NOVI UVID U RARITETNE FOSILE PUŽEVA i ŠKOLJKI STARIH PREKO 90 MILIJUNA GOD.S RAŠKE GORE KOD MOSTARA / New findings of gigantic nerineid (Nerineoidea, Nerinea, Plesioptygmatis?) gastropods and other fascinating shells in Cenomanian limestones near Mostar

RAŠKA GORA KOD MOSTARA - JEDINSTVENO NALAZIŠTE OGROMNIH PUŽEVA I DRUGIH FOSILNIH ŠKOLJKI IZ PERIODA KREDE - CENOMANA;

Nakon nedavnog otkrića okamenjenih fosila puževa iz skupine Nerineoidea ogromnih dimenzija, koji datiraju iz razdoblja gornje krede točnije cenomana prije više od 90 milijuna godina, ponovnim obilascima istog lokaliteta pronađeni su novi i očuvaniji primjerci i navedenih velikih puževa, kao i brojnih drugih puževa i školjki. Ovim novijim pronalascima, uključujući prethodno pronađene fosile, osvjetljava se činjenica da je šire područje Raške gore iznimno vrijedno pa i jedinstveno mjesto krškog dinaridskog područja na kojem se mogu pronaći vrlo zanimljivi, atraktivni ali i vrlo rijetki fosili puževa, rudista i ostalih školjki koji su činili jedan poseban ekosustav u plitkom toplom oceanu Tetisu u vrijeme krede dok su kopnom još uvijek vladali dinosauri.
U pogledu otkrivenih fosila potrebno je naglasiti kako je do sad istražen tek manji dio prostranog područja Raške gore, što s obzirom na već pronađene primjerke fosila ukazuje na daljnji jako veliki potencijal paleontoloških istraživanja ovog dijela Hercegovine. Posebno je zanimljivo to da su okamenjeni ogromni puževi nađeni u dužinskom dijelu vapnenačkih slojeva manjem od 10 m, te da je uvidom na terenu spoznato da se mnoštvo ovih velikih puževa nalazi gotovo isključivo unutar ovog poput 'zlatne žile' uskog lećastog dijela stijena koji se proteže u smjeru od istoka prema zapadu. No, dodatnoj zanimljivosti, pridonosi i pronalazak druge također poput 'zlatne žile' uske površine vapnenaca u kojima je prisutno na tisuće malih ali vrlo raznolikih pužića iz superfamilija Acteonelloidea i Nerineoidea, među kojima se, oblikom kućice kao i izgledom mjestimično dobro vidljivih uzdužnih presjeka, mogu prepoznati rodovi Plesioptygmatis, Nerinea, Ptygmatis, Cossmanea, Diozoptyxis, Diptyxis, Multiptyxis, Nerinella, Italoptygmatis, Itieria, Trochactaeon, te razni drugi puževi zanimljivih oblika kućice. Uz sve ove puževe, svakako ne treba zanemariti brojne ostale fosile školjki, gdje se najviše ističe vrsta rudista Neocaprina gigantea pri čemu je tijekom nedavnih obilazaka lokaliteta pronađen jedan gotovo cijelovito sačuvani okamenjeni snježno-bijeli primjerak ove vrste, uz što su još nađeni i brojni ostali primjerci rudista te drugih školjki u okolici sela Sirge. Ipak unutar sveukupno prisutnih fosila koji se mogu naći u ovim stijenama, posebnu paleontološku pozornost plijene puževi divovskog rasta prvenstveno zbog svoje rijetkosti prisustva s ovako velikim brojem primjeraka velikih dimenzija na jednom mjestu unutar tipičnih krških vapnenaca kredne starosti u čitavom pojasu jadranskog krša. Pri tome je spoznato i to da se i u okolnim zemljama u stijenama slične, kredne starosti, nisu pronašli brojniji očuvaniji primjerci izrazito velikih puževa iz ove skupine - superfamilije Nerineoidea. To je zbog toga jer prosječne dimenzije ovih fosilnih puževa se uglavnom kreću u rasponu od 4 pa do 10 cm, rijeđe preko 15, a vrlo rijetko preko 20 cm. Na pojedinim pronađenim primjercima na Raškoj gori kojima fali krajnji gornji ili donji dio okamenjene 'kućice' jasno se može zaključiti da su originalne 'kućice' ovih puževa imali dimenzije i do 30 cm, a poneki među njima možda čak i veće dimenzije što nesumnjivo ukazuje na to da su imali obilje hrane kojom su se hranili u ovom tropskom morskom plićaku. Ako gledamo također gigantske fosilne puževe vrste Campanile giganteum iz eocenskih vapnenaca kod Posušja koji su se razvili u istom oceanu Tetis, gdje i veliki puževi s Raške gore, no nakon velike katastrofe tzv. K-T izumiranja zajedno s dinosaurima, vidimo da se se ovi gigantski kampanili hranili detritusom od koralja, brojnih algi, drugim manjim beskralješnjacima što je evidentno i što se zna za njih na osnovu prisustva koraljnog grebena, i brojnih morskih algi i ostalih životinja u stijenama s njima, dok je pitanje općenito paleoekologije i načina ishrane u krednih nerinednih puževa i dan danas zagonetka za znastvenike koji istražuju ove fosile. Pri tome je vrlo zanimljivo postavljanje pitanja kako su se, odnosno čime su se hranili pronađenih puževi s Raške gore koji su dosegli ovako velike dimenzije uzevši u obzir da do sada u stijenama s ovim puževima nije pronađen niti jedan koralj, kao ni ostaci algi, vodenog bilja i ostalih manjih organizama osim brojnih malih puževa, oštriga te rudista? S obzirom na ove fosile prisutne u istim stijenama s ovim puževima jedan od mogućih logičkih odgovora na ovo pitanje jest - da su se hranili ponajviše s detritusom od rudista, ostalih školjki ali i vrlo vjerojatno manjim puževima kojih ima jako mnogo.

