CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

srijeda, 8. listopada 2014.

EKSKLUZIVNO:MEGALITSKI (KIKLOPSKI) ZID S KLESANIM KAMENOM NA ILIRSKOJ (DELMATSKOJ) UTVRDI IZNAD SELA MOKRO KOD ŠIROKOG BRIJEGA / Illyrian (Dalmatae) megalithic (cyclopean) wall on the hillfort in village Mokro near Siroki Brijeg

EKSLUZIVNI SNIMCI 'SKRIVENOG' KIKLOPSKOG ZIDA ŠIROKOBRIJEŠKOG DAORSONA - ILIRSKOG DELMATSKOG GRADA - MOKRISKIK / New megalithic site in Bosnia&Herzegovina - Illyrian city Mokriskik;


U okviru arheoloških zanimljivosti ovog Hercegovačkog prostora opravdano se može konstantno očekivati iznova -  razotkrivanje nekih javnosti vrlo malo poznatih činjenica, koje međutim mogu plijeniti ne samo pažnju već i interes za valorizacijom kao vrlo atraktivne (pra)povijesne baštine. Među takvim zanimljivostima, one koje opravdano nose epitet najpotencijalnijih, ali i najneiskorištenijih oblika arheološko-povijesne baštine za turizam u užem i širem smislu, upravo predstavljaju najstariji hercegovački građevinski objekti - prapovijesno-ilirske gradine i gomile (tumuli).  
Nakon prijašnjih navoda i opisa na ovom portalu - kao i na drugim mjestima, mnogima je postao dostupan uvid te spoznaja - o arheološkim ilirskim lokalitetima (gradovima) koji imaju kiklopske-megalitske zidove na prostoru Hercegovine - a to su daleko najpoznatiji i najatraktivniji Daorson kod Stoca, Zvonigrad kod Pologa (općina Mostar), 'Zidana gomila' kod Studenaca (općina Ljubuški) te lokalitet 'Martinovića gomila' istočno od Hodova (općina Berkovići - rep.Srpska) - koji poput Daorsona sadrži dugi zid na padini brda sastavljen od nepravilnih poluobrađenih višetonskih blokova kamena - no koji radi ostataka mina na točno ovom mjestu nije dosada od strane autora ovog portala istraživan. Osim ovih 'naših' lokaliteta u susjedstvu su poznati megalitski lokaliteti: Hrvatska - Varvarija i Aserija, Nadin između Šibenika i Zadra, Monkodonja i Maklavun u Istri, Stari grad Pharos, gradina na Purkinom kuku i kula Tor s gradinom na otoku Hvaru, Škrip na otoku Braču, te u Crnoj Gori - Medun (Meteon) i Risan. I većini onih koji se bave ili zanimaju za arheologiju - kao megalitski lokaliteti su uglavnom poznati ovi gore navedeni lokaliteti o kojima na internetu postoji nekoliko (neznastvenih) osvrta i opisa http://udruga-kameleon.hr/tekst/2277/ . 



