PALEONTOLOŠKI SPECIJAL) NA PL.TRTLI RAZOTKRIVENA BROJNA NALAZIŠTA FOSILA ZANIMLJIVIH IZURMLIH ŠKOLJKI RUDISTA I PUŽEVA IZ RAZDOBLJA KREDE / Cretaceous gastropods (Trochactaeon, Nerinea, Plesioptygmatis) and rudists from Mt.Trtla south of Mostar in Herzegovina

PLANINA TRTLA SZ.OD ČITLUKA JE PRAVI MUZEJ NA OTVORENOM ŠKOLJKI RUDISTA I PUŽEVA IZ VREMENA GORNJE KREDE;

Rudisti, kako je vidljivo iz gotovo svakog drugog prijašnjeg teksta - predstavljaju vrlo vjerojatno najbrojnije fosile u čitavoj Hercegovini, kao i u Dalmaciji te Istri -- pri čemu se najlakše prepoznavaju po tome jer su gotovo u pravilu prisutni na tvrdim svjetlosivim vapnencima u obliku prstenasto-cjevasto-elipsastih presjeka. U čitavom navedenom prostoru nalazišta fosila rudista ima na stotine, no ipak nalazišta fino očuvanih rudista sa okamenjenim ljušturama su možemo reći prilično rijetka tako da i najupornijim specijalistima paleontolozima je vrlo teško otkriti neko novo nalazište takvih dobro očuvanih rudista. Shodno ovome, ovaj post predstavlja jedan pravi paleontološki specijal -- jer će se u nastavku teksta opisati i prikazati pojedina nanovo otkrivena nalazišta jako dobro očuvanih rudista, ali isto tako i nalazište fosila puževa također kredne starosti - pri čemu se sva ova nalazišta nalaze na istočnom dijelu i okolici planine Trtle u zoni sjeverozapadno od Čitluka i južno od Mostarskog blata. Nalazišta su većinom smještena u manjim ili većim depresijama u reljefu ispunjenim zemljom crvenicom ili boksitom, pri čemu se vrlo često u dnu i bokovima takvih, vrtačama sličnih, depresija, nalaze sivkasto-narandžasti do smeđi vapnenci sa površinskom strukturom poput prepletenih kristalastih mreža s obiljem manjih bjelkastih i smeđkastih komadića i dijelova kalcitnih ljuštura. Takvi vapnenci se nazivaju bioklastični vapnenci i upravo u njima je u zoni planine Trtle otkriven pravi spektar raznih vrsta i rodova rudista s fino očuvanim ljušturama, kao i nalazište mnoštva okamenjenih krednih puževa akteonelida i nerineida odnosno rodova Trochactaeon, Nerinea i Plesioptygmatis, pri čemu je pretpostavljena starost stijena s njima - stariji dio gornje krede - turon. Ove vrste puževa se analiziraju osim po vanjskom obliku, i po obliku uzdužnog presjeka koji se vrlo često nađe u stijenama. Prema preliminarnoj autorovoj procjeni na sjevernim padinama pl.Trtle prisutno je nekoliko vrsta krednih puževa s dva najčešća oblika: Trochactaeon matensis i Plesioptygmatis requieni koja su najpoznatija iz sličnih stijena u Italiji pri čemu su njihova nalazišta proishodila jako veliku lokalnu popularizaciju paleontologije pa čak i formiranje paleontološkog muzeja s ovim puževima kao najprepoznatljivijim fosilima u muzeju: http://diamante.uniroma3.it/hipparcos/museo.htm ,
http://host.uniroma3.it/musei/arditodesio/museo/page.php?page=pagina_un. Osim rudista i navedenih puževa, nađene su i snimljene brojne oštrigama slične školjke hondrodonte (Chondrodonta) kao i brojni presjeci pravih oštriga. Svi ovi fosili, odnosno svaka od pojedine grupacije ovih izumrlih i neobičnih organizama, vrlo dobro razotkriva izgled nekadašnjeg vladajućeg okolišta, tj. imaju vrlo vrijednu paleoekološku implikaciju. Tako se, proučavanjem tipova prisutnih rudista, školjki i puževa, uz paralelno praćenje izgleda stijena u kojima su prisutni, sa sigurnošću može ustvrditi da je čitav ovaj prostor ispred, iza te i na pl.Trtli u vrijeme gornje polovice krede, u rasponu od cenomana do konijaka prije odprilike 90 milijuna godina, bio jedan topli tropski morski plićak dubine ne veće od 20-30 m. Ipak, razlike u tipovima prisutnih fosila ukazuju da je krajnji južni dio podno i ispod pl.Trtle u vrijeme gornje krede bio dio morskog plićaka s više pjeska izložen jačoj energiji vode i okrenut prema otvorenijem moru, dok su sjeverniji dijelovi pl.Trtle u isto to vrijeme bili unutar zaštićenijeg morskog plićaka ili lagune s više jako sitnog pjeska ili mulja, manjom energijom vode odnosno manjim valovima. Ako u sklopu ovog konteksta uzmemo u obzir ranije opisano nalazište rudista Vaccinites i Hippurites JI od G.Blatnice (http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2014/01/otkrice-okamenjenog-morskog-grebena-s.html), uvažavajući ostala nalazišta rudista, školjki i puževa prema sjeveru sve do Mostarskog blata, može se načiniti jedna rekonstrukcija izgleda ovog nekadašnjeg pradavnog morskog plićaka iz doba dinosaura, što se kao poklon ovog posta prilaže na kraju fotoprikaza. 

