CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

ponedjeljak, 7. srpnja 2014.

SPEKTAKULARNI VIDIKOVAC: KANJON DREŽNICE - GEOLOŠKA JEDINSTVENOST DINARIDA / Dreznica canyon - one of the deepest canyon (gorge) of Europe

PARK PRIRODE BLIDINJE I PRIRODNI-GEOPARK GVOZD-ČABULJA - VIDIKOVAC NA JEDAN OD NAJVEĆIH EUROPSKIH KANJONA - KANJON DREŽNICE - POGLED NA 200 MILIJUNA GOD.GEOLOŠKE PROŠLOSTI HERCEGOVINE;


U ranijem postu opisane su i prikazane brojne prirodne i geološke karakteristike na prostoru prirodnog geoparka Gvozd-Čabulja sjeverno od Širokog Brijega. Na istom ovom prostoru, u sklopu navedenog geoparka ali i u sklopu parka prirode Blidinje nalazi se još jedna geološko-geomorfološka spektakularnost, od čijeg pogleda zastaje dah. Riječ je o kanjonu Drežnice, koji se prostire u pravcu JI-SZ od r.Neretve na JI pa sve do mjesta Klanci na SZ gdje se i nalazi jedan fantastični vidikovac na ovo geološko blago Hercegovine. Čitav kanjon pruža se u biti između visokih planinskih lanaca Čabulje (1780 m.n.m.) s južne strane i Čvrsnice (2228 m.n.m.) sa sjeverne strane, koji gledajući na satelitskim snimcima izgleda poput mačem 1,5 km dubokog i 18 km dugog napravljenog reza po površini zemaljske kore. Na programu Googleearth, gledajući iz raznih perspektiva s uvidom u nadmorsku visinu pojedinih dijelova, nakon što se promotri poprečni profil na kanjon u smjeru JZ-SI i to od vrhova Čabulje prema Čvrsnici, može se uvidjeti uistinu nevjerojatna impozantnost i veličanstvenost ovog kanjona - koji sa svojom dubinom od čak 1400 m, pa možda čak i više, nesumnjivo predstavlja jedan od najdubljih pravih kanjona u Europi ali i svijetu. No, osim ove reljefne vizualne spektakularnosti, ovaj kanjon predstavlja možemo slobodno reći - jedinstveni geološki muzej mezozoika i praoceana Tetis (Tethys) kakav malo gdje postoji. 
Sve ovo, dostupno je pogledu od kojeg zastaje dah i koji se može doživjeti dolaskom, odnosno uspinjanjem na sjeverne vrhove Čabulje ili pak južne rubove platoa vrhova Čvrsnice. No, ovi vidikovci privilegirani su samo za rijetke među nama, i to one koji se aktivno bave planinarenjem. Ipak, na sreću, postoje mjesta do kojih svatko voljan, običnim osobnim ili terenskim automobilom laganom i pažljivom vožnjom može doći te isto tako vidjeti gotovo čitav kanjon Drežnice, pri čemu se upravo jadan takav fantastičan vidikovac nalazi na makadamskom putu jugoistočno od mjesta Klanci iznad krajnjeg zapadnog dijela kanjona. Do ovog vidikovca vremenski najpovoljnije se dolazi iz pravca Posušja i Rakitna kad se ide cestom prema Blidinju pri čemu se prije Blidinja treba skrenuti desno odnosno istočno, nakon čega slijede dva do tri prilično strma uspona na solidnoj makadamskoj cesti. Upravo zbog ovih uspona, iz Posušja i Rakitna do vidikovca na kanjon Drežnice možda je i potrebit solidan terenac ili džip, dok se nastavkom ceste od Bogodola prema Klancima do ovog istog vidikovca može doći i običnim 'neterenskim' automobilom (slike). Jedna jedina, ali jako bitna negativnost koja je nažalost prisutna na ovom prostoru jesu zaostale mine pri čemu je potrebno upozoriti da se ne kreće dijelovima od navedene makadamske ceste kod Klanaca prema usjeku kanjona Drežnice, pošto je dio istočno odnosno ispod Klanaca prema kanjonu Drežnice za vrijeme rata bio miniran.

