LJEPOTE PROLJEĆA U HERCEGOVINI - ZEMLJI BIJELOG KAMENA, BURE, SUNCA I LJEKOVITIH BILJAKA

POZITIVNA ENERGIJA PROLJETNE PRIRODE U HERCEGOVINI - - VRIJEME KOJE SE NE SMIJE PROPUSTITI DOŽIVJETI;

Ovih dana, nakon dosta hladnog zimskog perioda čitava Hercegovina najedanput kao da je skočila iz uspavanog zimskog ritma i 'obukla' se u šareno, proljetnim cvijećem, obojano i prekrasno mirisno i sunčano ruho. Svaki dio Hercegovine ima neke svoje posebne biljke, bilo niže, većinom ljekovite, bilo više - u obliku stabala i grmlja, koje su u ovom proljetnom periodu u svoj svojoj punini procvale i zamirisale. Ovom biljnom cvjetnom elementu, posebno pozitivnom doživljaju hercegovačkih krajolika u ovo vrijeme, neizmjerno doprinosi i prateći element specifičnog krškog reljefa s bijelim vapnenačkim stijenama, kanjonima, oštrim kamenitim uzvisinama, kraškim poljima s tokovima svojih tirkizno-zelenih rijeka, kao i kombinaciji gustih reliktnih šuma i bijelih kamenih izdanaka. 

Ovoj pozitivnoj proljetnoj slici Hercegovine, svakako i nužno treba pridodati nedjeljiv prateći element ljudske domene, a to su pitoreskna stara sela s kamenim kućama, izgrađena na perfektno odabranim prirodnim pozicijama najčešće podno brdašaca sa sjevernih strana obradivih polja i livada a s južnih strmijih strana uzvišenja, okrenutih prema suncu, te u konačnici s izgledom gotovo u potpunosti stopljenim s prirodom, kao da je i sve te stare kamene kuće priroda sama izgradila. No, uz ova kamena hercegovačka original etno-sela, postoji još jedan vizualni element koji je na svojevrstan način pravi brend Hercegovine kao i Dalmacije. Riječ je o suhozidima (suvozid, suvozidina, duvar) koji imaju toliko prisustvo na ovim terenima, da gotovo nema mjesta gdje ih nema. Fascinantna je i istinita činjenica da Hercegovina i Dalmacija imaju milijune km starih suhozida, što predstavlja jedinstvenu kulturnu baštinu kakva ne postoji nigdje u svijetu u ovakvoj količini. Uza sve ove stare kamene zidove ili suhozide tijekom vremena izraslo je razno grmlje i stabla koja su upravo sad u ovo proljetno vrijeme u cvjetnom ruhu, što daje jedan izuzetno pozitivan vizualno umjetnički dojam i pejzaž. Nadalje, pozitivnosti odlaska 'vani' odnosno izlaska iz 'naših' zatvorenih prostora u prirodu tijekom ovog perioda neizmjerno doprinose razigrani, poput dječjih glasova, zvukovi raznih ptica, pčela i bumbara, ali isto tako i brojni opojni mirisi raznolikog cvijeća sa stabala ili raznih nižih biljaka i trava. Svi ovi navedeni, no ne i jedini, elementi, koji se upravo sad mogu najizrazitije doživjeti, daju svima nama zov ka prirodi, zov ka Zemlji, našoj Majci, Majci Prirodi i Majci Zemlji. Na nama je da iskoristimo ovaj zov, barem djelomično, uz pripomoć odabranih fotografija od strane autora načinjenih u proljetnom periodu kroz zadnjih par godina po čitavoj Hercegovini.

ranoproljetni cvijet - Jare kod Širokog Brijega

rascvijetali drijen - Jare kod Širokog Brijega (slika gore i dolje)

ranoproljetni pogled na kanjon Bregave prema Berkovićima sjeverno od Stoca

Jare kod Širokog Brijega - cvijetni aranžmani u prirodi

selo Čalići u sjzap.dijelu Brotnja (općina Čitluk):

proljetni leptir na brdu Humac na Mostarskom blatu

pogled preko ilirskih (Daorskih?) gradina od zapada prema Stocu i srednjovjekovnoj utvrdi

planina Čabulja (pogled od juga na sjever na zap.dio planine)

planina Čabulja (pogled od istoka)

veličanstveni položaj - pogled od juga prema sjeveru prema selu Vrdi (dolje ispod), zatim na kanjon Neretve i jednu od najljepših planina u Dinaridima - pl.Prenj gore desno: 

Hercegovački prirodni dragulji i baština: divlji konji na Bilima, zapadno od Mostara na proljetnoj ispaši