1.NALAZIŠTE RUDISTA UZ PLANTAŽNE VINOGRADE 'EKONOMIJE' NA TRTLI:
(Turonian rudists - Distefanella, Radiolites, Durania, Sauvagesia ..together with nerineidae and Otostoma gastropods):

pogled na plantažne vinograde - tzv.ekonomija na SI zaravnjenim padinama pl.Trtle (vinogradi se nalaze na stijenama i komadima stijena prepunih fosila rudista - koji bi mogli s pravom biti i svojevrstan brend vina od ovih vinograda...)

izdanci vapnenca pored ceste uz vinograde - prepunih okamenjenih ljuštura i dijelova ljuštura izumrlih školjkaša rudista

NEKI RUDISTI IZ FAMILIJE RADIOLITIDAE SNIMLJENI UZ CESTU PORED VINOGRADA:

MUZEJSKI PRIMJERAK VELIKOG BLOKA STIJENE ISPRED KUĆE KOD PLANTAŽNIH VINOGRADA PREPUNE RUDISTA:

NALAZIŠTE RUDISTA DISTEFANELA (Distefanella) 

jedan primjerak rudista distefanele s očuvanim dvjema ljušturama, pri čemu je jedna (desna) ljuštura u obliku cijevi a druga manja (lijeva) u obliku poklopca na prvoj ljušturi - ovo dokazuje kako su na ovom mjestu fosili rudista očuvani na svom primarnom staništu u poziciji rasta

DRUGI MUZEJSKI PRIMJERAK IZDANKA VAPNENCA - S PRAVIM MOZAIKOM RAZNOLIKIH RUDISTA I NEKOLIKO ZANIMLJIVIH PUŽEVA:

dvije cjevaste ljušture rudista distefanela iz donjeg desnog dijela izdanka (slika gore)

FOSILI PUŽEVA NA IZDANKU (crvene oznake)

fosil puža s lijeve strane -- rod Otostoma (ovaj vrlo lijepo očuvani pužić predstavlja pravi raritet unutar dosada poznate faune puževa krednih naslaga u krškim dijelovima Dinarida, pri čemu svojim oblikom s uočljivim valovitim čvorićima ukazuje da su svi ovi fosili, tj.organizmi uključujući i rudiste i puževe - živjeli u izrazitom plićaku s jačom energijom vode)

slika gore i dolje: preko 40 cm duga okamenjena ljuštura rudista distefanele s drugim manjim rudistima izraslim na gornjoj strani donjeg dijela ljušture

