CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

petak, 19. travnja 2013.

EKSKLUZIVNO: MEGALITSKI (KIKLOPSKI) ILIRSKO-HELENISTIČKI GRAD 'ZVONIGRAD'- NOVO RAZOTKRIVANJE / EXCLUSIVE: MEGALITHIC (CYCLOPEAN) ILLYRIAN-HELLENISTIC CITY 'ZVONIGRAD or RINGING-TOWN'- NEW REVEAL


KIKLOPSKI ZIDOVI DRUGOG DAORSONA – ZVONIGRADA - ZAPADNA HERCEGOVINA;

U zadnje vrijeme sve smo više svjedoci kako prastari 'famozni' ilirski grad Daorson zapadno od Stoca, sa svojim megalitskim ili kiklopskim zidinama, postaje sve više poznatiji ne samo u lokalnom (hercegovačkom) smislu, već i u mnogo širem pogledu, što je rezultiralo čak i posjetama visokopozicioniranih javnih osoba, političara i drugih uglednika iz drugih zemalja ovoj prvorazrednoj arheološkoj turističkoj destinaciji. Zbog svoje jedinstvene arhitekture, očitovane u zidovima starosti možda 2500 god i više, građenih od ogromnih više-tonskih blokova vapnenca-isklesanih u oblike stranica s najmanje 4 kuta i savršeno složenih jedan na drugi bez veziva, ovaj pra-grad već je zaslužno ponio epitet  ili naziv – hercegovačka Mikena. Mnogi će reći kako je Daorson  - arheološki lokalitet koji je u segmentu grčkog (helenističkog) ilirskog razdoblja i oblika gradnje na vrhu svih 'sličnih' arheoloških lokaliteta u široj regiji uključujući sve zemlje iz bivše Jugoslavije. No, da li je Daorson jedino takvo mjesto s kiklopskim helenističkim zidinama na ovim bosansko-hercegovačkim prostorima? Itekako da nije. Lokalitet kojeg su pojedini arheolozi već ranije prepoznali kao mogući drugi Daorson jest lokalitet Zvonigrad kojeg smo već djelomično, no ne u potpunosti opisali na ovom portalu: http://fosilihercegovina.blogspot.com/2012/09/arheologija-i-geologija-nove-spoznaje-o.html. Kao što je i vidljivo u ovom ranijem istraživačkom posjetu, na lokalitetu Zvonigrad otkriveno je specifično znanje primjenjene geologije u izradi bedema i same središnje utvrde Zvonigrada. U tom posjetu nisu zamijećeni neki istaknutiji i vidljiviji ostaci kiklopskog zida te je tadašnja reportaža ostala uskraćena za to – sve do sada. U nastavku, svi znatiželjni, posebice ljubitelji starina, prirode i arheologije ovih prostora, ekskluzivno imaju priliku vidjeti detaljni fotografski zapis megalitskih zidina Zvonigrad - oblikom vrlo sličnih kao u Daorsonu i kod ilirsko-grčkih starih gradova u Albaniji ili južnoj Iliriji.  

pogled od sjeveroistoka prema jugozapadu preko uske plodne udoline (drage) na ruševine kupolaste glavne daorsko-ilirske gradine Zvonigad

pogled s vrha vapnenačke uzvisine od sjeverozapada prema jugoistoku, s vidljivim gornjopološkim uskim poljem (sredina-lijevo) i jugoistočnim rubom Mostarskog blata (sredina-desno) 

