CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

srijeda, 1. srpnja 2015.

(STEĆCI):U VIRU KOD POSUŠJA KRIJE SE MISTERIOZNI I MOŽDA NAJMONUMENTALNIJI STEĆAK U REGIJI / THE MOST MONUMENTAL TOMBSTONE IN WIDER AREA IS LOCATED IN VILLAGE VIR NEAR POSUŠJE

VELIKI MEGALITSKI STEĆAK UZ DVA MOGUĆA PRAPOVIJESNA PRAILIRSKA MEGALITA NA DREVNOM SVETOM BRDU / Megalithic tombstone near Posušje with the base of prehistoric megalits;

U smislu arheološko-povijesne baštine prisutne u Bosni i Hercegovini, i djelomično u okolnim zemljama, većini je zasigurno najpoznatija ona baština pod nazivom stećci. Stećci su izvanredni i jedinstveni pravi pravcati megalitski spomenici drevnog srednjovjekovnog graditeljstva s daleko najvećom koncentracijom u Bosni i Hercegovini, a posebice u Hercegovini. Jedan od današnjih najpoznatijih lokaliteta sa stećcima je čuvena nekropola stećaka Radimlja kod Stoca. Osim nje, također u blizini Stoca nalazi se još jedna, javnosti slabije poznata, no ništa manje atraktivna, nekropola stećaka Boljuni u istoimenom selu, gdje su stećci jedinstveni po svojim natpisima na njima. Zbog svog jedinstvenog izgleda i načina obrade divovskih kamenih blokova redovito teških i po nekoliko tona, pa čak i preko 20 i više tona, stećci već odavno privlače pažnju svekolike javnosti, kao i istraživača arheologa ili povjesničara koji pokušavaju dokučiti sve tajne ove vjerojatno najzanimljivije i najizrazitije arheološko-povijesne baštine ove zemlje. Neophodno je reći vrlo pozitivnu stvar vezanu za stećke, a to je - da će se stećci vrlo uskoro uključiti i biti priznati kao UNESCO svjetska baština. Tako danas o stećcima možemo pronaći vrlo mnogo opisa, razmatranja, pri čemu se velik dio njih dosta međusobno razlikuje po pitanju opisa, svrhe, starosti pa čak i oko samog imena ili naziva kojima 'bi se trebali' nazivati ovi dragocjeni hercegovački kameni megalitski spomenici. Pa tako npr. ako uzmemo radove ili teorije od 10ak istaknutijih povjesničara ili arheologa s temom o stećcima zamijetit ćemo skoro pa i 10 potpuno različitih objašnjenja, teza ili teorija o njima. Iz tog razloga autor neće ulaziti u ovakvo 'teoretsko' diskutiranje već će se u nastavku teksta opisati i prikazati jedan, javnosti gotovo potpuno nepoznat stećak kod sela Vir na zapadnom dijelu općine Posušje, koji svojim položajem na vrhu brda odnosno na samom vrhu velike prapovijesne, prailirske, gomile, svojom impozantnošću i grandioznošću s izgledom poput kakva divovskog uspravnog kamenog spomenika, zasigurno predstavlja jedan od najmonumentalnijih stećaka na širem području. Ta monumentalnost koja naprosto oduševljava posjetitelja u trenutcima zamijećivanja ovog stećka kad se pogleda od podnožja gomile prema samom vrhu, posebice je uvećana zbog toga što je ovaj stećak sam samcat postavljen na ovo za stećke netipično mjesto. Dolaskom na sami vrh velike prapovijesne gomile jasno vidljiva činjenica postaje ta da ovdje uopće nije riječ o tipičnoj nekropoli stećaka, već da je veliki monumentalni stećak izgrađen i postavljen s nekim možda i drugim ciljem negoli kao nadgrobni spomenik točno na najvišu kotu ovog brda i prapovijesne gomile odnosno gradine. S istočne pak strane velikog stećka nalaze se dva relativno manja no također velika megalita u obliku položenih grubo obrađenih kvadratičnih stećaka. Pobližim pogledom na njihov izgled uviđa se da ovi stećci, ukoliko to uopće jesu po izvornosti vremena gradnje, nisu gotovo nimalo ukrašavani pa čak niti obrađeni po rubovima što u potpunosti odudara od glavnog monumentalnog stećka na vrhu koji sa svojom visinom od preko 2 m, te oblikom jako visokog sljemenjaka dominira čitavim ovim mikroprostorom. Na stećku se jasno prepoznaje izrezbareni/isklesani motiv tri životinje, najvjerojatnije jelena ili konja u sredini te dva psa sa strane, pri čemu izgleda kao da je pas s desne strane okrenut glavom prema puno većem jelenu ili konju. Uz ovaj motiv na stećku su isklesani motivi pletera kao i velikog mača s cvjetnom rozetom u srednjem gornjem dijelu dužine mača. Nadalje, vrlo zanimljiv mogući uzrok nastanka ovog stećka, osvjetljava se, od strane autora zamijećenim pravim prapovijesnim megalitskim zidom koji čini jugoistočni granični krak glavne vršne gomile. Ovaj drevni megalitski zid bez ikakve sumnje seže u prapovijesna vremena možda i prije više od 3000god., pri čemu je izgrađen od strane Prailira ili Ilira Delmata u isto vrijeme kad su sagradili i veliku gomilu na vrhu brda. Shodno ovome vrlo je opravdano izvući zaključak kako i druga dva 'stećka' koja se nalaze podno istočne strane velikog stećka, predstavljaju ustvari megalite iz doba prapovijesti, i to megalite koje su prvotno na ovo mjesto ili u blizinu, postavili i donijeli prvi stanovnici ovog brda a to su Prailiri ili delmatski Iliri. Gledajući sami položaj ove prapovijesne prailirske gomile naslućuje se da je ovo mjesto još od prapovijesnih vremena bilo posebno sveto mjesto, u kojem su se izvodili tadašnji obredi ovih drevnih naroda, pri čemo je vrlo vjerojatno riječ o solarnom svetištu. Ako nadalje gledamo daljnji vremenski kontinuum logičnost se sama od sebe nameće, i zaključak koji proizilazi jest taj da su se ovakva prvotna drevna sveta mjesta, sveta brda i sveti vrhunci konstantno koristili kao takvi. U prapovijesti su obično bila svetišta posvećena suncu, na kojima su se u srednjem vijeku  gradile starokršćanske crkve te mjestimično postavljali i stećci, da bi u ova naša vremena na mnogim ovakvim mjestima bili postavljani veći ili manji križevi. Te na kraju kao vrlo jaki dokazi koji idu u prilog tome da sigurno dio stećaka koji se nalaze na vrhuncima brda i (pra)ilirskih gomila, potječe od samih Prailira i Ilira, mogu se navesti slučajevi od strane autora istraženih gradinskih lokaliteta u Hercegovini na kojima su na gomilama ili uz njih pronađeni veliki izduženi poluobrađeni lli neobrađeni kvadratični megaliti (fotogalerija-dolje), koji kao takvi sigurno nisu mogli ostati nezamijećeni u srednjovjekovno doba kad su se podizali stećci.
Na internetu se mogu naći mnogi stručniji kao i oni nestručniji osvrti na stećke pri čemu se jedan vrlo zanimljiv osvrt može naći na linku: http://udruga-kameleon.hr/tekst/2163/