čudesno i gotovo nepoznato jezero južno od sela Uzarići podno planine Trtle (općina Široki Brijeg)

cvjetna rapsodija u selu Gornji Mamići (opć.Široki Brijeg):

busenčić ljubičica na fosiliziranom koraljnom grebenu iz eocenske epohe sjist.od sela Cerovi doci (općina Posušje)

grm ljekovite krmne i endemične južnodinaridske biljke tilovine ili zanovijet u punom cvatu kod sela Gornji Polog iznad Mostarskog blata:

proljetni cvjetni aranžmani kod sela Gornja Britvica (opć.Široki Brijeg):

pitoreskni kasnoproljetni pejzaž sela Lipno (opć.Ljubuški)

cvjetni kontrast na brdu Orlovac iznad Mostara s pogledom na grad Mostar

cvijet divlje ruže u blizini Međugorja, jedan od 'najmoćnijih' i najopojnijih mirisa što biljke mogu podariti:

cvijet poznate ljekovite biljke bazge ili zove kod sela Lipno 

proljetni pejzaž iznad slapova Kravice s rascvjetalim bijelim bagremima

proljetni pejzaž slapova Kravice

nepregledno prostranstvo procvjetalih grmova divlje ruže kod sela Zagorje (opć.Posušje)

zanimljiv cvijet - Konjovac (opć.Posušje)

intrigantni ružičasti ranoproljetni cvjetovi kod sela Zvirovići (opć.Čapljina)

cvjetna rapsodija kod sela Mostarska vrata (opć.Ljubuški) sa zanimljivim žutim cvjetovima

TAJNE HERCEGOVAČKOG ''MACHU-PICCHU-a''; ILIRSKI GRAD S MEGALITSKIM ZIDOVIMA (OSTACI ZDANJA KRALJICE TEUTE?), ZIDOVI RIMSKE UTVRDE I PRIRODNA KAMENA 'PIRAMIDA' S PRAPOVIJESNIM NASTAMBAMA / Megalithic Illyrian walls, Roman fortress and fascinating natural 'pyramid' discovered in herzegovinian 'Machu-Picchu'

HERCEGOVAČKI ''MACHU PICCHU'' KRIJE SPOJ PRAVIH GEOLOŠKIH ATRAKCIJA (STIJENA, PEĆINA, KANJONI..) I POVIJESNO, ARHEOLOŠKIH (PRAPOVIJESNIH,ILIRSKIH, ANTIČKIH..) NEOTKRIVENIH LOKALITETA; 

Daljnjim nastavkom obilaska i istraživanja šireg područja, simbolički nazvanog, hercegovačkog 'Machu Picchu-a' visoko iznad spektakularnih litica sa sjeverozapadne strane izvora Borak i Lončarevih mlinica, došlo je se do uvida kako ovaj dio širokobriješke općine uistinu predstavlja čudesan, i još uvijek neotkriven, nevjerojatan spoj geoloških atrakcija i arheoloških tajni, što će se tek početi rasvijetljavati u vremenu koje slijedi. U ovom razotkrivanju takvih geološko-arheoloških atrakcija, otkrivene su još neke zanimljivosti dosada potpuno nepoznate, kako široj, tako i stručnoj javnosti. Među takvim dosada razotkrivenim osobitostima, posebice treba istaknuti spoj geološko-arheološkog elementa - prirodnu veliku kamenu 'piramidu' s prapovijesnom nastambom u podnožju na prostoru između 'gornjeg' i 'donjeg' prapovijesnog (ilirskog) grada, 'kamenu šumu' s mnoštvom visokih monolitnih kamenih stubova i tornjeva, te posebice interesantno područje 'donjeg' grada s ostacima zidova rimske (antičke) utvrde napravljene na ruševinama drevnog ilirskog grada s megalitskim (kiklopskim) zidovima. 

Velika prirodna kamena 'piramida' s prapovijesnom nastambom; 