Ovo predstavljanje ili istraživačka-fotoreportaža na određen način može se nazvati ekskluzivnom zbog toga jer do sada u javnim medijima, fotografija, a pogotovo video-zapisa kiklopskih zidina Zvonigrada – gotovo da i nije bilo nikako. Sve do sada. Naime, ekipa dokumentarnog programa BHT1 televizije, emisije Nova avantura na čelu s Nihadom Zečevićem, snimajući s autorom ovog portala nalazišta fosila i stijene u Grabovoj Dragi, usputno je odlučila snimiti i scene Zvonigrada – koji se nalazi odmah na uzvisini iznad fosilifernih eocenskih stijena. Kako cijela TV ekipa, tako i autor ovog portala, po prvi put su zapazili, a potom istražili te dobro snimili – prave –kiklopske zidine izgrađene od ogromnih poput stećaka isklesanih megalita precizno složenih jedan na drugi tako da ni par mm šupljine nije ostalo između njih. Ono što najviše intrigira i zapanjuje, jest to da se promatrajući dijelove ovog bedema jasno vidi kako su oni samo dijelomično (možda oko 5 %) u cjelovitosti otkriveni, ili drugim riječima rečeno - veći dio kiklopskog zida još se uvijek krije ispod kamenja i time svoje potpuno objelodanjivanje čeka do  budućih zahtjevnijih istraživačko-fizičkih aktivnosti 'otkopavanja' i uklanjanja okolnih stijena uz njegove rubove. Ovaj megalitski zid nalazi se sa sjeverozapadne strane od same centralne kupolaste gradine, koja je pak smještena neposredno iznad kanjona malog potočića koji u vrijeme većih voda tvori malo nizvodnije u kanjonu prekrasan mali slap – Grkuš, kojeg nismo snimili radi otežanog prilaza njemu. No, odmah ispod centralne gradine, na mjestu gdje započinje kanjon u smjeru od sjevera prema jugu i Mostarskom blatu, tekao je potočić koji je kaskadno padao i tvorio prekrasna manja prozirno-smaragdno-zelena jezerca. Iz svega zapaženog i viđenog, jasno se može zaključiti kako je osim reljefne strateške pozicije, upravo voda kao izvor života u obliku ovog potoka s pitkom vodom, doprinjela tome da su neposredno iznad izvora i potoka na ovom dijelu gornjo-pološkog polja još prije 2 500 godina ljudi napravili masivne utvrde i staništa za život. Voda, geo-strateška pozicija i karakter stijena predstavljaju najbitnije faktore tadašnje odluke grko-ilira da baš na ovom, naizgled pustom, području odluče živjeti, no uz ove faktore vjerojatno su postojali još neki faktori – kao možda npr. to; da su na ovom dijelu od Gornjeg Pologa do Grabove Drage sadili vrlo kvalitetno žito od čega su pravili dobro i cjenjeno pivo (za Ilire je poznato da su proizvodili pivo), a moguće je i to da su, usljed rasta mnogih ljekovitih trava ovdje, imali vrhunski med i proizvodili vrhunsku rakiju medovaču, koju su 'prodavali' tj.razmjenjivali s ostalim Daorsima i Ilirima (također je poznato za Ilire da su pravili medovaču). Najbolje i najfinije napravljeni megalitski bedem dug oko 180 m, koji je od onoga u Daorsonu duži više od 4 puta, ovdje u Zvonigradu – okrenut je i nalazi se sa zapadne strane, što vrlo vjerojatno pokazuje da su ovdje uistinu živjeli Daorsi čiji su prvi i najbliži neprijatelji bili Delmati koji su živjeli zapadno od njih. Osim ovih arhitekturalnih karakteristika zvonigradskih zidina, ovome zaključku doprinose i na centralnoj gradini brojni vidljivi manji ulomci fine helenističke keramike – kakva je nađena u Daorsonu, kao i na Hvaru te Visu –gdje su također živjeli helenizirani Iliri. Uz sami megalitski zid ispod jedne velike stijene vidljivi su pravokutno ostaci zidova, što je vjerojatno činilo svojevrsnu pokrivenu prostoriju s krovom od drveta i šiblja, korištenu za stanovanje ili pak boravak ilirskih (daorskih) čuvara utvrde i naselja. Uz i okolo ovog megalitskog zida još je bolje uočena vrhunska primjena - geologije ili znanja o stijenama što se vidi u tome da su tadašnji iliro-grci (Daorsi?) na licu mjesta cijepali/lomili izdanke vapnenca, nakon čega su ih odmah klesali i slagali u kiklopski (megalitski) zid. Naime, i ovdje uz kiklopski zid iz zemlje izbijaju 30 – 70 cm gotovo vertikalni slojevi vapnenca gornjokredne starosti, s mjestimično uočljivim presjecima rudista. Ovakav već polovično odrađen posao u stvaranju zida od strane, ne ljudi već prirode, nije mogao svatko prepoznati već one osobe s malo boljim zapažanjem i zaključivanjem o geološkim karakteristikama terena, tj.koje vrste stijena su dobre a koje loše za gradnju, zatim na kojim dijelovima reljefa treba graditi kao i to kakav karakter, nagib slojeva i pukotina je najbolji na stijenama za njihovu građevinsku upotrebu. Osim ovoga, očigledno je vrlo dobro znanje o hidrogeologiji jer je bilo prilično smjelo odvažiti se velikoj skupini ljudi (plemenu) ići živjeti na više od 600 m.n.v.u ovaj gotovo planinski kraj, ali taj rizik je bio životno 'plodonosan' i uspješan ponajviše radi prepoznavanja hidrogeologije ovog terena-na način da su tadašnji ljudi vrlo dobro znali gdje se točno nalaze izvori pitke vode, koliko dugo traju i koliku količinu vode daju, kao i to u kojim stijenama se mogu praviti bunari za pitku vodu. Sve u svemu, uz Daorson imamo još jedan arheo-geo- turistički potencijal u Hercegovini, koji osim što nije uopće dosada kao takav valoriziran, nije gotovo nikako ni istražen, a to je ilirski megalitski grad – Zvonigrad u zapadnoj Hercegovini. 