2.NALAZIŠTE RUDISTA I HONDRODONTI NA KRAJNJEM ISTOKU TRTLE KOD SELA SRETNICE (Cenomanian radiolitid rudists and Chondrodonta fossils);

vidljivi bočni dijelovi brojnih izduženih ljuštura oštrigama sličnih školjki hondrodonti

jedan lijepi primjerak rudista rod Radiolites

školjke hondrodonte i rudisti radiolitesi

POGLED NA DEBELI SLOJ ČITAV IZGRAĐEN OD STOTINA LJUŠTURA RUDISTA RADIOLITES TZV.RADIOLITIDNA BIOSTROMA:

još jedan lijepi primjerak tipičnog rudista radiolitesa s oblikom poput umetnutih kornetića jedan u drugi

pogled na slojeve prepune hondrodonti i rudista - tzv.kokiniti i biostrome

3.NALAZIŠTE RUDISTA I PUŽEVA KOD SELA SRETNICE (Cenomanian/Turonian radiolitid rudists & nerineid gastropods - Ptygmatis ):

RUDISTNI PRESJECI (fam.Radiolitidae):

VAPNENAC S OBILJEM PRESJEKA PUŽEVA IZ FAM.NERINEIDAE - tzv.gastropodni kokinit

presjek puža Nerinea ili Ptygmatis:

vapnenac s presjecima nerineida (puževa)

radiolitidni rudist - vjerojatno rod Durania

4.NALAZIŠTE OBILJA PUŽEVA I RUDISTA NA SJEV.IST.PADINAMA TRTLE / Cenomanian-Turonian biostrome of nerineid (Plesioptygmatis, Nerinea) & actaeonellid (Trochactaeon, Actaeonella) gastropods, radiolitid rudists (Sauvagesia, Durania, Radiolites ..) and oysters : 

RUDISTNI PRESJECI (fam.Radiolitidae):

PRONAĐENI IZDANCI S OBILJEM OKAMENJENIH PUŽEVA (Trochactaeon, Ptygmatis, Nerinea, Plesioptygmatis..):

tipični uzdužni presjek rudista fam.Radiolitidae

malo boljim zagledanjem uočavaju se dva pužića - rod Nerinea ili Ptygmatis

mali presjeci puža roda Trochactaon

presjeci srednje velikih puževa Trochactaeon (gornji dio kamena) i Ptygmatis (donji dio kamena) 

vrlo lijepo očuvan rudist Radiolites 

tipični uzdužni presjek okamenjene kućice puža Trochactaeon (Actaeonella)

dva različita presjeka jedne vrste puža (Trochactaeon) - spiralni s lijeve strane je poprečni presjek po sredini kućice puža, a veći izduženiji je uzdužni presjek po visini kućice puža

IZDANCI VAPNENCA S PUŽEVIMA I RUDISTIMA (fosili su akumulirani u donjem dijelu izdanaka odmah iznad zemlje crvenice):

rudist rod Radiolites

vrh pužića rod Ptygmatis (Plesioptygmatis)

rudisti fam.Radiolitidae:

puževi rod Trochactaeon (vjerojatno vrsta Trochactaeon matensis)

rudisti fam.Radiolitidae:

brojni presjeci rudista fam.Radiolitidae, moguće u poziciji rasta

UPOZORENJE! 

uočeni, mali, no ništa manje opasan, poskok (Vipera ammodytes), koji se gotovo savršeno stopio s bojom kamena - pri čemu s ovakvom mimikrijom daje UPOZORENJE svima nama koji u ovo vrijeme hodamo krškim krajolicima (bilo u nizini, bilo na brdu ili u planini) da budemo maksimalno oprezni i pažljivi

izdanak s brojnim presjecima školjki oštriga - vjerojatno cenomanske starosti

POKLON ČITATELJIMA - ILUSTRATIVNO-DESKRIPTIVNI POSTER KREDNIH FOSILA S PL.TRTLE:

ARHEOLOGIJA) MISTERIOZNI METALNI ARTEFAKT IZ BROTNJA: ILIRSKA? ZMIJA OMOTANA OKO BODEŽA I ROGA OBILJA / Mysterious (Illyrian?) artifact from Citluk area in south Herzegovina

SPECIJALNO: TAJANSTVENI ARHEOLOŠKI ARTEFAKT IZ BROTNJA MOŽDA OSVJETLJAVA VJERU I KULT ILIRA - DAORSA ?:

Iako svi vrlo dobro znaju za bogatu prapovijesnu i željeznodobnu baštinu na širem prostoru općine Čitluk, te u cijeloj Hercegovini, posve je sigurno kako njihova brojna ostavština koju čine gradine i gomile još uvijek krije bogatstva koja se tek trebaju otkriti i koja će posve sigurno rasvijetliti mnoge nedoumice, pitanja i misterije posebice glede 'famoznih' prastanovnika Hercegovine tzv. Ilira. Takva arheološka otkrića tek dobivaju svoj puni smisao ukoliko i samo ako se s njima upoznaju stručnjaci za arheologiju - arheolozi. 

U ovom kontekstu još prije dvije godine na prostoru općine Čitluk sasvim slučajno otkriven je jedan izuzetno zanimljiv artefakt, koji bi sudeći prema nekim činjenicama mogao predstavljati jedinstven predmet kakav na čitavom prostoru Europe i Azije dosada nije nigdje pronađen. Otkriće je se dogodilo od strane autora posve slučajno tijekom geološkog istraživanja jednog dijela čitlučke općine uz jednu kamenu (ilirsku?) gomilu. Odmah nakon otkrića, ovaj pronalazak kao i lokalitet pronalaska upoznat je sa arheolozima Sveučilišta u Mostaru. Nalazište predmeta je na krajnjem istočnom dijelu Brotnja, a točan položaj lokaliteta iznjeti će se onda kad se sa službene arheološke strane utvrde i otkriju sve bitne arheološke činjenice. Predmet je mogli bi smo reći na određen način jedinstvenog oblika i građe, ali potrebito je naglasiti kako su još uvijek u tijeku znanstvena arheološka analiziranja ovog pronalaska i njegova konteksta u svijetlu arheologije ovog dijela Hercegovine, te će se stoga u nastavku ovog teksta iznjeti samo neke pretpostavke i opservacije koje mogu ali i ne moraju biti točne glede ovog neobičnog predmeta. 

Radi se o metalnom predmetu dužine 20ak cm, zamjetljivo izgrađenog od zanimljive i još uvijek neotkrivene vrste legure srebrenkasto-olovnosivkastog sjaja, srednje težine, u čijem se obliku jasno raspoznaje motiv izlivene zmije omotane oko uskog tankog bodeža(štapića) na čijem je vrhu kratki luk koji na debljem kraju ima cvijet velikih latica. Što se tiče legure, držanjem i opipavanjem se zamijećuje kako se vrlo teško može saviti što ukazuje da je riječ o kvalitetnoj i izdržljivoj leguri koja je osim toga vidljivo izlivena ili načinjena vrlo starom metalurškom metodom lijevanja i oblikovanja metala. S obzirom na to, kao i na boju, težinu i sjaj, autorova pretpostavka je da je ovaj predmet napravljen izljevanjem taljevine od pomiješane rude kositra, olova i možda srebra. Što se tiče izlivenog motiva - jasno se zamijećuje zmija s neobično zadebljalim srednjim dijelom tijela i na vrhu vrlo malom glavom raširenih usta. Iznad glave i vrha povijene zmije smješten je kratki luk koji na svom debljem kraju ima cvijet od vjerojatno 4 velike latice pri čemu je vidljivo kako su dvije latice oštećene i gotovo neprepoznatljive. S druge strane vrha ispod tanjeg dijela luka vidljivi je još jedan oblik sličan cvijetu okruglasto ovalnog ocrta. S druge strane čitav predmet je zaravnjen što jasno ukazuje da je taj dio bio naslonjen na tvrdu ravnu podlogu na kojoj je tadašnji majstor obrade metala obrađivao oblik dok je još legura bila viskozna i nestvrdnuta. 

