CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Dr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

utorak, 24. rujna 2013.

PLANETARNA VIJEST:OBJAVA REZULTATA O POSTOJANJU JEZERA I RIJEKA NA MARSU

NAŠ CRVENI SUSJED-PLANET MARS - PLANET BURNE PRAPRADAVNE PROŠLOSTI;

Slanjem novog rovera znatiželje - Curiosity na planet Mars, kao čovječanstvo postali smo bogatiji za gotovo perfektan uvid - i to fotografski uvid u njegove stijene na površini, tj.reljefne i geološke osobitosti na samoj površini Marsa postale su svakom jednako dostupne. Ova dostupnost tako je omogućila prepoznavanje brojnih struktura i oblika stijena kakvih postoje i na Zemlji - čime se paralelno omogućava i zaključivanje o sličnosti karakteristika tih stijena. Osim stijena, detaljnim zumiranjem visokorezolucijskih fotografija, mogu se zapaziti brojni 'rupičasti', prstenoliki i kružni oblici pri čemu je znatna mogućnost da se radi o nekadašnjim organizmima koji su živjeli u tadašnjim pradavnim vodenim površinama, odnosno njihovi okamenjeni ostaci ili fosili. Sve ove geološke i moguće fosilne ili paleontološke uvide snimljenih stijena na Marsu već smo prije skoro godinu dana objavili na ovom portalu: http://fosilihercegovina.blogspot.com/2012/10/misija-mars-da-li-ima-ili-je-bilo.html s prikazom i oznakama brojnih zapaženih na jedan način misterioznih pojava. No, da više nije riječ o misteriji već realnosti, i to realnosti činjenice postojanja dijelova na Marsu na kojima su tekle rijeke, na kojima su bila jezera kao i moguća mora - pokazuje najnovija službena objava u američkim medijima: http://news.yahoo.com/water-mars-curiosity-rover-uncovers-flood-evidence-193849410.html .

Ono što možemo kao dosadašnju spoznaju reći jest to da je ovaj planet - planet Mars - na osnovu brojnih (fotografskih) uvida u njegove stijene i reljef, kao i mineralni sastav stijena, unazad davne davne odnosno pradavne prošlosti mjerene bilijunima godina, na svojoj površini imao razne okoliše ali isto tako i razne događaje. Na brojnim slikama tako se vidi začuđujuća pomiješanost ili bolje rečeno 'razbacanost' raznolikih vrsta i oblika stijena jednih pored i preko drugih kao 'totalno' izmješan reljef - što sve skupa daje mogućnost da su nekad skroz davno na Marsu tekle rijeke i postojala jezera, kao i ušća rijeka - što se očituje u brojnim pojavama sedimentnih - pločastih, tankouslojenih ili škriljavih vrsta stijena, kao i sedimentnih stijena - konglomerata sačinjenih od brojnih zaobljenih valutica povezanih i stvrdnutih poput betona. No, ono što je rijetko međutim na Zemlji, ovdje se pojavljuje totalna 'zbrka' pri čemu su totalno drukčiji oblici i vrste stijena razasuti bez ikakvog reda iznad navedenih sedimentnih stijena - što pak govori da je Mars ispočetka imao brojne vodene površine, nakon čega su se dogodile ogromne kataklizme i katastrofe s možebitnim višestrukim udarima drugih nebeskih tijela u tadašnju prvotnu vodenu marsovsku površinu, koje su se zatim vjerojatno i ponavljale te na kraju rezultirale izgledom stijena i reljefa kakvog danas vidimo na površini ove naše susjedne planete. Sve u svemu, čovječanstvo, barem onaj njegov znatiželjni dio, čeka vrlo interesantna budućnost u pogledu otkrića vezanih za planet Mars.

ponedjeljak, 16. rujna 2013.