radiolitidni rudist -- Durania

zanimljivi presjek nerineidnog puža s vidljivim naborima u unutrašnjem dijelu kućice

pronađena 'zlatna žila' ne deblja od 2 m s tisućama ljuštura akteonelidnih i nerineidnih puževa

uzdužni presjek velikog nerineidnog puža sa povećanim dijelom presjeka koji su proučavaju u određivanju vrsta

VAPNENCI S BROJNIM PUŽEVIMA I PRESJECIMA PUŽEVA:

velika školjka rod Neithea

ZANIMLJIVI VRLO LIJEPO OČUVANI PRESJECI SA SAĆASTIM OBLIKOM OD RUDISTA - Neocaprina: 

Mnogobrojni mali pužići - Acteonellidae i Nerineidae

rudist Durania

OTKRIVENI NOVI PRIMJERCI OGROMNIH NERINEIDNIH PUŽEVA

presjek manjeg akteonelidnog puža

presjek akteonele u prepoznatljivom 'smile face' obliku

pronađeni gotovo cjeloviti fosil rudista Neocaprina gigantea

OGROMNI PUŽEVI  / Giant nerineid / Nerineidae, Nerineoidea - gastropods

   

OTKRIĆE FOSILA OGROMNIH PUŽEVA IZ VREMENA DINOSAURA-GORNJE KREDE NA RAŠKOJ GORI KOD MOSTARA; Discovery of fossilized giant gastropods (Nerineidae, Nerinea gigantea?) in Upper Cretaceous limestones near Mostar in Herzegovina - possible new species

OSIM POZNATIH POSUŠKIH DIVOVSKIH FOSILNIH PUŽEVA EOCENSKE STAROSTI I KOD MOSTARA OTKRIVENI POTPUNO NEPOZNATI TAKOĐER DIVOVSKI PUŽEVI, OD POSUŠKIH STARIJI OKO 50 MIL.GOD.;

