravno snimljenim na raznim lokacijama njihovih naselja tzv.gradina među kojima se uz općepoznati Daorson svakako najviše može izdvojiti misteriozna velika gradina tzv.Zvonigrad sjeverno od Mostarskog blata između sela Grabova Draga i Gornji Polog. No, iako je kroz tekstove i fotografije ovog portala, mnogim čitateljima i ljubiteljima ove sfere, gradina Zvonigrad dosta dobro približena, uz nju, na prostoru jugoistočne Hercegovine kod sela Kolojanj, autor je prije par godina razotkrio još jednu impozantnu gradinu koja po svojoj veličini spada u najveće dosada poznate gradine u čitavoj Bosni i Hercegovini. Pravo je čudo kako ovakva gradina dosada nije bila predmetom detaljnijih osvrta i istraživanja, što je u neku ruku i olakotna okolnost, radi toga što je ona na taj način ostala očuvana od devastacije i raskopavanja kulturnih slojeva. Ali da je njena dimenzionalnost samo jedan od manjih faktora posve sigurne buduće ogromne i atraktivne 'mete' arheoloških istraživanja ove lokacije, potvrđuju elementi prije svega njenog nevjerovatno 'moćnog'  strateškog položaja s kojeg se perfektno kao na dlanu vidi čitav donji tok rijeke Neretve, uključujući njeno ušće, današnji grad Opuzen, te Ploče, kao i dio Jadranskog mora između poluotoka Pelješca i otoka Korčule i Hvara. Sa najviših sjevernijih dijelova ove gradine vidi se čitav prostor dijela toka Neretve sve od Metkovića, Čapljine prema Mostaru, kao i čitavo Hutovo blato te prostor oko Stoca uključujući famozni megalitski ilirski grad Daorson. Uz ovaj element, treći bitan element predstavlja neposredna blizina lokaliteta Desilo gdje su arheolozi Sveučilišta u Mostaru predvođeni arheologinjom mr.sc.Snježanom Vasilj, 2007 god.otkrili ostatke ilirske luke te ilirskih brodova, prvih takvih pronađenih uopće, kao i relativno neposredna blizina također famoznog i dobro poznatog lokaliteta Narona kod Metkovića. A da potencijalnosti ovog lokaliteta ni tu nije kraj, neophodno je navesti i sami uzrok razotkrivanja ove gradine a to je nalazište fosila, tj. fosilnih riba i biljaka, smješteno tek neposredno južnije od same gradine o čemu je već bilo ranije riječi na ovom portalu: http://fosilihercegovina.blogspot.com/2012/08/fosilne-ribe-i-fosilni-potencijal.html . 
Pa stoga nemojte propustiti pogledati nedavno prikazivani dokumentarac Nova Avantura o gore opisanim lokalitetima, ako stignete u srijedu (30.12.2014) na BHT1 u 14:15h, ili pak izravno na webu bhrt: 

GRADINA KOD KOLOJANJA (OPĆINA NEUM) - pogled prema ušću Neretve i pogled prema sjeveru i planini Velež:


petak, 26. prosinca 2014.

BOŽIĆNI SPECIJAL: BLAGDANSKA ČESTITKA PORTALA UZ EOCENSKE FOSILE IZ POSUŠJA

ČESTITKA SVIM ČITATELJIMA I POSJETITELJIMA PORTALA HERCEGOVINA-GEOARHEO UZ SPECIJALNO NAČINJENE 'OKAMENJENE' JASLICE S FOSILIMA VELIKIH PUŽEVA I ŠKOLJKI;

U ovom, za mnoge čitatelje, posebnom blagdanskom vremenu, portal hercegovina-geoarheo želi iskrene čestitke povodom Božića, predstojeće Nove godine, kao i svih ostalih blagdana uz prigodno načinjene jaslice u potpunosti napravljene od atraktivnih fosila velikih puževa i školjki uz koje su još postavljeni fosili ježinaca, koralja te morskih crvi, sveukupno pronađenih na području sela Sobač i Konjovac sjeveroistočno od Posušja. Svi postavljeni fosili otprilike datiraju iz vremena srednjeg eocena prije više od 40 do 45 milijuna godina. U ovim specijalnim jaslicama prikazuje se samo manji dio od ukupno prisutnog fosilnog ili paleontološkog blaga na ovom dijelu posuške općine, koji bez ikakve sumnje ukazuje na potrebitu što raniju valorizaciju ovog jedinstvenog nalazišta fosila u ovom dijelu Europe kao i potencijalno formiranje muzeja u Posušju, gdje bi se mogli izložiti svi ovi atraktivni fosili, koji bi uz tekstualne opise i ilustrativne postere uz same fosile, zasigurno nemjerljivo doprinjeli upoznavanju i edukaciji mnogih, a posebice mladih i djece o ovom segmentu prirode prisutnom nedaleko od 'njihovih' kuća.  