U okviru ove interesantne i tajnovite tematike, gotovo je nepoznata činjenica, da se u neposrednoj blizini grada Široki Brijeg na ilirskoj gradini, na vrhu brda iznad polja u selu Mokro gdje je u recentnije vrijeme podignut veliki Križ - nalaze ostaci megalitskog (kiklopskog) zida s poluobrađenim i mjestimično dobro obrađenim tj.klesanim ogromnim blokovima vapnenca zidanim bez žbuke - slično kao u megalitskog zida u Daorsonu. Iako je naselje Mokro u arheološkom smislu dosta dobro poznato javnosti, znanje o postojanju prapovijesno-ilirskog kiklopskog zida je potpuno nepoznato ponajviše zbog činjenice da je vrlo povoljan geostrateški položaj ove lokacije proishodio to da su se od vremena prvog milenija pr.Kr.kad su ovdje napravljeni kiklopski zidovi, preko njih i preko ilirske utvrde tj.gradine izmjenile uzastopno sve nadolazeće kulture uključujuću i ovu najrecentniju našu kulturu, no koja bi se više mogla nazvati ne-kulturom. Tako je većini poznato to da se neposredno ispod ovog brda s gradinom nalaze vrlo fascinantni temelji ranokršćanske bazilike s krstionicom datirane s kraja 5.st. Upravo najraniji pisani spomen ovog mjesta -naziv Mokriskik, kojeg je autor upotrijebio kao i 'naziv' ilirskog pragrada, nalazi se u djelu Bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta iz 10.st.po.Kr. O povijesti Mokrog može se naći i na internetu vezanih za povijest Širokog Brijega: http://blog.dnevnik.hr/buhovo/2009/02/1625730861/buhovo-i-iroki-brijeg-u-najranije-doba.html . Gledajući sve ove kulture koje su se uzastopno izmjenile na lokaciji same, kao i okolo, ilirske gradine, već od dolaska Rimljana, zatim razdoblja ranog kršćanstva, dolaska Slavena, pa čitavog Srednjeg vijeka sve do današnjih dana, upada u oči jedna nadasve tužna i loša činjenica, a to je da je kiklopski zid koji je napravljen prije više od 2200 god.možda čak i prije 2500 god. uspio ostati 'netaknut' i neoštećen (bar u znatnijem smislu) više od 2000 god. da bi u našem vremenu tijekom perioda zadnjih 80-100 god. - više od 60 posto zida bilo totalno devastirano na taj način što su ovi pradavno isklesani ogromni mjestimično i preko jedne tone teški megaliti, masovno sklonjeni tj.izvađeni iz megalitskog zida i ugrađeni u brojne okolne suhozide, međe ili pak naprosto srušeni iz originalne pozicije unutar zida te sklonjeni u stranu. Tako se unutar najdužeg recentnog suhozida koji se pruža uzduž čitavog 'nedavno' napravljenog puta križa s njegove desne strane mogu zamijetiti brojni veliki od pola pa do tone teški poluisklesani blokovi vapnenca, koji su tu ugrađeni skidanjem iz originalnog ilirskog zida.
Obilaskom užeg prostora s ilirskom gradinom te okolice megalitskog zida, kao i na osnovu dosadašnjih poznatih činjenica, može se uvidjeti kako je sama vršna pozicija gradine konstantno korištena u povijesti do dana današnjih, pri čemu je možda i prva najoriginalnija funkcija i današnja najrecentnija - bila u jednoj te istoj svrsi - vjerskoj tj.kao svetište, i to prije 2500 god.kao svetište izlazećeg sunca, a danas kao Katoličko sveto odredište s velikim križem i križnim putem. Tako je danas na samom vrhu gradine podignut veliki križ, do kojeg je napravljena i fino uređena pristupna stazica koja se uspinje od sjeveroistočne padine pa sve do samog križa na kojoj su postavljene postaje križnog puta. Te ono što je najzanimljivije jeste to da se upravo najočuvaniji dijelovi kiklopskog zida nalaze na samom vrhu puta križa, desno tj.jugozapadno od zadnje postaje, pri čemu je zid međutim jako dobro sakriven u posve gustom i obraslom šumarku, što je proishodilo činjenicu da se na internetu danas, unatoč činjenici godišnjeg masovnog okupljanja vjernika i procesije tj.prolaska ovom stazom tek nekih desetak metara od zida, ne može naći gotovo niti jedna fotografija ove prave arheološke atrakcije. Čitava prapovijesno-ilirska gradina a time i kiklopsko-megalitski zid pripadaju ilirskom plemenu Delmata koje je opisivano u prethodnom postu, pri čemu se pouzdano može pridati njima na osnovu pojedinih ranijih arheoloških nalaza direktno s ovog mjesta, u okviru čega se kao možda najbolji dokaz može navesti pronađena ostava ilirskog delmatskog oružja neposredno ispod gradine kod Matijevića kuća: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=292585 . Promatrajući detaljnije pojedine velike blokove vapnenca autor je zamijetio da je način obrade drugačiji negoli je to slučaj u Daorsonu i Zvonigradu gdje su veliki komadi slagani u oblike paralelopipeda s jasno isklesanim bridnjacima, pri čemu je u slučaju gradine u Mokrom riječ o blokovima koji su veći negoli u Zvonigrada, no nešto manji od Daorsona ?(što tek treba razotkriti), koji su osim toga mjestimično primitivnije klesani samo s jedne strane, a mjestimično su pojedini blokovi obrađeni i čak s 3 strane, što sveukupno baca potpuno novo svjetlo u pogledu odnosa načina gradnje gradina u ilirskih Delmata.
Potencijalnost i atraktivnost ovog mjesta prije svega proizilazi iz činjenice da se ovdje na vrhu brda u Mokrom na ilirskoj gradini nalaze jedini zasada poznati -  obrađeni kameni (megalitski) zid iz tog vremena na području Zapadnohercegovačke županije, kojemu dodatnu misteriju i atraktivnost daju pokazatelji da su pravi autori ovog klesanog kiklopskog zida - ilirsko pleme Delmati, a ne Daorsi, kao i to da samo područje s ovim kiklopskim zidom tek treba početi ispitivati, a prije svega očistiti i otkopati kako bi izašlo na vidjelo svo graditeljsko umijeće od vrlo vjerojatno najstarijih kamenoklesara zapadne Hercegovine koje bi slobodno mogli nazvati pravim snagatorima s obzirom na veličine kamenih blokova koje su klesali prije više od 2200, možda čak i 2500 godina. Stoga, je posve opravdano očekivati od same općine Široki Brijeg, zajedno u suradnji s lokalnim mještanima, da se prostor s ilirskim megalitskim zidom potpuno očisti od zaraslog grmlja i drveća, iskopa do dna tj.bazne ravnine zida uzduž čitavog njegovog pružanja te postave paneli ili postolje s opisom - ove 'nove' Širokobriješke arheoturističke destinacije, na koju će već tijekom idućeg Uskrsa doći mnogi sudionici tradicionalnog puta križa na gradinu iznad Mokrog.