EKSKLUZIVNO: GIGANTSKI FOSILI MEKUŠACA IZ ZAPADNE HERCEGOVINE (FOTOSPECIJAL)

VRSTA NAJVEĆEG IKAD ŽIVUĆEG PUŽA-Campanile giganteum, I GIGANTSKI GLAVONOŠCI IZ EOCENSKIH SEDIMENATA PODRUČJA POSUŠJA I ŠIROKOG BRIJEGA;


Brojni eocenski - gigantski fosili, tj.fosili iznimnih dimenzija, u odnosu prema prosječnim dimenzijama skupine životinja kojima pripadaju, već su ranije bili u par navrata opisivani i prikazivani. No, nedavni pronalasci unazad 3 mjeseca pokazali su i obistinili jednu vrlo zanimljivu činjenicu, a to je da se na području Hercegovine u sedimentnim stijenama, posebice onima eocenske starosti - mogu pronaći izrazito veliki primjerci fosila ili bolje rečeno gigantski fosili životinja čije su prosječne dimenzije u svijetu puno manje negoli u primjeraka koji se mogu pronaći u stijenama Hercegovine. Tako ćemo za početak spomenuti samo primjerak gigantske oštriga ili kamenice čiji je fosil nađen u eocenskim stijenama u selu Gornja Blatnica pri čemu je ovaj fosil, zajedno s drugim nađenim fosilima iz istog mjesta, već ranije na ovom blogu prikazan i opisan; http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2013/02/u-gornjoj-blatnici-otkrivena-moguca.html .  
No, ova gigantska oštriga koja je mogući svjetski rekorder u dimenzijama svih dosada nađenih cjelovitih oštriga, nije jedini mogući rekorder u vidu fosila koji dolaze ovdje, pri čemu se ovome kontekstu mogu dodati nedavno otkriveni gigantski glavonošci također iz sedimenata eocenske starosti sjeveroistočno od Širokog Brijega na mogli bismo reći južnim obroncima planine Čabulje kod sela Grabova Draga. I ovi fosili dijelomično su bili od strane autora objavljivani i na blogu kao i u jednom posebnom članku o njima u dnevnom tisku: http://www.scribd.com/doc/155634726/GrabovaDraga-fosili-Vecernji-list . Fotografije ovih gigantskih glavonožaca koje su ranije prikazane u blogu odnose se samo na neke primjerke pri čemu će se u nastavku iza teksta prikazati fotografije i ostalih nađenih primjeraka na ovoj fantastičnoj hercegovačkoj lokaciji s fosilima.  
I pored gigantskih oštriga i gigantskih glavonožaca, posebne i vrlo cijenjene fosile predstavljaju fosili jedne vrste puža koja je izumrla, a koja je upravo najpoznatija kao vrsta najvećih ikad živućih puževa - a to je Campanile giganteum. Najljepši primjerci fosila ovih puževa nalaze se u Francuskoj u široj okolici Pariza (tzv.pariški bazen) pri čemu su pojedina nalazišta ovih fosila svojom atraktivnošću vrlo dobro i promotivno iskorištena u turističkom smislu promovirajući lokalna vina, gastronomiju i ostale lokalne vrijednote što bi svakako moglo bit dobar putokaz i našim domaćim hercegovačkim gospodarstvenicima i menadžerima na sličan tip marketinga; http://www.lacaveauxcoquillages.fr/ , dok su se pojedini rijeđi primjerci otkrili i u Španjolskoj, Italiji, Engleskoj i Hrvatskoj. Najveća intrigantnost leži u tome da pojedini lokaliteti u Hercegovini, točnije u okolici Posušja, te u okolici Nevesinja, vrlo vjerojatno sadrže velike do preko pola metra u dužinu, a možda čak i do metar velike primjerke vrste Campanile giganteum. Kao potvrdu ovome u nastavku, zajedno i s ostalim opisanim fosilima, prikazuju se primjerci fosila ovog gigantskog puža nađenog u široj okolici Posušja. 

okamenjena (fosilna) vrlo velika oštriga (kamenica) nađena u Tepčićima (d=30cm)

gigantska oštriga (kamenica) nađena u Tepčićima (d=60 cm)

gigantska oštriga (kamenica) nađena u Gornjoj Blatnici (d=78 cm)

