SPECIJALNO:SVE O FENOMENALNIM FOSILIMA IZBIČNA KOD ŠIROKOG BRIJEGA UKLJUČUJUĆI I RANIJE PRONAĐENE OKAMENJENE ZUBE RIBE

PRADAVNI IZUMRLI STANOVNICI MORSKIH DUBINA NA SAMIM VRHOVIMA PLANINA NA VIŠE OD 1000 m.n.v. U OKOLICI IZBIČNA;

Priča o fosilima s područja Izbična u javnosti je izašla nakon pronalaska vrlo zanimljivog fosilnog zubala u tvrdoj vapnenačkoj stijeni na lokalitetu Misirada na planini Gvozd gotovo na samom vrhu planine sjeverno od sela Izbično. Ovaj fosil je 1988 pronašao župni svećenik fra Dinko Maslać u vapnencima gornjokredne starosti starim odprilike između 80 i 90 milijuna godina - iz dijela krede tzv.senona. Sami izgled fosilnih zubi u kamenu nakon objave u medijima potakao je svojevrsnu misteriju i nedoumicu --od kuda ovakvi zubi na 1.pogled vrlo slični ljudskim u kamenu ? Zanimljivost ovog pronalaska zaintrigirala je tad i obližnje znanstvenike paleontologe, ponajviše paleontologa Krešimira Sakača (1930-2011) iz Hrvatskog-prirodoslovnog muzeja u Zagrebu koji je nakon uvida u ovaj nesvakidašnji pronalazak - vrlo brzo riješio misteriju oko pitanja kome pripadaju okamenjeni zubi i kako su se našli u stijeni. Osim uvida u fosil, Krešimir Sakač je zajedno s fra Dinkom Maslaćem (glavnim inicijatorom i najzaslužnijom osobom okupljanja), direktorom i urednikom časopisa Priroda Oskarom Springerom te još nekolicinom franjevaca i geologa-rudara iz Hercegovine, napravio višestruke terenske obilaske područja Izbična u periodu 1988-1990 pri čemu je pronađeno još zanimljivih fosila uz načinjenje VHS video materijala svih obilazaka i susreta u Izbičnu. Uz ovo, neizostavno je spomenuti i to kako je fra Dinko Maslać pored fosilnog zubala prikupio čitav niz fosila, pri čemu su svi ovi pronađeni i prikupljeni izuzetno vrijedni fosili moglo bi se reći prilično zapostavljeni i neadekvatno tretirani danas nakon više od 20 godina od njihove dosta velike promocije. O ovoj, prije više desetljeća, sasvim utemeljenoj, promidžbi i promociji - prirodnog fosilnog blaga Izbična a time i cijelog ovog dijela Hercegovine govori više napisanih tekstova od strane znanstvenika geologa pri čemu se u nastavku iza teksta prilaže jedan takav članak iz časopisa Priroda napisan prije više od 24 godine. U njemu je paleontolog mr.Krešimir Sakač na detaljan način obrazložio i razjasnio sve o pronađenim fosilima zubi kao i o osobinama te izgledu pradavnog okoliša u kojem su nastale stijene s fosilima oko Izbična. U pogledu ostalih fosila koji su i dan danas u prostorijama župne kuće u Izbičnu autor je se 'zabavio' bio i ranije u jednom od postova na portalu pri čemu je nakon zadnjih terenskih autorovih uvida - postalo jasno kako su u tom postu (http://fosilihercegovina.blogspot.com/2012/02/fosili-hercegovine-blaga-izbicna.html ) prikazani, fotografirani fosili tijekom posjete 2004.god. pogrešno određeni i navedeni pri čemu nije uopće riječ o fosilima kredne starosti već o fosilima eocenske starosti koji su pronađeni na potpuno drugom mjestu negoli fosilno zubalo. Uz ovo treba pripomenuti i to kako je kroz autorov kontakt i susret s fra Dinkom Maslaćem spoznato i to da je cijela fosilna riba odnosno fosilni kostur ribe (prikazan u 1.slici u ranijem postu navedenom gore) najvjerojatnije samo gipsani odljevak fosilne ribe nađene kod izvora rijeke Cetine što se prikazuje u tekstu iz časopisa Priroda u nastavku. Ova činjenica ukazuje intrigantnost da se na lokalitetu iznad Izbična gdje su pronađeni zubi ove ribe - vrlo vjerojatno mogu pronaći i njeni fosilni skeleti (kosturi) ili gotovo sigurno još primjeraka sličnih okamenjenih zubi. A ostali fosili iz stijena eocena također pripadaju morskim organizmima i to školjkama roda Lucina, puževima roda Velates i Campanile - pri čemu je autor vrlo vjerojatno razotkrio pravo mjesto ranijeg pronalaska ovih zanimljivih fosila od strane fra Dinka Maslaća -- a to je gotovo sami vrh planine Bili brig iznad Gornje Britvice u neposrednoj blizini Izbična. Gledajući sve ove navedene fosile iz izbičkog kraja, kao i njihovu osnovnu karakteristiku da se radi o morskim životinjama iz pradavnog oceana Tethys (Tetis) - možemo slobodno zaključiti kako je pradavni svijet morskog dna i morskih dubina prisutan na samim vrhovima širokobrijeških planina u okolici Izbična.

