HERCEGOVINA-GEOARHEO: U GORNJOJ BLATNICI OTKRIVENA MOGUĆA NAJVEĆA OŠTRIGA(KAMENICA) NA SVIJETU I BROJNI OSTALI FOSILI

PODRUČJE OKO DANAŠNJEG BIBLIJSKOG VRTA U G.BLATNICI JE PRAVI (PRED)BIBLIJSKI PALEONTOLOŠKI PARK S OGROMNIM BROJEM RAZNOLIKIH FOSILA;

Dok su u tijeku aktivnosti oko uređenja uistinu prekrasnog Biblijskog vrta u Gornjoj Blatnici neposredno ispred crkve, zanimljiva podudarnost ovih dana izronila je na vidjelo dana. Ona se ogleda u tome da doslovno neposredno, i to nekih 20-ak metara zapadnije, od Biblijskog vrta te dalje na zapad i sjeverozapad, su prisutne stijene prepune različitih fosila uključujući fosilne biljke i fosilne životinje. Dosada je istraženo i upoznato možda tek oko 20-ak posto tipova fosila od sveukupnog fosilnog blaga koje kriju stijene zapadno od crkve i Biblijskog vrta. Tako je nedavno u sklopu obilaska terena i prospekcije stijena od strane autora, uz vinograd Željka Vučića neposredno uz staro gornjoblatničko groblje na suhozidu ili duvaru zamijećena ogromna ili bolje rečeno -gigantska- okamenjena tj.fosilizirana oštriga ili kamenica. Ova divovska školjka jučer je uz pomoć nekoliko župljana uspiješno prebačena na sigurno i zatvoreno mjesto. Sukladno podudarnosti mjesta nalaza ovog fosila, može se reći kako će on uskoro biti smješten s adekvatno uređenim postoljem negdje u sklopu Biblijskog vrta. Nakon što je školjka cjelovito položena na ravnu podlogu mjerenjem je ustanovljeno kako njena najveća dužina iznosi točno 78 cm što se u paleontološkoj stručnoj mjeri izražava u mm - dakle 780 mm. Ova dužina, ali i širina oko 600mm, barem zasad, prema svim dostupnim uvidima i službenim objavljenim znanstvenim informacijama sličnih školjaka, vrlo vjerojatno ovu fosilnu školjku iz G.Blatnice čini jednom od najvećih dosada pronađenih ikad živućih oštriga na svijetu.

slike dolje-pogled na vjerojatno jednu od najvećih ikad živućih oštriga na svijetu (linijar=20cm)

possibly one of the largest ever lived oyster (ostrea) in the world - mayby genus Crassostrea or Ostrea ?

strelica i crtice pokazuje za oštrige tipične listaste vapnovite slojeve prirasta te liniju razdvajanja gornje od donje ljušture

U laičkom smislu na 1.pogled izgled ove gigantske fosilne školjke podsjeća na običan kamen, no malo boljim pogledom odozgo na oblik i posebice na bočne strane jasno se mogu zamijetiti tipični listasti slojevi prirasta školjke koji su upravo tipični za oštrige prije svega velike oštrige te koji odjeljuju donju od gornje odnosno desnu od lijeve ljušture. Ovi karbonatni, vapnenački listići u simboličkom smislu predstavljaju za oštrige isto ono što i godovi za stabla - mjeru starosti. Nedvojbeno jest da je prema zapaženom ogromnom broju tankih slojeva prirasta, ovaj blatnički gigant osim rekordne dimenzije, doživio i rekordnu životnu dob za školjke - možda čak i do 200 godina. Svima onima koji žele malo bolji uvid u oštrige u svijetu ima dosta web odredišta pri čemu su možda najbolja ova slijedeća koja sadrže slike nekih vrsta oštriga izgledom jasno sličnih ovoj megaoštrigi iz G.Blatnice:

http://en.wikipedia.org/wiki/Oyster ;

http://books.google.co.nz/books?id=3qx2ELi_roMC&printsec=frontcover&dq=Stott+2004+%22Oyster%22&hl=en&sa=X&ei=cvsAUICSAYyhiQfvyp2rCA&ved=0CDUQ6AEwAA#v=onepage&q=Stott%202004%20%22Oyster%22&f=false ;

http://www2.dnr.cornell.edu/HareLab/pdf/2005a.pdf ;

Prema starosti stijena iz kojih dolazi ova školjka, a to je epoha eocen, vrlo vjerojatno jest da se radi o nekoj novoj vrsti iz roda Crassostrea - endemičnoj za ovo područje. Upravo su krasostree česti eocenski fosili u svijetu ali isto tako prema dostupnim službenim i objavljenim podacima najveća oštriga nađena u svijetu jest -fosilna- krasostrea iz SAD-a: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Crassostrea_gigantissima_(Finch,_1824).JPG ;

http://woostergeologists.scotblogs.wooster.edu/2012/05/06/woosters-fossil-of-the-week-a-giant-oyster-eocene-of-texas/

Ipak, ovaj mogući svjetski rekorder, nije jedini vrlo interesantan fosil iz okolice Biblijskog parka koji bi svoje mjesto uskoro mogao naći u njemu, već su tu brojne jako zanimljivi fosili biljaka i to listova, zatim okamenjeni pravi koraljni greben, te brojni i raznoliki fosili puževa, školjki i ježinaca. Svi ovi fosili također su iste eocenske starosti kao i gigantska oštriga, pri čemu svi zajedno govore i jasno ocrtavaju sliku nekadašnjeg prapovijesnog izgleda okolice crkve i Biblijskog vrta u G.Blatnici, a to je; jedan jako plitki suptropsko-tropski morski zaljev čije su obale bile sa sjeverozapada, sjevera i istoka (današnja Trtla i prostor sela G.Blatnica) na kojima su odmah uz more rasle guste mangrove biljke s korijenjem iznad vode, te idući uviše pojavljivale su se gdjekoje palme, zatim tropske smokve, lovori, cimetovci, eukaliptusi, australijski čempresi i borovi (pinije), dok se istovremeno u moru u plićaku pružao jedan manji ali potpuno razvijen koraljni greben s brojnim raznim koraljima, oko kojeg su bile brojne manje, srednje i gigantske oštrige, druge školjke, puževi i ježinci. A da ni ovi svi navedeni fosili eocenske starosti nisu jedini segment 'predbiblijskog' paleontološkog parka u G.Blatnici pokazuje to da se u dosta starijim stijenama iz krede (lako prepoznatljivih po svom izgledu -bijelkasto sivih, tvrdih, okršenih i ušiljenih vapnenaca za razliku od modrosivih, žućkastosmeđih mekših lapora i pjeskovitih stijena eocenske starosti) nalaze brojni fosili cjevasto-tubastih izumrlih školjkaša tzv.rudista, čiji se jasni prerezi ali i poneke ljušture mogu vidjeti i naći u tvrdim bijelkastosivim vapnencima uz napuštene boksitne kopove te na zasjecima puta na Trtlu prema bunaru sv.Ante.