CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

subota, 4. svibnja 2013.

MEGALITSKA ILIRSKA UTVRDA 'Zidana gomila' S KIKLOPSKIM ZIDOM IZNAD STUDENACA KOD LJUBUŠKOG * MEGALITHIC ILLYRIAN HILLFORT WITH CYCLOPEAN MASONRY ABOVE STUDENCI NEAR LJUBUSKI IN SOUTHWESTERN HERZEGOVINA

FOTOUVID U JOS JEDNU MEGALITSKO-KIKLOPSKU PRADAVNU (ILIRSKU) GRAĐEVINU HERCEGOVINE;

Iz pretposljednjeg posta s iscrpnijim foto-tekstualnim predstavljanjem helenističko-ilirske utvrde Zvonigrad kod G.Pologa, zatim iz nekih ranijih postova o ilirskim gradinama, kao i iz gotovo svih dosadašnjih javno dostupnih foto-prikaza prapovijesno-antičkih objekata na ovom prostoru, moglo bi se jasno zaključiti kako veći dio znatiželjne javnosti u vizualnom smislu osim Daorsona dosada nije bio upoznat niti sa jednim drugim objektom iz prapovijesno-ilirskog doba koji ima bolje očuvane bedeme.  Stoga kao nastavak prvenstveno fotoreportažnog prikazivanja brojnih ilirskih megalitskih objekata (utvrda) Hercegovine u ovom postu ćemo pokazati izgled jedne, široj javnosti gotovo nepoznate relativno manje gradine iznad sela Gornji Studenci na jugoistoku Ljubuške općine lokalnog naziva Zidana gomila - koja je u biti utvrda ili gradina, a ne gomila. No, iako ova gradina ili utvrda u odnosu na neke hercegovačke, jest manja, ono što je uvrštava među možda 4 do 5 najzanimljivije prapovijesno-ilirske utvrde u Hercegovini jest njen vrlo dobro očuvan bedem, koji je ni manje ni više - građen u pravom kiklopskom stilu ili stilu megalitske gradnje kakva se susreće u prapovijesnom razdoblju brončanog doba diljem svijeta. Sama gradina ili utvrda ima otprilike izduženo pravokutan oblik pri čemu se navedeni kiklopski bedem pruža sa sjevernih strana jer je s juga prirodno gotovo vertikalno reljefno ustrmljenje prema dolini Studenčice koje je u geološkom smislu poznatije kao 'Klobučka navlaka'. Megalitski kiklopski zid na ovoj gradini s njene sjeverne strane, s obzirom na geografski položaj u sjecištu puta od Narone prema unutrašnjosti Hercegovine, začudo ima ovako dobro očuvan oblik, pri čemu je u dužini od nekih 40 metara na pojedinim mjestima zid visinom veći od 2,5 m. Ovo nesumnjivo govori o prilično jakom i povlaštenom statusu plemena koje je ovdje živjelo i koje je sagradilo ovu utvrdu. Dojam ove prave kiklopske utvrde najbolje se može doživjeti približavanjem ovoj utvrdi sa njene sjeverne strane od zadnjih istočnih kuća u selu Crnopod, pri čemu se iz daljine tek nazire bedem koji približavanjem do neposredne udaljenosti pokazuje svoje pravo 'lice' tj.izgled u kojem se jasno vidi dimenzionalnost komada stijena od kojih je složen zid. Prema samom obliku blokova vapnenca s kojim su tadašnji Iliri načinili ovaj bedem, koji se ogleda u tome da blokovi nisu ili tek vrlo malo obrađeni, s težinama pojedinih blokova preko dvije tone i međusobni sklop bez veziva, ovaj zid ili bedem uvelike podsjeća na mnoge slične bedeme iz Grčke i Albanije koji su u ovom arhitektonskom stilu građeni najviše tijekom mikenskog razdoblja tj.u brončanom dobu. Stojeći ispod ovih zidina i promatrajući pojedine ogromne višetonske blokove u gornjim pa čak i vršnim dijelovima zida, čovjek se uistinu zapita na koji način su to prije možda i više od 3000 god.radili tadašnji, ovdašnji stanovnici i kakvu su možda upravu kiklopsku snagu imali ovi prahercegovci. Zbog ovoga se ovakav način i stil gradnje prapovijesnih zidina naziva  samim kiklopskim zidarskim stilom; http://en.wikipedia.org/wiki/Cyclopean_masonry a danas se spomen naziva kiklopski zid većinom veže za prostor Grčke što jasno govori o tome kako su Grci vrlo dobro iskoristili ovakve prapovijesne lokalitete u turizmu i promociji vlastite zemlje. Ovdje na ovim našim hercegovačkim prostorima sve se više razotkrivaju brojne arheološke tajne i lokaliteti u razdoblju od kamenog doba do srednjeg vijeka, koji apsolutno nose ogroman potencijal u budućem turističkom segmentu i promociji ove naše od pamtivjeka naseljene zemlje Hercegovine.

Zumirani pogled s udaljenosti oko 1,5 km na kiklopsku 'Zidanu gomilu' od smjera sjevera prema jugu

 prastari ilirski put koji povezuje nekoliko većih gomila i gradina

 jedan od ilirskih grobova

 vrlo zanimljivi i intrigantni (ilirski) čavao koji je jako čvrsto, gotovo neodvojivo zabijen u stijeni u sredini gore prikazane staze i savijen prema dolje (za što i zbog čega--ostaje upitno)

 zumirano prema utvrdi približavajući se sa sjevera

 jedna fina zatvorena livada neposredno sa sjeverne strane utvrde, pri čemu je vjerojatno bila riječ o nekoj vrsti mjesta zabave i igara ljudi koji su sagradili ovu utvdru

 pogled na rubni sjeverozapadni dio utvrde s vidljivim kiklopskim megalitskim zidom od višetonskih blokova

 SLIKE DOLJE: pogled na kiklopski zid sa sjeverozapadne strane




 pogled s jugozapadne strane ispod utvrde na studenačko polje prema Ljubuškom

 pogled na južni dio utvrde od enormno brojnih nasutih, prvotno složenih kamenja

 pogled na same stijena ispod ove utvrde - gornjokredni masivno uslojeni vapnenci čiji je nagib slojeva i karakter pukotina savršeno odgovarao da se upravo na ovoj točci sagradi uvrda od lomljenih kamenja iz neposredne blizine

 pogled na očuvanu stražarnicu na sjeverozapadnom dijelu vrha ove gradine

 pogled prema sjeveru,sjeverozapadu s vidljivim tonsko-višetonskim blokovima vapnenca koji su uzidani u sjeverni rub

 pogled s kiklopskog zida prema jugoistoku i vidljivoj drugoj visoko nasutoj gomili,gradini ali bez bedema kao ovdje

 pogled s jugoistoka prema sjeverozapadu na južni dio utvrde s vidljivošću enormnosti naslaganog kamena

 SLIKE DOLJE: pogled na kiklopski zid sa sjevernih strana














Nema komentara:

Objavi komentar