pogled na ilirsku gradina iznad Mokrog i na križ podignut na njoj

detalj obzidane velike čatrnje u zaseoku zapadno od brda s gradinom i križem

detalj zida starog i kuće starih možda stotinjak god.-zamijetljivi nasljeđeni od ilira s gradine - megalitski način zidanja zida s blokovima teškim i do tone


detalj stare stojne kuće i masivnog suhozida ispred nje u zaseoku zap.od ilirske gradine

ILIRSKA (DELMATSKA) GRADINA S MEGALITSKIM ZIDOM
detalj 'obrušenog' ilirskog bedema od manjih komada sa sjeveroistočne strane vrha gradine i križa

pogled s vrha prema jugu u pravcu planine Trtle i Brotnja na Mokarsko polje

pogled s vrha prema sjeveroistoku i gradu Širokom Brijegu, te planini Čabulji

pronađeni zanimljivi veliki namjerno i specijalno od strane ilira (delmata) postavljen kameni tron - na istočnom kraju vršnog dijela gradine - s najvjerojatnijim i najlogičnijim ciljem nadgledanja nižeg područja ali i praćenja izlaska sunca

ogromni megalit na krajnjem istočnom rubu gradine - mogući solarni marker ?

pogled preko istočnog ruba gradine daleko na istok - mjesto izlazećeg sunca

MEGALITSKI (KIKLOPSKI) ZID UNUTAR GUSTIŠA / Illyrian megalithic wall 
obratite pozornost na veličinu blokova - dužina čekića=30cm





ogromni blokovi obrađeni s 2 i 3 strane



SPECIJALNI POKLON - ILUSTRACIJA ILIRSKOG GRADA MOKRISKIKA:







1 komentar:

  1. Odličan članak. Sve pohvale. Ovako nešto nam definitivno češće treba.
    Neznam da li vam je od ikakve pomoći ali ja sam prije nekoliko godina fotografski dokumentirao ilirske gomile i stećke u predjelu Crnča i Dobrinja zajedno sa zemljopisnim koordinatama pa svakako pogledajte na http://www.panoramio.com/user/4022775

    OdgovoriIzbriši