GIGANTSKI GLAVONOŠCI ''NAUTILUSI'' IZ GRABOVE DRAGE (SZ OD ŠIROKOG BRIJEGA):
 jedan ogroman nautilus koji se nakon mukotrpnog odvajanja od neočekivano tvrdog i kompaktnog eocenskog pješčenjaka pokazao sa cijelom svojom dimenzijom oko 40 cm




drugi gigantski nautilus dimenzija 38 cm nađen u blizini gore prikazanog


 nešto manji ali također veliki fosilni glavonožac - dimenzija oko 30 cm




tri iskopana gigantska nautilusa (prva dva s lijeva su rod Cimomia, a krajnji desno rod Deltoidonautilus

na prvi pogled teško zamjetljivi fosil uopće, koji se međutim nakon mukotrpnog višesatnog i pažljivog 'isklesavanja' okolne stijene pokazao kao vrlo atraktivni kružno-diskoidalni glavonožac - rod Deltoidonautilus (slike dolje)
alatke korištene u izdvajanju fosila iz tvrdog eocenskog pješčenjaka

 gigantski glavonošac nakon 'iskopavanja' iz stijene - rod Deltoidonautilus

od najmanjih do najvećih posloženi fosili svih primjeraka organizama iz iste životne zajednice - otkriveni u eocenskim sedimentima kod sela Grabova Draga pri čemu su najveći na kraju -glavonošci rodovi Cimomia i Deltoidonautilus, zatim oštrige (kamenice) roda Pycnodonte, zatim morski rakovi ili rakovice s najčešćom vrstom Harpactoxanthopsis quadrilobatus, zatim mali kuglasti morski ježinci, zatim mnogobrojni školjkama slični i dobro očuvani ramenonošci ili brahiopodi, zatim nekoliko puževa te na samom početku (dnu) slike su tanke spljoštene diskoidalne foraminifere - diskocikline i numuliti

VRSTA NAJVEĆEG IKAD ŽIVUĆEG PUŽA (Campanile giganteum) IZ OKOLICE POSUŠJA:
gigantski puž koji je teško zamijetljiv u stijeni, no pažljivim 'isklesavanjem' oko krajnjeg vanjskog ruba vidljivih obrisa ljušture u stijeni izvađenih nekoliko dijelova naknadnim ljepljenjem ultračvrstim ljepilom za kamen proishodili su vrlo atraktivan fosil prikazan dolje




primarna dimenzija cijele ljušture ovog fosila bila je oko 50 cm duga

još jedan nađeni primjerak kamene ispune samo donjeg ali vrlo masivnog dijela ljušture puža Campanile giganteum čija je dužina iznosila najmanje pola metra








četvrtak, 5. rujna 2013.

IZ SVIJETA: FOTOGRAFIJE KAKVE NISTE VIDJELI - UZ DUHOVNU MISAO

PRIRODNE LJEPOTE AMERIKE KROZ NEVJEROJATNE FOTOGRAFIJE I POZITIVNE MISLI; 

Gledajući karakter svih onih ljudi koji imaju izražen senzibilitet prema prirodi koja nas okružuje ili kraće rečeno svih onih koji vole prirodu - gotovo se nedvojbeno može zapaziti kako velika većina tih ljudi uz prirodu voli i dobru fotografiju. I pored svih ljubitelja prirode, naravno, da je ljubav prema fotografiji prisutna i kod mnogih drugih ljudi raznih profesija, uzrasta, mjesta života, itd. , pri čemu se ova ljubav prema fotografiji može posve isključivo prakticirat u slobodno vrijeme kao svojevrstan hobi, dok je se kod nekih ova ljubav pretvorila u glavnu životnu zanimaciju, posao ili profesiju. Koji god od ovih slučajeva bio prisutan u ljubavi prema fotografiji - uvijek ostaje i iznova se javlja  posebna čar poznata svima koji uistinu vole fotografiju - a to je - doživljavanje uvijek iznova novih pozitivnih iznenađenja kroz razne vidljive prizore iz života i prirode.  
U ovom ne tako velikom postu će se iz razloga opisanog u redovima gore - svim ljubiteljima prirode, fotografije ali i svim ljubiteljima pozitivne duhovnosti, pozitivnih, optimističnih i vedrih misli - koje su u biti nedjeljive s prirodom - ponuditi jedna nedavno otkrivena internet destinacija s fantastično lijepim fotografijama koje je načinio autor Sandeep Thomas iz Sjeverne Amerike. Gledajući fotografije i način njihova prikaza može se uvidjeti izniman trud ovog autora ili bolje reći umjetnika - koji je izabrao nevjerojatno bajkovite i prelijepe destinacije diljem Sjeverne Amerike ali je isto tako uz svaku fotografiju izabrana i prikazana jedna duhovna pozitivna misao vodilja. Slijedeći princip da 'jedna slika govori tisuću riječi' svim ljubiteljima prirodnih ljepota naše planete besplatno je vizualno dostupan ovaj prelijepi dio planete Zemlje:  