Gledajući na prostor podno gornjeg grada s centralnom 'akropolom' na najvišem dijelu, iz velike udaljenosti, čak i od područja Bošnjakovog brda s druge strane kanjona, može se zamijetiti kako u jednom dijelu guste šume iznad stabala strši kameni oblik gotovo identičan obliku piramide. Ova intrigantna i neobična monolitna bjelkasta stijena, stoga je privukla autora da je izbliza posjeti i uvidi o čemu je riječ. Dolaskom u neposrednu blizinu s južne strane, probijanjem kroz gotovo neprohodnu vegetaciju, unatoč zimskom periodu bez lišća, nailazi se na primitivne, mjestimično i prave megalitske zidove koji obrubljuju širi prostor s južne strane kamene 'piramide'. Još većem povećanju 'mističnosti' prostora pridonio je zamijećeni jugoistočni ulaz u južni dio podno 'piramide' gdje je prirodna vegetacija izrasla (ili možda čak namjerno davno oblikovana?) s granama povezanim ili izraslim u lukove tvoreći prirodni biljni, poput tunelčića, bajkoviti ulaz u ovaj prostor. Prolaskom kroz ova prirodna vrata, sa sjeverozapadne strane se ukazuje nešto poput mini astečke ili majanske piramide - ogroman monolit bijelo-sivog vapnenca u obliku piramide. Promatrajući i obilazeći, nadalje, prostor neposredno ispred ove prirodne piramide, odmah su zapaženi jasni pokazatelji pradavnog, prapovijesnog korištenja ovog mjesta za život. Naime, posve na dnu s južne strane, tj.u podnožju kamene 'piramide' nalaze se polušpiljice, oblikom idealne za nastambe, koje su nedvojbeno korištene možda čak i od najdavnijih prapovjesnih vremena za život. Na jednoj od tih polušpiljica vrlo je zanimljiv geološko-morfološki fenomen prirodnog kamenog mosta preko kojega se može preći s jedne strane na drugu, i koji je na jedan način činio idealnu prirodnu konstrukciju 'krova' ove polušpilje. No posebno je zanimljiva pronađena, vjerojatno u mlađem vremenu, lučno obzidana jama koja je u biti služila kao prirodni zdenac ili bunar u koji se nakupljala voda. Osim toga, u jugozapadnom podnožju kamene 'piramide' pronađen je potpuno horizontalan veliki dio stijene koji je okružen namjerno postavljenim velikim megalitima. Ovaj vidljivo prapovijesni arhitektonski element, ukazuje da se ova horizontalna vapnenačka stijena najvjerojatnije koristila u kultne, astronomske, ili religiozne svrhe. Uz ovo, na ovom južnom, osunčanom zaravnjenom dijelu podno 'piramide' jasno su vidljivi megalitski zidovi koji obrubljuju stambeno ili pak agrikulturalno korištene terase. Pojedini megalitski tonsko-višetonski blokovi namjerno su vidljivo uspravljeni što jasno ukazuje na život prapovijesnih ljudi na ovom mjestu. 

Rimska utvrda na megalitskim bedemima ilirskog drevnog grada na klisuri iznad Lončarevih mlinica - ljetnikovac ilirske kraljice Teute ?; 

Među svim tajnovitim prirodno-arheološkim zanimljivostima na širem prostoru hercegovačkog 'Machu-Picchu-a' možda će najveću pažnju privlačiti ono što se nalazi na prostoru ranije nazvanog 'donjeg' grada sa sjeverozapadnih strana kanjona iznad Lončarevih mlinica. Za razliku od gornjeg grada s najvišom i najvećom prapovijesno-ilirskom građevinom na koti Gradina, što je već ranije, doduše samo formalno, evidentirano i uneseno u registar svih arheoloških nalazišta u BiH - Arheološki leksikon, na ovom nižem prostoru 'donjeg' grada dosada nigdje nije bilo ništa opisano, pri čemu se čak niti fotografija s ovog područja ne može naći nigdje u knjigama ili na internetu. Drugim riječima rečeno, ono što se nalazi visoko na zaravanku na vrhu klisure iznad Lončarevih mlinica nije uopće poznato. Upravo su se, zahvaljujući nepretku satelitskog visokorezolucijskog snimanja na dosada najnovijim snimcima načinjenim tijekom zimskog perioda, na ovom prostoru ukazali obrisi davnih bedema. Slijedom toga, obilazeći ovaj prostor pronađen je pravi izgubljeni drevni kameni ilirski grad pri čemu su na krajnjem sjeverozapadnom dijelu ovog 'donjeg' grada nađeni ostaci i rimske utvrde sa vidljivim bedemom od manjih pravokutnijih kamenih blokova s malterom, dok se uniže od ove rimske utvrde duž čitavog zapadnog ruba proteže masivni bedem posve očito napravljen u starijem periodu Ilira, sa masivnim kiklopskim tj.megalitskim zidovima pri baznom dijelu čitavog bedemskog kompleksa. Ovi megalitski zidovi vidljivo su mjestimično posve razrušeni pri čemu su na jugozapadnim dijelovima oni bili dijelovi zidova od većih ilirskih objekata što se da zaključiti po masi i količini naslaganih i obrušenih kamenih blokova. Sudeći po raspoznatljivoj arhitekturi posve je otvorena mogućnost da je upravo u ovom jugozapadnom dijelu donjeg grada bila tijekom željeznog doba, za vremena vladavine kraljice Teute, izgrađena i neka impozantnija kameno-megalitska građevina u kojoj je boravila i sama kraljica. Nastavkom obilaženja ovog istaknutog platoa prema istoku i rubu kanjona, pronađeni su i brojni drugi arheološko-arhitekturalni elementi koji govore da je čitav ovaj visoki i nepristupačni plato ponad izvora Borak predstavljao svojevrstno kultno prailirsko i ilirsko mjesto. Posebno je zanimljiv krajnji jugoistočni dio na samom rubu iznad vertikalne litice, koji sadrži zanimljiv uspravni megalit i malu zaravan ispred njega, što dolaskom do samog ovog kamena i ruba ove prirodne platforme pruža jedinstven osjećaj pogleda s kojim se ostaje bez daha. Gotovo u trenu, usljed ovog jedinstvenog osjećaja i položaja ovog mjesta, postaje gotovo sigurno jasno, da je ovaj dio na samom jugoistočnom rubu iznad litica korišten u ilirsko i prailirsko dobra kao posebno kultno, spiritualno ili 'uzvišeno' mjesto gdje su obavljale posebne ceremonije, praćenje kretanja sunca i planeta, a možda čak i žrtvovanja. Idući dalje prema prema sjevernoj strani platoa, zamijećeni su i drugi posebno zaravnjeni rubovi iznad samog kraja platforme s kojih se pruža spektakularan pogled prema kanjonu tzv.Brina, koji obara s nogu. 