Mapa položaja monumentalnog stećka

PRAILIRSKA GRADINA (GOMILA) I VELIKI STEĆAK NA VRHU:
Zamijećeni izvorno prailirsko-ilirski granični istočni bedem od velikih neobrađenih megalita





Slika gore i dolje: druga dva 'stećka' podno velikog stećka s jugoistočne strane sa zamijetljivim izgledom grubo obrađenih kvadratičnih blokova bez ikakvih tragova urezanih motiva - vjerojatno podrijetlom izvorno od Prailira ili Ilira Delmata.


(PRA)ILIRSKE GRADINE I GOMILE SA VELIKIM (STEĆKOLIKIM) MEGALITIMA U HERCEGOVINI - DOKAZI MOGUĆEG PUNO STARIJEG PODRIJETLA STEĆAKA (slike dolje):

(Pra)Ilirska velika gomila nedaleko od gomile s gore prikazanim stećkom, na sjevernom dijelu sela Vir:


Ilirska (Daorska?) gradina neposredno sjeverozapadno od Stoca:



 Ilirska (delmatska) gradina iznad izvora Borak i Lončarevih mlinica:


Prapovijesna (ilirska) gradina iznad Čuljkova vrela - kod Klobuka i Tihaljine:

Prapovijesna (delmatska) gradina na Magovniku kod sela Čerigaj (Široki Brijeg):


Prapovijesna (ilirska) gradina na brdu Humac na Mostarskom blatu kod sela Međine:

Ilirska megalitska gradina u Mokrom (Široki Brijeg):



Ilirska (delmatska) gradina/svetiše na brdu Pit iznad Gorice (Grude):

Prapovijesna ilirska (daorska) gradina Zvonigrad iznad Pologa nad Mostarskim blatom:


Prapovijesna (daorska?) gradina iznad Goranaca:

Prapovijesna gradina-naselje iznad Pologa:

i plus još mnoge druge prapovijesne (pra-ilirske) gradine i gomile u Hercegovini.....




Nema komentara:

Objavi komentar