ponedjeljak, 2. rujna 2013.

NAJLJEPŠI PRIRODNI GEOLOŠKI BISER HERCEGOVINE - SLAPOVI KRAVICE / waterfalls Kravica - secret natural Paradise in Bosnia&Herzegovina

PRIRODNE MOĆI I ČARI - SLAPOVA KRAVICE KOD LJUBUŠKOG;

Destinacija -slapovi Kravice- poznata je gotovo svakom stanovniku Bosne i Hercegovine. U zadnje vrijeme paralelno s povećanjem broja hodočasnika u sveto mjesto Međugorje pa i ponajviše zbog Međugorja - slapovi Kravice postali su jedno od najposjećenijih turističkih prirodnih destinacija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Zadnjih godina postala je takonezaobilazna stvar da gotovo svi hodočasnici iz raznih svjetskih zemalja koji dolaze autobusima na više dana u Međugorje - obavezno posjete slapove Kravice koji su relativno vrlo blizu samom Međugorju. Svatko onaj koji je posjetio ili posjećuje ovu destinaciju bez imalo dvojbe će se složiti da ovo mjesto ima neku svoju posebnu i jedinstvenu draž ili čar kakva se ne može naći nigdje ne samo u BiH već i u regiji. Koje su to čari i moći koje sve više Kravicu otkrivaju po cijelom svijetu kao jedno od najljepših mjesta za vidjeti u Bosni i Hercegovini? Njih ima dosta, i svaka od ovih čari je posebno izražena u pojedino godišnje doba pri čemu daje posebnost doživljaja upravo u tom periodu godine. U generalnom pogledu kao najdominantnija prirodna osobitost i čar prisutna na slapovima Kravice jest -pravi mediteranski krški krajolik i vegetacija. Ovome doprinosi sami geografski položaj slapova koji su smješteni negdje na pola puta između Čapljine i Ljubuškog gdje su usječeni u blago zaravnjeni krški vapnenački plato ili zaravan nadmorske visine do 100-injak metara koja se može pratiti sve od Humca južno od Ljubuškog pa do Božjaka i Studenaca sjeverozapadno od Čapljine. Klimatski gledajući ovo područje predstavlja pravi mediteran kao neposredno nisko zaleđe juga srednje Dalmacije. Sama ta činjenica, za razliku od npr. također prelijepih slapova na Plitvičkim jezerima, pogoduje tome da su slapovi Kravice odnosno jezero ispod slapova jedno od najljepših i najposjećenijih slatkovodnih prirodnih kupališta ne samo u BiH već i u čitavoj regiji. Tako je već sasvim uobičajen postao prizor masovnog turističkog posjeta -  velikog broja stranih turističkih autobusa i automobila na parkingu te ogromnog broja stranih turista na obali uz jezero podno slapova, u ugostiteljskim objektima te brojnih kupača u vrijeme od sredine 7.pa sve do 9. mjeseca u godini kad su temperature zraka na ovom području uglavnom od 35 - 40 stup.C . Osjećaj osvježavanja na način da se uđe u vodu i barem malo okupa - u vrijeme kad je svugdje  okolo temperatura zraka viša od 35 stupnjeva - je nemjerljiv i nezamjenjiv osjećaj - i on je poznat svima koji su to isprobali na ovom rajskom mjestu. Ali nevjerojatno 'moćnoj' ugodi i osjećaju opuštanja i smirivanja - ovdje na ili bolje rečeno -uz- slapove Kravice - nije potrebito isključivo kupanje, već tome doprinosi i sami dolazak ovdje za vrijeme najvećih ljetnih vrućina. To je zbog toga jer u to vrijeme (7.i 8.mjesec) dolazi do vrlo jakog isparavanja i miomirisa biljaka koje rastu uz i okolo slapova Kravice