Uzimajući u obzir sve ove dosadašnje opisane zamijećene arheološke i prirodne osobitosti, koje su samo jedan manji dio svih ostalih neotkrivenih zanimljivosti i atrakcija na ovom dijelu širokobriješke općine možemo izvesti siguran zaključak:

Hercegovački 'Machu-Picchu' iznad Borka i Lončareve mlinice - nemjerljiv budući potencijal i destinacija za sve avanturiste, rekreativce, planinare, bicikliste, speleologe, prirodoslovce, arheologe, turiste i sve ljubitelje starina i šetnje kroz prirodu.

PRIRODNA KAMENA 'PIRAMIDA'

pogled iz daljine od juga prema uočljivoj kamenoj 'piramidi'

Jedna od starijih stoljetnih (višestoljetnih) kuća s impozantnim kamenim zidovima izgrađenim gotovo identično u kiklopskom stilu od ogromnih kamenih blokova s više od 4 kuta savršeno uklopljenih bez upotrebe maltera;

Bajkoviti ulaz kroz prirodna vegetacijska lučna vrata u prapovijesni stambeni prostor podno 'piramide', vidljive na desnom dijelu slike

Jedan od brojnih megalita postavljenih još od pradavnih vremena

Pogled na 'piramidu' s jugoistočne strane

Polušpiljica nadsvođena prirodnim kamenim mostom;

Ljudski napravljena-oblikovana kamenica, vjerojatno još od pradavnih (prapovijesnih) vremena neposredno nad špiljicom

Specijalni 'kultni' horizontalni kamen okružen postavljenim megalitima

Još jedna polušpilja u jugozapadnom dijelu 'piramide'

KAMENI ZDENAC napravljen na jami u jugozapadnom podnožju 'piramide'

Pogled sa sjevera i vrha kamene 'piramide' 

Veliki namjerno uspravljeni megalit sjeveroistočno od 'piramide'

Megalitski zid istočno od 'piramide'

'DONJI GRAD' s Rimskom utvrdom i prapovijesno-ilirskim gradom - IZGUBLJENI GRAD ILIRA DELMATA?

Ostaci RIMSKE UTVRDE na sjeverozapadnom dijelu ilirskog grada;

ILIRSKI GRAD - MEGALITSKI BEDEMI, i drugi objekti s jugozapadne i južne strane;

Pogled na masivne ruševine drevnih ilirskih (Delmatskih) zdanja gdje je možda bio upravo i ljetnikovac ilirske kraljice Teute ?

 Jedan od brojnih velikih uspravljenih megalita

Dijelovi zidina ilirskog grada s južne strane uz rub visoko izdignutog platoa

Ogromni višetonski obrušeni megaliti koji su vjerojatno bili uspravljeni i predstavljali svojevrstan impresivan 'ulaz' u drevni grad s južne strane

Kultno drevno (pra)ilirsko mjesto na krajnjem jugoistočnom rubu platoa iznad samih okomitih litica kanjona;

Približen pogled prema rest.Borak i sjev.dijelu Širokog Brijega

Pogled sa istočnog ruba drevnog grada prema Lončarevim mlinicama

Pogled sa sjeveroistočnog ruba 'platforme' na drugu stranu kanjona

Dijelovi masivnih megalitskih zidova od nekog drevnog ilirskog objekta u središnjem dijelu platoa, tj.grada

Jedna od tipičnih (pra)ilirskih malih, suhozidno-megalitnih, nastambi koja je imala krov od drveća

Još jedan zaravnjeni, mogući 'kultni' dio samog ruba platoa na istočnom dijelu

Kanjon Brina, ili nastavak kanjona Lištice prema sjeveru sa sjevernog ruba drevnog ilirskog grada;

Još jedan 'specijalno' postavljeni megalit, korišten vjerojatno ili kao solarni marker, ili kao specijalni 'stol' u središnjem dijelu ilirskog grada.