SPECIJALNO: ČASOPIS PRIRODA (1989) - ČLANAK O FOSILIMA IZ IZBIČNA;

PEJZAŽI OKOLICE IZBIČNA - LJETO 2013:

NALAZIŠTE EOCENSKIH FOSILA -PL.BILI BRIG (1100 m.n.v.) - POGLED S PRADAVNOG EOCENSKOG MORA TETIS NA DANAŠNJE JADRANSKO MORE (strelica);

školjkaš Lucina uklopljen u vapnenac

 izdanak vapnenca prepun fosilnih školjki, puževa i koralja

izdanak vapnenca s brojnim presjecima ljuštura školjki Lucina

uspješno izvađena iz stijene školjka roda Lucina s očuvanom ljušturom

neobičan spoj dvaju vrsta pradavnih puževa zamrznut u kamenu i uspješno izvađen iz stijene -- veći zaobljeni puž: Velates schmiedelianus i manji izduženi Diastoma costellatum

još jedna predivna školjka Lucina s očuvanom ljušturom

SVJETSKA PALEONTOLOGIJA- FOSILI RUSIJE, UKRAJINE I OKOLICE-SVE NA JEDNOM MJESTU

SREDIŠNJA WEB BAZA OGROMNOG PALEONTOLOŠKOG BLAGA RUSIJE I OKOLICE;

I dok zadnjih dana masovno slušamo ili čujemo vijesti o Rusiji, Ukrajini i okolnim zemljama - u posve negativnom predznaku, malo nam je ili gotovo nikako poznat pozitivan aspekt ovih velikih azijsko-europskih zemalja. Jedan takav izuzetno pozitivan aspekt jest priroda, njen izgled i njeno bogatstvo prisutno u ovim zemljama. Posebno atraktivna priroda prisutna je na poluotoku Krimu koji je mnogima poznat po priobalnom pejzažu sličnom nama bliskoj makarskoj rivijeri s bijelim vapnenačkim strmim planinama neposredno iznad obalnog područja pri čemu na Makarsku u Dalmaciji, na Krimu podsjeća Jalta, a  na vapnenačku planinu Biokovo iznad Makarske na Krimu podsjećaju Krimske planine ( http://en.wikipedia.org/wiki/Yayla_Mountains , http://en.wikipedia.org/wiki/Yalta).  Kao što se vidi samo priobalno područje Krima i okolice Jalte ima vlažnu subtropsko-mediteransku klimu, što nedvojbeno pridonosi turističkoj atraktivnosti pogotovo tijekom ljetnih mjeseci. No, uz ove prirodno-klimatološke odlike kako na Krimu, tako u cijeloj Rusiji i susjednim slavenskim zemljama prisutno je ogromno također prirodno paleontološko bogatstvo ili bogatstvo fosilnih nalaza. U ovom aspektu konstruirat je  i jedan fenomenalan web portal koji je na svojevrstan način postao glavna internetska baza paleontologije Rusije i okolnih zemalja. Portal je na ruskom jeziku, no taj 'problem' se u startu može lako riješiti tako što se nakon ulaska na portal odmah uključi prijevod s ruskog na željeni jezik - za što se u google chrome-u odmah nakon učitavanja, za ovo javlja uski panel na samom vrhu prozora. Vrijednost ovog portala očituje se u gotovo nevjerojatnoj količini podataka iz paleontološke sfere koji obuhvaćaju u jednakoj mjeri - fotografije, tekstove, karte, podatke, opise i ono što je itekako vrijedno jesu brojni paleontološki radovi, članci, knjige i slično - u pdf. formatu koji su svima dostupni za preuzimanje. Na ovaj vrijedni ruski paleontološki portal možete ući klikom na vezu u nastavku. 