Kako je već dosada u priliku dobro poznato među svim ljubiteljima prirodnog bogatstva - fosila, najčešći fosili koji se mogu pronaći u Hercegovini su okamenjene školjke i puževi, iza kojih potom po učestalosti slijede foraminifere, koralji, ježinci te ostali malobrojniji fosili. Među svim ovim fosilima, zbog svog čudnovatog izgleda posebnu pažnju nose fosilne izumrle školjke tzv.rudisti koji su živjeli u plitkom moru kad i dinosauri, pretežito u razdoblju krede u rasponu od prije 140 - pa do prije 65 milijuna godina. Kako su upravo u Hercegovini najčešće stijene - bijeli i bjelkastosivi vapnenci -kredne starosti, tako su i fosili rudista najčešći fosili u Hercegovini. Ipak, najveću atrakciju među svim ovim fosilima morskih beskralješnjaka koji se mogu pronaći u Hercegovini, nose fosilni puževi gigantskih dimenzija od preko 20, pa i do 60,70 cm -- a to su puževi vrste Campanile giganteum iz eocenskih škriljavih vapnenaca iznad Posušja stari oko 45 milijuna god. No, najnovije otkriće, koje se posve slučajno dogodilo autoru, na području Raške Gore neposredno sjeverno od Mostara, pokazuje, da osim ovih ekstra velikih okamenjenih puževa hercegovačke vapnenačke stijene sadrže i još jedne tipove fosilnih gigantskih puževa, i što je najzanimljivije, koji su od navedenih posuških stariji i do 50 milijuna god.Radi se o puževima roda Nerinea, koji su živjelu u periodu od srednje jure pa do kraja krede kad zajedno s dinosaurima potpuno nestaju u morima ove naše planete. Ovi puževi koji su općenito mnogo rijeđi fosili, za razliku od rudista, u vapnencima kredne starosti, većinom su relativno malih dimenzija u onim stijenama gdje se mogu pronaći na prostoru krša od južne Slovenije, Istre, preko Dalmacije i Hercegovine pa sve do juga Crne Gore. Slijedom ovih dosada poznatih karakteristika, autor je potpuno neočekivano, istražujući bijele gotovo mramorne kristalaste vapnence na Raškoj Gori u kojima su prisutni mnogobrojni fosili no većinom rudisti koji su već bili opisivani na portalu (http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2013/11/ekskluzivno-nova-nalazista-fosila-u.html ), u istim stijenama s rudistima, prvo zamijetio zanimljive brojne spiralne presjeke manjih pužića (familije Aceonellidae i Nerineidae, nakon čega je u jednom ograničenom dijelu tih vapnenaca (tzv.leći) zamijetio spiralne presjeke promjera i preko 10cm, koji su, na još veće oduševljenje, pokazali da su to samo poprečni horizontalni presjeci ogromnih jako izduženih okamenjenih puževa roda Nerinea. Nakon podosta usporedbe sa sličnim fosilima nerineidnih puževa spoznalo se da je upravo najveći oblik ovih puževa vrsta Nerinea gigantea s najvećim zap.europskim primjercima dugim i do pola metra. No, ipak priča oko ovih fosila nije riješena, jer se daljnjom usporedbom i uvidima, pokazalo da je vrsta Nerinea gigantea nestala krajem starije ili donje krede, a ovi puževi na Raškoj Gori su u stijenama gornjo-kredne starosti iz perioda mlađeg cenomana nastalih prije više od 90 milijuna god. Te nadalje, ovi novootkriveni veliki fosilni puževi imaju i nešto drugačiji oblik ljušture kućice od vrste N.gigantea, pa se prema ovim osobinama mogu izvući dvije vjerojatne mogućnosti; 1. da je riječ o nekoj potpuno novoj vrsti puževa roda Nerinea ogromnih dimenzija, i 2. da, ukoliko se stvarno radi o vrsti N.gigantea, bi bila riječ o dosad poznatim najmlađim oblicima ove vrste. Ovome se svakako može dodati to da je prema svemu sudeći, riječ o jako rijetkom a možda i jedinstvenom nalazištu krednih puževa ne samo u BiH već i mnogo šire, ako uzmemo u obzir da se ovdje na novootkrivenom nalazištu kod Mostara gigantske nerineide pojavljuju u tzv.masovnoj akumulaciji (mass acumulation) u jednoj ograničenoj i maloj zoni slojeva gornje-cenomanskih vapnenaca, kao i to da su pojave gigantskih nerinea uglavnom poznate u zemljama poput Španjolske i Francuske, dok su u na ovim prostorima, a posebice na prostoru krša, gotovo dosada nezabilježene. Iako su na prvi pogled fosili ogromnih puževa nerineida lošije sačuvani postrebno je istaknuti da se na površinama gotovo potpuno bijelih vapnenaca mjestimično jako dobro ističu presjeci u svim smjerovima svih ovih puževa, što je upravo najkorisnija i najvrijednija karakteristika radi toga jer se detaljna određivanja puževa ovih skupina upravo vrše na osnovu njihovih presjeka.
Te na kraju ovog opisa, treba istaknuti kako su u ovim mramorastim snježnobijelim vapnencima Raške Gore uz gigantske puževe, prisutni brojni drugi fosili gornjokredne starosti (cenoman-turon), među kojima su brojni atraktivni veliki rudisti, brojne školjke lepezastog izgleda i drugi oblici, na osnovu kojih se može dobiti vrlo jasna slika kako je izgledao ovaj dio morskog plićaka oceana Tetis u ovom dijelu Europe prije oko 90 milijuna god., a to je bio jedan jako plitki morski podvodni greben sa svijetlotirkiznom bojom mora, suptropsko tropskom klimom, te mnogobrojnim manjim otocima na kojima su živjeli manji, otočki tipovi dinosaura.

Panorama područja Raške Gore prema sjeveru s vidljivim brdašcima od bijelih fosilifernih vapnenaca

Zanimljivi povijeni fosil rudista iz familije Caprinidae, vjerojatno rod Neocaprina

Mnogobrojni presjeci linijastih izduženih vrsta oštriga (rod Ostrea)

Bijeli vapnenci s mnoštvom presjeka rudista roda Ichthyosarcolites i manjih pužića akteonelida i nerineida

Presjeci puževa iz familija Acteonellidae i Nerineidae, rodovi Trochactaeon i Nerinea - slike dolje;

Školjka slična rodu Chondrodonta - hondrodonta, ili Neithea

Fosil ramenonošca ili brahiopoda, vjerojatno iz familije Terebratulidae

Zanimljive školjke

Zamijećeni brojni tamni presjeci akteonelidnih i nerineidnih puževa u bijelim vapnencima - slike dolje;

Zanimljiva tekstura ljušture rudista iz skupine radiolitida - vjerojatno rod Durania

Pogled na glatku površinu ljušture jedne od brojnih linijastih oštriga

FOSILI OGROMNIH PUŽEVA RODA NERINEA (Giant nerineid gastropods - Nerinea, N.gigantea? in Upper Cenomanian limestones from Raška Gora near Mostar) - slike dolje;