a to su -primorske pinije i vrisak koji su uz prilaznu cestu od vrha sve do iznad slapova, zatim guste smokve i topole neposredno iznad jezera i slapišta te gusto obraslo visoko grmlje izuzetno ljekovite biljke - konopljike. Upravo ova biljka -konopljika- predstavlja možda i najbitniji faktor koji u vrijeme najvećih ljetnih vrućina najviše i najdominantije utječe na postizanje osjećaja opuštenosti, smirenosti i ugode. Biljka konopljika (lat.Vitex agnus castus ) je još od vremena starih grka i rimljana korištena kao lijek - i danas je poznato da je ova biljka jedna od najljekovitijih biljaka za žene posebice u hormonalnom pogledu - ali isto tako utječe na balans hormona te dijeluje sedativno i smirujuće. Mnogo toga se može pročitati o ovoj biljci i na internetu: http://en.wikipedia.org/wiki/Vitex_agnus-castus ,  http://znano.st/zdravlje-i-medicina/3/konopljika-kao-cudotvorna-biljka-za-ravnotezu-hormona/1044/  ,  http://www.agroportal.hr/eko-i-hobi/ljekovite-biljke/konopljika-ili-fratarski-papar/ . Biti i osjetiti mirise grmova konopljike je u biti prava privilegija u BiH jer je ona raste isključivo u dometu potpune mediteranske klime i to isključivo u blizini vode, tako da najviše raste uz donji dio Neretve od Metkovića, oko Hutova Blata, uz rijeku Trebižat, u Čapljini pa do dijela Neretve južno od Mostara. Zapaženi su primjerci koji rastu i uz Mostarsko blato ispod Pologa u njegovom krajnjem istočnom dijelu. Dakle jednu sveukupnost prirodnih moći i čari na slapovima Kravice predstavljaju svi ovi mirisi navedenih biljaka a posebice konopljike koji se najviše osjete tijekom 7.i 8.mjeseca. U proljeće poseban čar predstavljaju procvjetali brojni grmovi također isključivo mediteranske biljke - nar ili šipak (lat. Punica granatum) , pri čemu su vrlo dojmljivi u vizualnom smislu njegovi jarko crveni cvjetovi; http://hr.wikipedia.org/wiki/Nar. A brojni plodovi ovog kako se smatra najljekovitijeg voća na svijetu dozrijevaju tijekom kasne jeseni i rane zime čime dozivaju potencijalne posjetitelje i ovo doba godine posjeti ovoj lokaciji. U doba kasnog ljeta, cijele jeseni pa sve do rane zime - najviše se osjete mirisi primorskog vriska koji sa svojim malim zimzelenim busenovima raste u pravom izobilja na okršenim bjelkastosivim vapnencima neposredno iznad slapova; http://hr.wikipedia.org/wiki/Primorski_vrisak Pored biljaka i njihovih mirisa posebnu drugu prirodnu čar čine i životinje prisutne na ovom mjestu. U doba najvećih turističkih posjeta (7.i 8.mj.) mogu se tako zamijetiti gmazovi pri čemu valja spomenuti zmije ribarice (http://www.lonjsko-polje.com/fauna/gmazovi/kockastavodenjaca) koje se mogu vidjeti najčešće pod vodom nizvodnije od jezera ispod slapova, ali isto tako tu je opasni poskok koji je pak uviše u kamenjaru, te svima onima koji nemaju prevelik vizualni strah od zmija - najzanimljivija jest vrsta najveće europske zmije - četveroprugasti kravosas (http://en.wikipedia.org/wiki/Elaphe_quatuorlineata koja je što je bitno za napomenuti - neotrovna. Za razliku od naizgled -'neugodnih i neprivlačnih' zmija - od ostalih životinja vrijedi spomenuti brojne ribe koje se nalaze i mogu se