http://www.ammonit.ru/

PRIRODNI GEOLOŠKI FENOMEN IZNAD ŠIROKOG BRIJEGA - DOLOMITI GORNJEG GRACA

NEOTKRIVENI BICIKLISTIČKI I PLANINARSKI RAJ NADOMAK ŠIROKOG - TRBUŠASTA BIJELA BRDA OD DOLOMITNIH STIJENA;

(NATURAL GEOPARK - WESTHERZEGOVINA DOLOMITES)

U današnjem moru negativnih vijesti i slika koje preplavljuju internet, jedan njegov izuzetno dobar aspekt jest mogućnost uvida u izgled mnogih prirodnih ljepota i krajeva oko nas, za koje možda uopće i ne znamo, i to tako što se na internetu nudi stalno i iznova razni spektar brojnih fotografija i fotoreportaža bilo od pojedinaca bilo od raznih udruženja (većinom mladih osoba) iz domene planinarstva, biciklizma, ekologije, prirode, istraživanja, avanturizma i slično. U istom ovom kontekstu u nastavku teksta će se stoga opisati i fotografski prezentirati jedan uistinu prekrasan i gotovo neotkriveni brdsko-planinski dio smješten gotovo nadomak Širokog Brijega, koji svojim prirodnim osobitostima predstavlja veliki potencijal za brdski biciklizam, planinarenje, prirodni avanturizam, pa i sami jednostavni odlazak na ovo mjesto. Osim prirodnog aspekta koji se ogleda u specifičnim i atraktivnim reljefnim oblicima, vrstama stijena, netaknutim biljnim i životinjskim svijetom, ovdje se nalazi nekoliko malih vrlo pitoresknih zaselaka s mnogo starih kamenih kuća okruženih suhozidima i starim čatrnjama čime se na jedinstven i pomalo zaboravljen način -potpuno uklapaju u prirodni krško-brdski izgled krajolika. Ono što se na neki način ponajviše ističe u okviru prirodnih osobitosti prisutnih ovdje, jest jedan kanjonski prostor i brda uz njega s vrlo neobičnim 'loptastim' ili zaobljenim oblikom, sivo-bjelkaste do snježnobijele boje, koja približavanjem njima otkrivaju uzrok ovog svog izgleda - a to je vrsta stijene - dolomit - koji u potpunosti izgrađuje čitav ovaj brdskoplaninski dio kod sela Gornji Gradac. Kako većinu hercegovačkih brda, planina i visoravni izgrađuju uglavnom vapnenci tek s mjestimičnim jačim pojavama dolomita, ova brda kod sela Gornji Gradac svojim površinskim reljefom poprilično odudaraju od navedenih većinskih vapnenačkih dijelova Hercegovine koje svi mi prepoznajemo po pravim krškim oblicima vrtačama, ušiljenim, raspucalim i izbrazdanim vrhovima stijena, jamama itd., što nije slučaj na ovim dolomitnim brdima koji upravo zbog gotovo stopostotne građe od dolomita, imaju trbušasto-zaobljen oblik bez ušiljenih i izbrazdanih vrhova stijena, pri čemu sama površina ovih brda sadrži blago valovite i tankouslojene bijelkaste dolomite koji imaju brašnasto-šećerastu strukturu. Dolomiti su sedimentne stijene vrlo slične vapnencima, no nešto drugačijeg kemijskog sastava kao i drugačijih uvijeta postanka(http://hr.wikipedia.org/wiki/Dolomit). Možda su mnogima dolomiti poznatiji po svjetski poznatom dijelu svijeta u sj.Italiji koji nosi istoimeni naziv, a riječ je jednom velikom dijelu Alpa koji je upravo zbog ove vrste stijene i specifičnih reljefnih oblika visokozaštićena i vrijednovana UNESCO svjetska baština http://hr.wikipedia.org/wiki/Dolomiti, http://whc.unesco.org/en/list/1237). Dolomiti koji su prisutni kod sela Gornji Gradac predstavljaju okamenjeno ili fosilizirano muljevito-pjeskovito dno jedne pradavne hiper-slane lagune koja je bila neposredno uz obale velikog tropskog oceana Tethys (Tetis) tijekom razdoblja starije gornje ili srednje krede prije 100-injak milijuna godina http://en.wikipedia.org/wiki/Tethys_Ocean. U