izrazito uočljiv oblik kanjona Drežnice poput mačem napravljenog pravocrtnog dubokog 'reza' po površini .Zemlje

označen kanjon Drežnice u sklopu prirodnog-geoparka Gvozd-Čabulja

satelitski pogled na kanjon Drežnice od smjera zapada prema istoku

Kanjon Drežnice sa svim svojim vidljivim slojevima stijena, kako na dnu tako i na vrhu te iznad njega, predstavlja pravi paleontološki muzej na otvorenom - gdje je moguće pronaći fosile iz geološke prošlosti u rasponu od čak 200 milijuna godina i to iz razdoblja trijasa, jure, krede pa sve do gornjeg eocena. Mnogima je možda isto tako poznata 'medijska' vijest kako bi upravo najveće ležište nafte u Dinaridima moglo biti u kanjonu Drežnice. Ova nagađanja i pretpostavke o nafti upravo se odnose na gore navedene stijene iz kanjona Drežnice, i to stijene donjojurske starosti koje su gotovo crne boje zbog visokog sadržaja bitumena, ili pak tzv.evaporitni kompleks stijena permotrijaske starosti. U pogledu geologije područja kanjona Drežnice i pl.Čabulje posebno se ističe geolog Salim Behlilović koji je u svom 'kapitalnom' dijelu -Geologija Čabulja planine u Hercegovini- prije točno pola stoljeća opisao i prikazao brojne geološke karakteristike ali i fosile otkrivene u stijenama kanjona Drežnice i područja južno od njega. Istražujući strme sjeverne padine pl.Čabulje, koje u biti predstavljaju južnu stranu kanjona Drežnica, on je otkrio mnoge zanimljive fosile pradavnih školjki i puževa, ali isto tako i nekih biljaka iz slojeva trijasa, jure i krede. Među njima, idući od najstarijih prema najmlađim, mogu se izdvojiti fosili: -školjki Daonella, Avicula i Posidonia, amoniti (Protrachyceras), iz srednjeg trijasa (ladinik), alge (Sphaerocodium), školjke (megalodontidi) iz gornjeg trijasa, školjke Lithiotis, Chlamys i Protodiceras, kopnena flora (Equisetites) iz donje jure (lijas), hidrozoi (Cladocoropsis mirabilis) iz gornje jure, ostrakodi, alge (Salpingoporella annulata), školjke Veniella, puževi Natica, Nerinea iz donje krede, školjke 'đurajci', Chondrodonta, Distefanella, Neocaprina, hipuritidni rudisti iz gornje krede, puževi Stomatopsis i Cosinia iz paleocena, foraminifere Alveolina i Nummulites iz eocena i drugi fosili. Ovim fosilima mogu se pridodati i fosili izumrlih školjki rudista savijenog oblika rod Caprinula nađeni nedavno od strane autora neposredno uz makadamski put s vidokovcem prije Klanaca što se prikazuje na fotografijama u nastavku.
Gledajući sveukupnost kanjona Drežnice, njegovu vizualnu impozantnost, dubinu, oblik, ali isto tako i navedene geološke osobitosti, možemo posve sigurno zaključiti kako u neposrednoj našoj blizini postoji ogromno prirodno čudo koje se svakako isplati doći barem vidjeti i upiti sve raznolike boje i mirise ovog magičnog, skrivenog, i začudno -još uvijek nepoznatog i neotkrivenog hercegovačkog prirodnog avanturističkog odredišta. Tim još više, ako uzmemo u obzir da se navedeni vidikovac kao i još par obližnjih možda čak i boljih vidikovaca na kanjon, nalazi u relativno neposrednoj blizini Blidinjskog jezera te u sklopu parka prirode Blidinje, što svakako predstavlja poziv svim namjernicima i posjetiteljima Blidinja da dođu na neki od ovih vidikovaca na spektakularno hercegovačko prirodno-geološko čudo - kanjon Drežnice.

pogled na brojno, vjerojatno i endemično ljekovito bilje uz cestu od Bogodola prema Klancima

SLIKOVITI PJEZAŽI UZ PUT BOGODOL-KLANCI:


FOSILI RUDISTA KAPRINULA (CAPRINULA) / Cretaceous (Upper Cenomanian) Caprinula rudists near Blidinje lake
pogled na jedan dio - okamenjenog dugog morskog pjeskovitog plićaka iz razdoblja prije više od 90 milijuna god.sa sačuvanim i vidljivim brojnim savijenim rudistima kaprinulama - na nadmorskoj visini oko 1350 m.

dio pronađenih fosila rudista kaprinula

 zanimljivi vrh 'Bile stine' jasnog porijekla imena - bijele stijene upravo zbog ovih bijelih stijena gornjokredne turonske starosti - slika gore i dolje: 

KANJON DREŽNICE (pogled s vidikovca1 uz cestu prije Klanaca od zapada prema istoku):





pogled na sjeverni dio kanjona Drežnice i južne padine planine Čvrsnice 

GEOLOŠKA KARTA PODRUČJA KANJONA DREŽNICA / Geologic map od Dreznica canyon area
ljubičasto-ružičasto-TRIJAS, plavo-JURA, zeleno-KREDA, žućkasto-PALEOGEN (EOCEN)

POKLON-ILUSTRACIJA NAČINA POSTANKA KANJONA DREŽNICE: 



    

Nema komentara:

Objavi komentar