CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

subota, 30. ožujka 2013.

SRETAN USKRS UZ BROĆANSKE FOSILNE 'PISANICE'

PISANICE KAKVE BI IZGLEDALE DA IH RADIMO S LISTOVIMA BROĆANSKIH BILJAKA PRIJE 40 MILIJUNA GODINA - EASTER EGGS WITH EOCENE SUBTROPICAL-TROPICAL LAGOON FLORA

Pisanice odnosno ukrašena jaja predstavljaju jedan od osnovnih i neizostavnih elemenata najvećeg blagdana Uskrsa na ovim prostorima. Specifičan način ukrašavanja jaja pred Uskrsnu nedjelju na prostoru Hercegovine jest prokuhavanje kokošjih jaja u loncu s vodom napunjenim sa što rumenijim ovojima većih glavica crvenog luka te pričvršćenim zelenim listićima različitih trava koje ostavljaju svoj svijetli otisak na crvenim jajima nakon prokuhavanja. Tako pojedini tanki i mali listići s nekim zanimljivim oblicima ostavljaju nevjerojatno fini otisak kakav se ne bi nikako mogao postići prostoručnim crtanjem na površini jaja. Kada bi se vratili daleko daleko u prošlost u razdoblje -eocen prije više od 40 milijuna godina u sjevernom dijelu Brotnja bi imali pred sobom vidljiv prizor jednog vrlo plitkog tropskog priobalja s mnogo manjih i većih zaljeva, laguna, jezera i ušća manjih rijeka ili potoka. Uz ove obale rasle su specifične biljke kojih danas ne samo u Hercegovini nema, već i na europskom kontinentu. Te priobalne biljke bile su brojne palme ( Nypa, Sabal, Flabellaria..), eukaliptusi, tropske smokve, visoki lovori, australski močvarni čempresi-aktinostrobusi, mangrova vegetacija, te brojni grmovi i stabla koji danas rastu u jugoistočnoj Aziji ( Sophora, Banksia...) kao i u sjevernoj Americi ( Comptonia ). Dokaz ovome svemu navedenom jesu brojni fosili biljak koje nalazimo u eocenskim stijenama u napuštenim boksitnim kopovima na dijelu sjevernog Brotnja. Poseban takav lokalitet jest stari površinski kop u Garištima koji sadrži specifičnu fosilnu floru čijim se proučavanjem saznalo kako je na tom dijelu čitlučke općine bivala jedna plitka suptropsko-tropska laguna ili jezerce s vrlo mirnom vodom i tek malom ili povremeno-rijetkom konekcijom s morem, nešto poput današnjih Baćinskih jezera no s puno puno nižim kopnenim uzvišenjem okolo obale. Kako bi izgledale pisanice koje bi pravili s listovima i cvjetovima nekih od biljaka koje su rasle uz obod ove pralagune ili prajezera iz vremena eocena, prikazuje se u nastavku posta.

slika 1

slika 2

slika 3

slika 4

slika 5

slika 6

slika 7

slika 8

slika 9

slika 10

slika 11

slika 12

slika 13

slika 14

slika 15

slika 16

slika 17

slika 18


Nema komentara:

Objavi komentar