slike gore: početni vršni dio kiklopskog zida sa sjeverne strane




slike gore: dio očuvanog kiklopskog zida na zap.strani gornje trećine cjelokupne dužine bedema 


vidljivi fino klesani rub- gotovo potpuno identičan mnogim rubovima blokova (megalita) u zidu Daorsona


slike gore: zap.strana središnjeg dijela dužine bedema - ovaj kiklopski zid se može pratiti u cijeloj dužini od sjevera prema jugu sa zapadne strane, pri čemu se vidi da ponire dublje u 'zemlju' i stijenske komade, što ukazuje da ga treba dobro očistiti  s ove vanjske zap.strane i od srušenih blokova i komada kamenja, ali i od zarasle vegetacije koja nakon što olista poput šume vizualno sakrije ove impresivne zidine



slike gore: odprilike središnji dio dužine bedema, većina obrađenih blokova (posebice pri dnu zida) imaju najmanju težinu preko pola tone

dio velikog subvertikalnog izdanka gornjokrednog vapnenca s kojeg su vrlo vjerojatno tadašnji Iliri (Daorsi) cijepali i klesanjem dobivali velike 'stećkolike' blokove - megalite

manji, pravokutno obzidani prostor sa zapadne strane velikog megalitskog bedema ispod veće stijene - moguće natkriveno obitavalište - prostorija

samo jedan od mnogobrojnih višetonskih fino obrađenih blokova, kakvi su (nakon vjerojatnog rušenja od strane Delmata) ostali razasuti i razbacani diljem bedemskog područja


slike gore: ekipa s BHT1 televizije u pažljivo pristupa ka krajnjem južnom dijelu megalitskog bedema

još par višetonskih isklesanih 'stećkolikih' blokova



slike gore: pogled na možda najviše vidljivi i očuvani dio s pravokutnim spojem megalitskih bedema - mogući dio nekad veće - četvrtaste kule ili prostorije


slike gore: donji dio megalitskog bedema - pogled na jugozapad



slike gore: donji dijelovi kiklopskih, sada poprilično srušenih, zidina

vidljivi višetonski megaliti uz rubove bedema





slike gore: krajnji (južni) dijelovi kiklopskog dugog zida na Zvonigradu 

pogled prema kanjonu neposredno ispod centralne kupolaste gradine jugoistočno od gore prikazivanog kiklopskog zida


slike gore: malo smaragdnozeleno jezerce koje tvori potočić ispod malog vodopada


slike gore: pogled prema jugozapadu gdje se bistri potočić slijeva niz male vodopade

pokušaj što boljeg snimanja video scene ovog potočića i kanjona kroz koji teče





slike gore: kanjon s pružanjem u južnom i jugozapadnom smjeru

ilustracija mogućeg i pretpostavljenog izgleda kiklopskih zidina na Zvonigradu, pogled prema jugu i Mostarskom blatu

 
pogled na prostorni odnos Daorsona i Zvonigrada, moguća dva grada od istog plemena Daorsa











Nema komentara:

Objavi komentar