to vrijeme, tad su u prostranom morskom plićaku oceana Tetis na ovom području, te pored ove lagune - postojali veći i manji otoci - na kojima su hodali specifični otočni, vjerojatno endemični oblici dinosaura patuljastog rasta. Fosile morskih životinja vrlo teško možemo naći u dolomitima Gornjeg Graca zbog uvjeta ekstremnog saliniteta u tadašnjoj laguni sličnih onima u današnjem Mrtvom moru, no s obzirom na dosadašnja otkrića u sličnim ovakvim stijenama - sasvim sigurno postoji vjerojatnost otkrića fosiliziranih (okamenjenih) stopa dinosaura, radi toga jer je zamijećeno da su dolomiti Gornjeg Graca mjestimično nastajali u samom plićaku koji je povremeno bio na 'suhom' što ide u prilog ovoj mogućnosti http://historyofgeology.fieldofscience.com/2010/09/dinosaurs-rewrite-palaeogeography-of.html . A metoda raspoznavanja fosiliziranih tragova dinosaura za sve one koji žele i mogu postati lovci na dinosaure, već je ranije prezentirana u zadnjoj slici na kraju posta: http://fosilihercegovina.blogspot.com/2012/05/otvoren-lov-na-dinosaure-u-hercegovini.html.
Dolazak na ovaj prirodni lokalitet je relativno jednostavan, pogotovo s obzirom na položaj tek kojih nekoliko km sjeveroistočno od Širokog Brijega. Bilo da se ide iz pravca Mostara, bilo iz Širokog Brijega, najjednostavniji dolazak do lokacije jest skretanjem na uski asfaltni strmi put u Donjem Gracu koji vodi u Gornji Gradac. Skretanje na ovaj put je uz cestu u Donjem Gracu označeno velikom tablom s natpisom Gornjeg Graca i crkve u G.Gracu. Kojim god načinom se dolazilo ovim putem, bilo automobilom, bilo biciklom ili pak pješke, atraktivnost samog pogleda na okolicu i prirodu je vrlo velika. Reljefni oblici, kanjoni, vegetacija, i što je vrlo bitno -- fenomenalni brojni vidikovci s pogledom koji kao na dlanu obuhvata čitavo Mostarsko blato, ist.stranu Neretve do Stoca, čitavo gradsko područje Širokog Brijega pa sve do Kočerina na sjeverozapadu, idu u prilog ljepoti ovog pravog geoparka nadomak Širokog Brijega. Uz ovo potrebito je naglasiti kako cijeli ovaj brdsko-planinski pojas od Gornjeg Pologa na istoku, preko Grabove Drage, Gornjeg Crnča pa sve do Donje Britvice na zapadu ima specifičnu mediteransko-montanu klimu s jako mnogo sunca tijekom cijele godine zbog okrenutosti prema jugu i zaklonjenosti od sjevernih vjetrova brdima sa sjevernih strana, uz znatan utjecaj planinskih uvjeta usljed velike nadmorske visine, što je, zajedno sa zanimljivim tipovima krša i stijena sveukupno pridonjelo rastu brojnih ljekovitih biljaka u tolikoj mjeri da je skoro pa svaka vrsta niskog raslinja koja raste na sunčanim obroncima ovdje -ljekovita. Sve u svemu, ovdje opisane prirodne osobitosti, koje su samo jedan dio prisutnih prirodnih osobina - pozivaju sve ljubitelje prirode, planinare, bicikliste, avanturiste, istraživače i sve one željne osjećaja netaknute prirode - da posjete i dožive sve čari geološkog parka - dolomiti Gornjeg Graca.

mape područja geoparka dolomiti Širokog Brijega

manji kanjon s donjokrednim vapnencima neposredno iznad D.Graca

KRAJOLIK VAPNENAČKIH BRDA ISTOČNO OD PUTA D - G.GRADAC:

lijepa crkva u Gornjem Gracu

suhozidi (duvarovi) na ulazu s juga u Gornji Gradac

raskrsnica na cesti - za dolomite se ide 'vamo'

DOLOMITI (s puta od G.Graca prema D.Gracu):

PRASTARI HRAST UZ MAKADAMSKU CESTU IZNAD DOLOMITA:

PANORAME S CESTE OD BOŠNJAKOVOG BRDA PREMA GOSTUŠI I GORNJEM GRACU (snimano krajem ljeta 2013.):