PRONAĐENI METALNI ARTEFAKT

Motiv zmije u arheologiji ovih prostora, upravo je vrlo dobro poznat i vezan za Ilire i to južne Ilire gdje postoje brojni radovi i brojni arheološki motivi posebice u antičkoj Grčkoj koji jasno prikazuju zmiju kao kult ili kao preteći važni element: http://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri, http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/predslovenski/religija_ilira_adnan_tinjic.html,  http://www.ancientillyrians.com/religion.html , http://en.wikipedia.org/wiki/Illyrians,   

Kao što se vidi iz brojnih navoda u datim vezama gore, motiv zmije se u arheologiji jako usko veže s Ilirima, te bi stoga i ovaj nađeni metalni predmet vrlo vjerojatno mogao biti neki (važan) predmet koji je pripadao nekom Iliru s ovog prostora. Motiv luka i cvijeta ili pak cvijeća u debljem dijelu luka -- vrlo pouzdano možemo vezati za rog obilja tzv. cornucopia: http://povijestokultnog.blogspot.com/2011/08/kornukopije-rog-obilja.html, http://en.wikipedia.org/wiki/Cornucopia . Kad ova dva motiva na pronađenom predmetu sagledamo u cijelini, omotanu zmiju i rog obilja -- vrlo se znakovito pokazuje činjenica da bi ovaj predmet ni manje ni više mogao predstavljati - kultni predmet zmije kao simbola plodnosti i obilja. Pretražujući sve dostupne radove i navode o arheološkim i povijesnim sličnim motivima koji imaju zmiju i rog obilja zajedno u jednoj cijelini - može se uvidjeti kako je gotovo pa isključivo takav motiv, koji je djelomično sličan ovom predmetu, prisutan na antičkim novčićima i to ponajviše na rimskim, te u nešto manjem broju na grčkim novčićima. Ipak, točno ovakav motiv -omotane jedne zmije iznad koje je rog obilja - nije pronađen nigdje osim na samo jednom mjestu - na novčiću ilirskog grada Byllis u današnjoj Albaniji (slika dolje), koji je opasan megalitskim zidinama gotovo istog izgleda i načina izrade kao u hercegovačkom ilirskom gradu Daorsonu: http://www.albanian-folklore.com/seminar-2011/photos-2011/picture-423.html .

Osim ovih činjenica, vjerojatno će mnogima 'upasti u oči' sličnost sa simbolom današnje farmacije i ljekarni - što u biti također proistječe iz grčkog arheološkog konteksta - poznatog Eskulapa koji pored noge drži štap obavijen zmijom: https://www.google.ba/search?q=eskulap&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=soR0U-KPOcT-PPGqgOAG&ved=0CEsQsAQ&biw=1280&bih=923, http://en.wikipedia.org/wiki/Asclepius .

Temeljem svih navedenih činjenica, čekajući pravo znanstveno arheološko saznavanje, za ovaj misteriozni artefakt logički se može dosta pouzdano kazati kako bi se moglo raditi o kultnom predmetu -heleniziranih- Ilira - Daorsa, čije je atraktivno i poznato središte Daorson udaljeno tek nekih 15 km s druge strane rijeke Neretve, no, postoji vjerojatnost da je i posve nešto drugo.