lako vidjeti u cijelom jezeru ispod slapova posebice ljeti, kao i razne vrste ptica pri čemu se daju zamijetiti zlatne vuge, guske, slavuji, vodomar, te neposredno uzvodnije i nizvodnije od slapova boravište često nalaze čak neke velike i rjeđe ptice močvarice. Pored još mnogih ostalih prirodnih čari kao zadnju možda i najmanje poznatu prirodnu čar koja je i proizvela same slapove predstavlja geologija ili stijene koje izgrađuju cijelo ovo područje. Tako je početni osnovni faktor koji je proizveo slapove na ovom mjestu - jedan veći rasjed koji točno ispod slapova se proteže u pravcu poprečnom na tok rijeke - u pravcu sjever - jug, dok rijeka pak teče od zapada prema istoku. Tijekom geološke prošlosti vjerojatno u razdoblju kasnog neogena vrlo jaki potresi stvorili su ovaj rasjed točno okomito na tok rijeke nakon čega je rijeka počela padati preko tog rasjeda stvorivši time ovu predivnu turističku destinaciju. Upotpunjavanje današnjeg izgleda cijelog slapišta nakon nastanka ovog rasjeda tijekom dugog niza godina doprinjeo je poseban biokemijski proces u kojem su uz pomoć algi i mahovina te vode, kisika i ugljika u vodi-stvorene ogromne naslage specifične vrste sedimentne stijene šupljikavog izgleda tzv -sedre ili bigra http://hr.wikipedia.org/wiki/Sedra koja je kao i vapnenac građena od kalcijevog karbonata. Drugi vrlo zanimljiv geološki segment koji svi koji dođu ovdje u bilo koje doba godine mogu zamijetiti jesu fosili ili okamine - nekadašnjih izumrlih životinja. Fosili prisutni na slapovima Kravice su okamenjeni pradavni morski organizmi - mekušci točnije školjkaši. Kako je riječ o stijenama vapnencima koji datiraju iz razdoblja gornje krede - tako se u njima mogu zamijetiti brojni fosili neobičnih izumrlih krednih školjki tzv.rudista. Najveći broj ovih fosila može se vidjeti neposredno iznad slapova u zasjeku pristupne asfaltne ceste s njene gornje (sjeverne) strane. Ovi zanimljivi fosili dijeluju poput kakvih izrezbarenih prstenolikih, cjevastih i cvjetolikih crteža na plohama tvrdog bjelkastosivog vapnenca. Svi ovi navedeni prirodni elementi koji su samo manji dio prirodnih osobitosti uz i na slapovima Kravice zasigurno i nedvojbeno predstavljaju prirodne čari i moći koji sve više i više privlače ljude iz cijelog planeta na ovu zapadnohercegovačku prirodnu geološku ljepoticu.

pogled s vrha pristupne ceste na slapove Kravice ljeti u 7.mj.

novoizgrađena pješačka staza od vrha prema slapovima

pogled na rascvjetali mirisni grm konopljike neposredno iznad jezera 

brojni mlađi kupači u trenutcima razgdraganog kupanja ispod slapova

pogled na ugostiteljski objekat napravljen od sedre tijekom kasne jeseni

skriveno bajkovito jezero oko 3 km nizvodno od slapova Kravice




slapovi Kravice tijekom vedrog zimskog dana

gotovo opipljiva duga koja se stvara okolo promatrača pri samom jezeru tijekom kasnozimskih dana

slapovi Kravice tijekom kasnozimskog vedrog dana

pogled na vapnence gornjokredne starosti u zasjeku pristupne ceste iznad samih slapova
  
FOSILI IZUMRLIH KREDNIH ŠKOLJKI - RUDISTA



pogled i zum prema slapovima Kravice iz smjera Božjaka jugoistočno od slapova Kravice