Opisi fosila: a) puževi Turritella, b) puževi Velates, c) školjkaš Corbis (Fimbria), d) školjkaš Lucina (Pterolucina), e) veliki puževi Campanile, f) puževi Ampullina (Natica), g) puževi Diastoma costellatum, h) školjkaš Cardium, i) puž Faunus, j) koralji Stylophora i dr.oblici, k) morski crvi, l) ježinci .














ponedjeljak, 1. prosinca 2014.

KIKLOPI IZ KOČERINA - JOŠ JEDAN DREVNI KIKLOPSKI GRAD (PRA)ILIRA PRONAĐEN U KOČERINU KOD ŠIROKOG BRIJEGA / Ancient forgotten cyclopean (megalithic) pre-Illyrian city in village of Kocerin

NEPOSREDNO KOD CRKVE U KOČERINU U GUSTOJ ŠUMI NALAZI SE POTPUNO SKRIVENI KAMENI GRAD OKRUŽEN KIKLOPSKIM ZIDINAMA S MEGALITIMA I DO 30 TONA;


Kao samo jedna od brojnih potvrda ranijih navoda o posve sigurnim tek nadolazećim arheološkim otkrićima pravih megalitskih gradova brončanodobne i željeznodobne starosti na prostoru Hercegovine, ekskluzivno se prikazuje nedavno razotkrivena, i potpuno skrivena, možemo slobodno reći još jedna prava širokobriješka Mikena. Riječ je o jednom, poput i ranije prikazanih, pravom drevnom kamenom gradu, koji sadrži ogromnu središnju gomilu -- u biti akropolu, koja je okružena, ni više ni manje nego pravim kiklopskim zidinama s ogromnim neobrađenim blokovima vapnenca, među kojima je pronađen jedan uistinu ekstra-megalit, procjenjene težine između 25 do 30 tona. Probijanjem kroz gotovo neprohodnu gustu šumu, unatoč opalom lišću, te dolaskom do ovog dijela zida, zamijećivanjem navedenog velikog megalita, javlja se posebna impresija i doživljaj u kojem se spoznaje zapanjujuća doslovno prava kiklopska snaga ljudi koji su prije vjerojatno više od 2500 god. živjeli ovdje, i koji su ovaj ogroman blok uspijeli pomjeriti i postaviti unutar suhozida. Osim ovog megalitnog bloka, obilaskom područja ovog pragrada, pronađeni su brojni dijelovi suhozida s karakteristikama pravih kiklopskih zidova, jer se unutar njih nalaze ogromni komadi ili blokovi vapnenca koji su redovito teži od pola tone, sve do nekoliko tona. Na krajnjem sjeveroistočnom dijelu grada unutar šume otkrivena je jedna druga zanimljivost - koja će u budućnost nesumnjivo biti vrijedna valorizacije kao (još uvijek) dobro očuvana prapovijesna graditeljska baština - a riječ je o jednoj pravoj megalitskoj manjoj prapovijesnoj građevini - vjerojatno nastambi ili nekoj vrsti stražarnice kojoj su ostali na zemlji potpuno očuvani zidovi do visine od skoro 2 m, izgrađeni u vidljivo prastarom suhozidnom stilu od kiklopskih blokova vapnenca. Promatrajući ovu drevnu kamenu građevinu, gotovo da je možemo doživjeti onakvu kakva je bila prije više o 2500 god. zamišljajući samo na vrhu krov od drveta, grana i slame. Unutar šire površine na čitavom prostoru oko središnje gomile u gustoj šumi pomiješanoj s puno kamenog krša vjerojatno se krije još ovakvih sličnih pradavnih kamenih građevina, što nesumnjivo predstavlja ogroman daljnji potencijal za istraživanjem čitavog ovog prostora. Kao i većina dosada prepoznatih i poznatih prailirskih i ilirskih gradova, i ovdje se jasno mogu izdvojiti dijelovi; stambeni dio - gdje je živjela većina prastanovnika ovog grada koji je smješten na južnim padinama brdašca ispod središnje akropole, građen od napravljenih terasa okružen bedemima, zatim dio gdje su po svemu sudeći bili vrtlovi s nasadima, ili pak prostori za ispašu stoke pregrađeni megalitskim zidovima, uz što je još zamijećen prostor s brojnim vidljivim grobovima  u obliku kamenih izduženih humaka, pozicioniran na istočnoj strani grada, odnosno prostor nekropole grada. Ono što je zanimljivo, i što je potrebno naglasiti, jest to da ovaj arheološki lokalitet nije uopće opisivan ni registriran u stručnoj arheološkoj literaturi uključujući naravno 'glavni' arheološki leksikon BiH. Jedini, relativno kratki opis u literaturi, ovog lokaliteta, može se naći u izvrsnoj preglednoj knjizi 'Širokobriješka baština' od Ivana Dugandžića iz 2004 godine, no pri čemu je ovaj lokalitet opisan samo kao velika gomila. Za razliku od toga, autor je obilaskom šireg prostora oko ove 'gomile' ustanovio da, ne samo da je riječ o značajnom megalitskom gradu iz brončanog i željeznog doba, već i to da se vrlo vjerojatno radi o puno naseljenijoj gradini ili gradu od mnogo poznatije također kočerinske gradine Budim, smještene nedaleko zapadnije od ove gotovo potpuno nepoznate gradine.
I kao završnu zaključnu opservaciju možemo s priličnim pouzdanjem reći da gotovo svako drugo brdo i uzvišenje u Hercegovini krije ostatke prave megalitske civilizacije, te da je Hercegovina, a ne Bosna, najznačajniji dio Bosne i Hercegovine koje sadrži megalitske građevine i megalite, a to su na stotine gradina, na tisuće gomila, kao i nebrojeni posebno postavljeni megaliti na područjima gradina i okolo njih. I dok neki gotovo bjesomučno skoro čitavo desetljeće na prostoru srednje Bosne (okolica Visokog) pokušavaju pronaći megalite od ljudske ruke postavljene bez gotovo ijednog čvrstog i jasno vidljivog materijalnog dokaza, ovdje na prostoru Hercegovine gdje se prostire karbonatni vapnenački krš prisutno je na stotine tisuća megalita, te je stoga svima onima koji uistinu žele otkriti prave tragove megalitske civilizacije u Bosni i Hercegovini - pravo odredište Hercegovina. Za početak - Daorson, potom Zvonigrad, pa Martinovića gomila, pa gradina u Mokrom, pa Zidana gomila, pa gradina u Potocima, pa u Dobriču, u Čerigaju, u Gorancima, u Potocima, ova ovdje kod Kočerina, te još na stotine drugih na prostoru južno od Livna, preko Tomislavgrada, Posušja, Mostara, Nevesinja, Čapljine, Ljubinja, Bileće sve do iznad Dubrovnika.

