CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

utorak, 30. travnja 2013.

NALAZIŠTE PRASLONOVA KOD TOMISLAVGRADA-PRELIMINARNE PRETPOSTAVKE

PRELIMINARNI ISTRAŽIVAČKI UVIDI 'GROBLJA' PRASLONOVA U SELU CEBARA KOD TOMISLAVGRADA; ENIGMA - ŠPILJA, JAMA, ILI PONOR ?


Gotovo većina medija, kako tiskanih, tako i internetskih, kao i pojedini TV-kanali, prošli vikend, na senzacionalistički način prenijeli su vijest o znanstvenoj potvrdi o velikom otkriću praslonova starih 20 milijuna god.u kamenolomu Cebara kod Tomislagrada.  Ovo otkriće bez sumnje  na određen način jest senzacionalno, no, neke medijski iznešene stavke poput točne starosti praslonova, broja sličnih nalazišta u svijetu, te točnih vrsta praslonova - ipak ne odgovaraju istinitoj vrijednosti - barem još zasad, jer se tek ove navedene stavke trebaju istražiti. Stručni istraživačko-znanstveni tim zajedno s autorom ovog bloga je tijekom dva dana obilaska, razmatranja i istraživanja mjesta pronalaska zubi i kostiju praslonova u kamenolomu vapnenca u selu Cebara južno od Tomislavgrada, došao do vrlo zanimljivih spoznaja koje bi se na određen način mogle nazvati pravom enigmom koja se tek treba razotkriti. O čemu je riječ. Sami lokalitet pronalaska ovih izvanrednih fosila čini relativno veći kamenolom vapnenca donjo/srednje kredne starosti pri čemu se fosiliferni slojevi nalaze na drugoj etaži tj.relativno poviše od velike površine miocenskih jezerskih sedimenata koji grade cijelo polje i djelomično rubove polja. Upravo zahvaljujući radu u kamenolomu, tijekom 'prijašnjih' radova u vremenu kad se radila ova etaža s današnjim nalazištem fosila praslonova, poput knjige otvorila se stranica sa vidljivom slikom nekadašnje pradavne (miocenske) jame ili špilje koja je miniranjem i bagerima presječena točno uzduž vertikale. Dakle, i kod ovog slučaja imamo nepobitnu pozitivnu povezanost rudarske djelatnosti i paleontologije, pri čemu itekako treba istaći i naglasiti -korist rada ovog kamenoloma kao i dosad brojnih drugih kamenoloma, jer -da nije bilo ovog kamenoloma ne bi bilo uopće niti ovog otkrića. O ovoj dugotrajnoj povezanosti rudarstva i paleontologije može se naći na internetu:    http://hr.scribd.com/doc/79822889/Rudarstvo-i-paleontologija . U slučaju otkrića Vinka Ljubasa, riječ je o paleospeleološkom objektu u kojem su se nataložili kosturi više individua, i vrlo mladih i odraslih praslonova pri čemu pronađeni zubi svojom morfologijom sugeriraju da bi se moglo raditi o oblicima roda Anancus ili roda Tetralophodon. Ovi praslonovi su živjeli tijekom najmlađeg miocena, pa i pliocena, te bi prema tome mogli biti i 'dosta' mlađi u odnosu na medijski iznešenu starost od 20 milijuna godina: http://users.uoa.gr/~aathanas/PDF/11.pdf. No, ono što bi moglo biti najveća enigma u početnom dijelu istraživanja ovih fosila i fosilnog nalazišta jest to -što je to točno ovdje nekad davno egzistiralo? Da li -jama, špilja ili pak neka vrsta ponora, kao i to -na koji način su praslonovi ili njihovi kosturi -dospjeli u tu jamu, špilju ili ponor ? Gledajući oblike krednih stijena uz bokove i vrh ovog nalazišta jasno se prepoznaju brojne speleološke forme sigovine, te oblika nastalih radom podzemne vode. Kako se dio stijena s vrha odronio, prekrio je gotovo u potpunosti donji dio ove prajame ili prašpilje, te se iz tog razloga ne može niti vidjeti kako i koliko se duboko prostiru glinovito-pjeskovite fosiliferne miocenske naslage unutar ovog paleospeleološkog objekta. To će se posve bolje vidjeti nakon dodatnih mehaničkih radnji raščišćavanja i zaštite cijelog nalazišta. Nadalje, sami vrh etaže također ima taj nedostatak da je teško zaključiti  s kojim volumenom se prostirao nekadašnji miocenski površinski otvor ovog podzemnog objekta i da li ga je uopće bilo na ovom dijelu. Slojevi u kojima se nalaze najbrojniji ostaci zubi i kostiju praslonova su dosta zaglinjeni, pjeskoviti do šljunkoviti horizonti koji u dijelu gdje ima najviše fosila sadrže dosta pougljenisane slojeve. Karakter svih ovih slojeva ukazuje da su životinje (praslonovi) u ovaj nekadašnji talog mogli doći -odozgo -na način upadanja u jamu, zatim slobodnim ulaskom u neki neposredni horizontalni špiljski ulaz i ugibanjem na ovom mjestu te mogućim donosom njihovih kostiju nekog podzemnog vodenog toka u slučaju da se radilo o ponoru ili špilji kroz koju je tekla voda. Nesumnjivo jest, da će biti vrlo zanimljivo saznati i otkriti svatko od pitanja ove enigme koju krije ovo izuzetno vrijedno lokalno, nacionalno i svjetsko nalazište fosila praslonova kod Tomislavgrada. 

         Javno prezentirani pronalasci Vinka Ljubasa u četvrtak (25.04.2013.) u zgradi Općine u Tomislavgradu 
pogled na zube proboscida (praslonova)-sredina gore, dijelove kostiju - lijevo sredina

pogled na zube proboscida (praslonova)-sredina lijevo, kosti, te kljove-dolje desno

pogled na dijelove kljovi s uočljivom zrakasto-radijalnom strukturom u poprečnom presjeku

pogled na zube, kosti i kljove

pogled na zube sa strane


slike gore: dolazak pred nalazište praslonova u kamenolomu u selu Cebara (čet.25.04.13.)

netom pronađeni dijelovi kostiju i kljova

pogled na poprečni dio relativno šire kljove praslona

dijelovi kostiju i kljova

kredni izrazito brečasti i tektonizirani vapnenac koji se eksploatira u ovom kamenolomu

slike dolje-pogled na horizontalne neogenske ugljevite glinovito-šljunkovite slojeve s fosilima zubiju, kostiju i kljovi praslonova:






zumirano prema vrhu nalazišta gdje se u stijenama zamijećuju tipični sigasti speleološki oblici stijena kao i mogući okrajak ove prašpilje ili jame-sredina lijevo


pogled na današnji izgled cijelog nalazišta (gore) te mogući rekonstruirani izgled u vrijeme miocena ili pliocena s jamom, špiljom ili ponorom u koji su dospjele kosti praslonova (dolje)



pogled na današnji izgled velikog dijela Duvanjskog polja s označenim nalazištem praslonova (strelica) gledano od jugoistoka na sjeverozapad (google earth)-slika gore, te isti pogled u vrijeme miocena s jezerom koje se prostiralo ovdje-slika dolje


Nema komentara:

Objavi komentar