DODATNE SPOZNAJE O BLATNIČKOJ FOSILNOJ MEGAOŠTRIGI I PRAOKOLIŠU U KOJEM JE ŽIVJELA

PRIJE 40-ak I VIŠE MILIJUNA GOD.U SJ.BROTNJU SU VLADALI POSEBNI UVJETI OKOLIŠA U KOJEM SU MOGLE RASTI GIGANTSKE KAMENICE;

Svaki otkriveni malo bolje očuvani fosil – pruža nam dragocjenu sliku i neke nove spoznaje o karakteru izumrlog života i okoliša na prostoru gdje se takav fosil pronađe. Svi zasad prikupljeni, snimljeni i načelno određeni fosili, njih tek dio od ukupnog broja, s područja Gornje Blatnice, među kojima se posebno ističu ogromne oštrige i fosilno bilje, predstavljaju pravu dragocjenost jer omogućuju stvaranje vizualne slike i uvida detaljnog izgleda cijelog ovog prostora.

Poseban uvid tako se može steći razmatrajući samo pojavu ovako velikih fosilnih školjki, posebice kamenica ili oštriga. Posebnost i rekordnost pronađene gornjoblatničke oštrige ogleda se u tome da se radi vjerojatno o najvećoj nađenoj ovoliko staroj oštrigi, što baca jedno sasvim novo svjetlo u dosadašnja razmatranja geološkog vremena najoptimalnijih životnih uvjeta za rast najvećih oštriga. Naime, relativno nedavno, su rađena istraživanja u kojima je pokazano da su najveći rast oštrige iz roda Crassostrea, kojemu bi mogla pripadati i gornjoblatnička, postigle u vremenu miocena što je utvrđeno postojanjem također gigantskih oštriga vrste Crassostrea gryphoides u Austriji, pri čemu je čak navedeno da jedan primjerak, ima dužinu od 1 m, pri čemu navedeni primjerak nije prikazan, dok najveći obrađeni primjerak u tom radu ima dužinu 60 cm:

http://meetings.copernicus.org/www.cosis.net/abstracts/EGU06/04887/EGU06-J-04887.pdf

Gledajući ovu gigantsku vrstu oštriga iz Austrije, vidljivo je nekoliko vrlo zanimljivih činjenica koje se ogledaju u tome da je kod austrijskih megaoštriga riječ o dosta mlađem miocenskom razdoblju nekih 20-15 mil.god.prije, za razliku od gornjoblatničkih iz srednjeg eocena nekih 45-42 mil.god.prije, zatim se uočava različitost oblika između austrijskih i nekoliko gigantskih oštriga iz Brotnja (G.Blatnica, Tepčići, G.M.Ograđenik) pri čemu su austrijske mnogo uže, tj.imaju mnogo manju širinu nasprem dužini, što to nije slučaj kod ovih masivnih oštriga iz Brotnja. Prema tome, sukladno starosti, te sukladno pripadajućoj dužini i širini zasigurno nađenu oštrigu iz G.Blatnice možemo okarakterizirati kao jednu od najvećih na svijetu. 

Ovako masivne i gigantske oštrige su vrlo dragocjene jer na osnovu svoje veličine pružaju direktan uvid u karakter nekadašnje klime u razdoblju koliko su stare stijene i na prostoru gdje su pronađene. 

Naime, istraživanjima, također austrijskih fosilnih oštriga iz miocena, se pokazalo kako je rast oštriga izravno povezan s temperaturom, količinom kisika, osvjetljenošću, salinitetom i još nekim faktorima klime, što je dostupno na web adresi: http://www.fwf.ac.at/en/public_relations/press/pv201104-en.html

Temeljem svih ovih činjenica, te zajedno s prepoznatim karakterom svih pronađenih ostalih gornjoblatničkih fosila može se načiniti doslovno pravi povratak u prošlost u vrijeme srednjeg eocena, gdje nam se ispred očiju na horizontu prema Gornjoj Blatnici ukazuje prizor jednog tropskog morskog zaljeva s nekoliko većih i manjih zaljevčiča, pri čemu su u dijelovima zaljeva ispred utoka rijeka koje su dolazile od sjevera živjele i rasle gigantske oštrige, zajedno s brojnim koraljima, školjkama i puževima, s raznolikom vazdazelenom tvrdolisnom i mangrovom vegetacijom uz obale i na obližnjim relativno malim uzvišenjima iznad mora. Kako je ovakav prizor izgledao prikazuje se u nastavku posta.

današnji pogled s brda Grede prema selu G.Blatnica u smjeru sjevera

isti pogled (ista prethodna slika) u vremenu srednjeg eocena prije više od 40-ak mil.god.s vidljivim pružanjem morskog zaljeva, obale i vegetacije nad obalom -rekonstrukcija:G.G.