Megalitska kuća/stražarnica na istočnom dijelu grada



zanimljivi posloženi megaliti, moguće u kultnoj svrsi ili pak kao nadgrobni spomenici

jedan od brojnih grobnih humaka u istočnom dijelu grada

Kiklopske zidine u jugoistočnom dijelu grada




pogled na zidine, i nasuti kamen u pravcu centralne središnje gomile ili akropole

dio kiklopskog zida ispod centralne gomile

kiklopski zid s višetonskim postavljenim neobrađenim blokovima vapnenca

zanimljivi namjerno postavljeni megaliti ispod kojih su pravocrtno posloženi manji komadi kamena

pogled na kiklopske podzidove od terasa na južnom stambenom dijelu grada

ostaci jedne relativno veće suhozidne građevine u južnom dijelu grada

megalitski ulaz u grad(inu) s jugozapadne strane

KIKLOPSKE ZIDINE S BLOKOM TEŠKIM PREKO 20,25 TONA:







Kiklopski bedemi sa zapadne strane s enormno teškim postavljenim blokovima kamena u bedem


CENTRALNA VELIKA GOMILA - AKROPOLA:


Megaliti sa sjeverozapadne strane grada podno centralne gomile

pogled na zapadni dio podno akropole s vidljivim velikim kiklopskim blokovima u temeljima čitave centralne gomile-akropole

Primjer fenomenalnog geološkog inženjerstva drevnih kočerinjana kiklopa -- majstorski nadoziđani tzv.ljuti krš s ogromnim blokovima umetnutim u gotovo svaku pukotinu između prirodnih kamenih izdanaka:




 Megalitski blokovi sa sjeverne i sjeveroistočne strane akropole:


dio megalitskog zida unutar središnjeg dijela grada s južne strane

ILUSTRACIJA - drevnog kiklopskog grada u Kočerinu /
Ilustration of ancient (pre)Illyrian megalithic site (city) in Kočerin near Široki Brijeg: