CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

četvrtak, 12. travnja 2018.

NEUMSKI 'NOVI FOSILI' - KOD NEUMA OTKRIVENA BROJNA NALAZIŠTA FOSILA IZ DOBA DINOSAURA - (NEW FOSSIL SITES OF MESOZOIC BIVALVES AND GASTROPODS DISCOVERED NEAR NEUM-SOUTHERN HERZEGOVINA)

NEUMSKI JURSKI PARK - KRIJE BROJNE OKAMENJENE PUŽEVE, ŠKOLJKE, ALI I POTENCIJALNE TRAGOVE DINOSAURA ! (Newly discovered mesozoic fossil sites near Neum hidding numerous fossilized gastropods, bivalves and also potential dinosaur tracks) 


Geološka jedinstvenost Neumskog područja - cjelokupna povijest drevnog oceana Tethys u dužini od par km iznad centra Neuma
Iako se čitava Bosna i Hercegovina diči izuzetno raznolikom geološkom građom koja uključuje gotovo sve moguće tipove i vrste stijena, kako metamorfne i magmatske, tako i sedimentne, na prostoru neposrednog zaleđa Neuma prisutna je jedna možemo slobodno reći - prava geološka jedinstvenost. Ova jedinstvenost ogleda se u tome da su na iznimno maloj površini gotovo manjoj od 7 do 8 četvornih km, prisutni svi mogući starosni horizonti sedimentnih stijena u rasponu od gornjeg trijasa, preko čitave jure, čitave krede, i gotovo čitavog paleogenskog razdoblja geološke prošlosti. Drugim riječima rečeno, čak i ako se samo pješke zaputimo iz centra Neuma prema neposrednom njegovom zaleđu, u kratkom vremenskom roku možemo susresti, doživjeti i opipati stijene starije od 200 milijuna godina, te zatim sukcesivno sve mlađe i mlađe, idući sve do stijena starih oko 35 milijuna godina. I sve to doslovno na par brda neposredno iznad centra Neuma. A da priča, odnosno ova geološka jedinstvenost, bude još zanimljivija, u svim tim stijenama možemo pronaći i vidjeti raznolike tipove fosila davno izumrlih životinja koje su karakteristične za svaki pojedini starosni tip stijena, budući da je riječ isključivo o sedimentnim vrstama stijena koje su upravo poznate kao jedine vrste stijena u kojima se nalaze očuvani fosilni ostaci. Dakle na prostoru neposrednog zaleđa Neuma prisutna je jedna specifična i u mnogočemu jedinstvena georaznolikost, odnosno raznolikost nežive prirode, koja se ogleda u prvom redu postojanjem svih starosnih geoloških razdoblja i podrazdoblja mezozoika, izuzev najstarijeg i srednjeg trijasa, kao i gotovo čitavog razdoblja paleogena i to isključivo u vidu sedimentnih stijena sa uklopljenim brojnim ostacima raznolikih fosila. Parelelno ovome, U okviru ove specifične Neumske georaznolikosti, ono što daje najvrjedniji pečat ovom pravom hercegovačkom geološkom dragulju jest to što sve ove stijene u neposrednom okruženju Neuma, uključujući i sami priobalni dio, kriju vidljive dokaze cjelokupne evolucije i trajanja drevnog oceana Tethys koji je nastao upravo negdje u razdoblju gornjeg trijasa i trajao sve do kraja paleogena, baš točno onoliko koliko su stare sve prisutne stijene iznad i okolo Neuma. Inače, ocean Tethys je naširoko poznati pojam koji se odnosi na jedan vrlo veliki, danas nepostojeći, davno nestali ocean koji se prostirao od istočnih krajeva sve od današnje Indije i Pakistana, pa preko srednje Azije i Bliskog Istoka, zatim preko čitave sjeverne Afrike, obuhvaćajući potom čitav prostor današnjeg Sredozemlja, ali i većeg dijela Europe, te na zapad prostirući se i obuhvaćajući površine današnjeg južnijeg dijela SAD-a, čitavog Karipskog prostora te prostor današnjeg Meksika. I ono što je najzanimljivije jesu upravo tipovi davno izumrlih životinja koji su nastanjivali ovaj ocean, te koji se u istim starosnim horizontima stijena odnosno u istovremenim stijenama mogu pronaći u svim ovim navedenim područjima gdje je nekada postojao ocean Tethys. A upravo ono što je najveća vrijednost geologije Neuma i Neumskog zaleđa jest to što mi u tom dijelu Hercegovine danas možemo pronaći fosilne ostatke i iz najstarijih vremena postojanja oceana Tethys, ali i iz najmlađih vremena ovog oceana, uključujući sve vremenske periode između, u razdobljima jure i krede. Dakle, prostor Općine Neum predstavlja bez ikakve dvojbe jedan nevjerojatan i jedinstveni geološko-paleontološki El-Dorado i poligon za izučavanje drevnog oceana Tethys kroz sve faze njegova postojanja. I paralelno tome možemo slobodno i doslovno reći da se Neum prostire ne na obalama Jadrana već na obalama Tethysa, kojeg čak štoviše, turisti koji dođu ili prođu kroz Neum mogu puno bolje, brže i detaljnije upoznati i vidjeti negoli Jadransko more, budući da se odmah uz Jadransku magistralu s obje strane ceste u vidljivim zasječenim bijelim vapnenačkim stijenama mogu zamijetiti brojni fosilni ostaci čudnovatih izumrlih školjkaša rudista starih oko 80 milijuna godina, a mrvicu uviše neposredno iznad naselja mogu se pronaći fosili morskih organizama starih oko 200 milijuna godina.



Fosili školjki starih oko 200 milijuna godina razotkriveni neposredno iznad Neuma
Jedno od vrlo vrijednih novootkrivenih nalazišta fosila predstavlja lokalitet na brdu Žrnjevo, smješten tek kojih 3 do 4 stotine metara sjeveroistočno od samog naselja Neum. Naime ono što već samim pogledom na geološku kartu ovog područja upada u oči jest to da je brdo Žrnjevo sastavljeno najvećim dijelom sa istočnih strana od stijena iz najstarijeg dijela jure - donje jure, dok mu je jugozapadno podnožje izgrađeno od čak još starijih stijena iz gornjeg trijasa. Ponukan ovakvom vrlo neobičnom geološkom građom, pogotovo činjenicom da se radi isključivo o sedimentnim karbonatnim vrstama stijena, autor ovog bloga krenuo je u malo detaljnije terensko geološko-paleontološko rekognisciranje ovog prostora, odnosno drugim riječima rečeno - započet je 'lov na fosile' unutar ovih najstarijih stijena Donje ili Niske Hercegovine. Tako su tijekom obilaska brda Žrnjevo, Radež te područja oko Vukova Klanca neposredno sa sjeverozapadnih strana Neuma, na nekoliko lokaliteta razotkriveni fosilni ostaci mekušaca, prvenstveno školjaka, te nekih zanimljivih beskralješnjaka, najvjerojatnije ostataka koralja ili hidrozoa u sedimentnim stijenama gornjotrijaske te donjojurske starosti. U pogledu tih najstarijih Tetiskih fosila Hercegovine, na predjelu brda Radež u pravcu zapada mogu se na par mjesta gdje postojeće ceste zasjecaju specifične sive i modrikaste dolomite te dolomitične vapnence, susresti fosilni ostaci tzv.megalodontidnih školjki uz koji su još prisutni ostaci drevnih morskih žarnjaka hidrozoa i koralja. Ovo su najstariji fosili čitavog Neumskog ali i šireg područja pri čemu je potrebno istaknuti kako su ovi fosili stariji od 200 milijuna godina. No, najzanimljivije nalazište fosila unutar ovih najstarijih sedimentnih karbonatnih stijena na ovom području razotkriveno je na dvije točke koje su doslovno neposredno iznad centra Neuma, pri čemu se prva nalazi na jugozapadnoj padini vrlo markantnog, gotovo u obliku pravilne piramide, brda Žrnjevo, dok se druga još lakše dostupnija točka nalazi neposredno uz novoizgrađenu magistralnu cestu Neum-Stolac na samom njenom početku koji par km sjeveroistočno od centra Neuma na dijelu dionice gdje su veliki zasjeci uz cestu upravo presjekli donjojurski vapnenački greben najistočnijeg okrajka brda Žrnjevo. Naime, gotovo najveći dio ovog istaknutog brda, odnosno ove jedinstvene geološke 'Neumske piramide' izgrađen je od vapnenaca donjojurske starosti iz vremenskog intervala - lijasa. Na prvoj točki, autor ovog bloga je prateći fino vidljivi i jako zanimljivi kontakt te prijelaz između gornjotrijaskih dolomita i donjojurskih vapnenaca na jednom grubom makadamskom putu s južne padinske strane brda Žrnjevo, na početnom dijelu slojeva donjo-jurskog lijaskog vapnenca zamijetio prvo nekoliko pa potom pravo obilje okamenjenih ljuštura školjaka tzv.litiotida. Ovo su vrlo zanimljive i u znanstvenom pogledu jako vrijedne fosilne školjke, karakteristične za razdoblje srednjeg dijela lijasa, pri čemu se pod terminom 'litiotide' podrazumijevaju najčešće 3 zasebna roda - Lithiotis koji je ujedno i najčešći i najtipičniji rod po kojem se čak i čitave stijene nazivaju 'litiotiski vapnenci', te rodovi Lithioperna te Cochlearites. Na drugoj točki s ovim upečatljivim fosilnim školjkama, s obje neposredne strane magistralne ceste na dijelu dionice gdje se prostire visoki zasjek kroz vapnenačke stijene, idući od jugozapada od pravca Neuma prema sjeveroistoku, i usput promatrajući korak po korak čitav zasjek, mogu se vizualno upratiti prvo brojni fosili rudista iz perioda krede, pa potom gotovo bezbrojni fosili diskoidalno-elipsastih tzv.foraminifera numulita i alveolina iz perioda paleogena, nakon čega dolazi jedan kratki uzdužni dio s tamnosmeđim i crvenkastim glinovito-laporovitim slojevima koji predstavljaju sedimente tzv.fliša iz razdoblja eocena, pri čemu se onda direktno na njima nastavljaju masivni bijelkasto-sivi vapnenci s fosilima litiotisa iz donjojurskog perioda. Upravo se promatrajući još detaljnije njihov presječeni dio zasjeka na par mjesta mogu vidjeti dijelovi stijena koji su doslovce 'krcati', pa i u cjelosti izgrađeni od tisuća izduženih i međusobno slijepljenih okamenjenih ljuštura ovih vrlo vrijednih fosilnih školjki. Čak, štaviše, na jednom uskom dijelu zasjeka nalazi se doslovno jedan okamenjeni morski greben u potpunosti ispunjen ljušturama litiotisa, te drugih malobrojnijih fosila. A dodatnoj vrijednosti ovog dijela neposredno iznad Neuma uz magistralnu cestu pridonosi i činjenica kako se i daljnjim nastavkom vizualnog praćenja zasjeka prema sjeveru neposredno nakon litiotiskih vapnenaca donjojurske starosti mogu pronaći i još mlađi jurski također vapnenački sedimenti srednje i gornje jurske starosti u kojima se zamijećuju fosili koraljima sličnih životinja tzv.hidrozoa roda kladokoropsis, te ostataka puževa iz familije nerineida. Dakle, možemo reći kako ovdje imamo jednu svojevrsnu geološku atrakciju u paleontološkom smislu, gdje na jednom mjestu, na jednoj cesti u zasječenom profilu stijena, u dužini manjoj od 100 m možemo vidjeti, doživjeti i opipati raznolike fosile iz gotovo svih vremenskih intervala geološke prošlosti unutar vremenskog raspona sve od 195 milijuna godina starih donjojurskih školjki litiotisa, preko srednje i gornje-jurskih fosila, potom preko krednih rudista, zatim preko starije eocenskih brojnih izduženih fosilnih foraminifera numulita, pa sve do 40 milijuna godina starih srednje i gornjeeocenskih fosilnih ostataka u pločastim crvenkastim pješčenjacima. Iako na širem prostoru Hercegovine ima dosta površina, uglavnom na planinskim predjelima, s donjojurskim 'litiotiskim vapnencima', vrijednost ovog novootkrivenog nalazišta fosilnih litiotida iznad Neuma je velika, budući da dosada u stručnim i ostalim radovima nigdje nisu posebno objavljivane fotografije niti detaljniji opisi ovih fosilnih školjki iz donje jure s prostora Južne Hercegovine. Pregledom stijena s ovim neobičnim fosilima starim gotovo 200 milijuna godina zamijećene su dodatne zanimljivosti koje čine ovo nalazište fosila još vrijednijim paleontološkim lokalitetom, a one se ogledaju u tome da se ovdje nalaze svi prethodno navedeni rodovi litiotidnih školjki, kako brojni litiotisi, tako i litioperne te koklearitesi, pri čemu su otkriveni veći komadi vapnenca u kojima su prisutni brojni ogromni primjerci fosiliziranih izduženih ljuštura ovih školjki s dužinom i do pola metra. Po svom neobičnom obliku jako izduženih valovitih ljuštura, pri čemu su često mnogobrojne ljušture tijekom svog rasta na podlozi bile sljubljene međusobno ili neposredno jedne uz drugih, može se reći kako su izumrle školjke litiotisi bile nešto vrlo slično današnjim oštrigama, pri čemu su u to vrijeme prije 190 i više milijuna godina unutar izrazitih morskih plićaka drevnog oceana Tethys formirali ogromne kolonije svojih ljuštura slične današnjim tzv.oštrižištima kao i kolonijama današnjih školjki dagnji, s tim naravno što su ove izumrle školjke imale višestruko veće, tj.gigantske dimenzije svojih ljuštura u odnosu na današnje oštrige te dagnje. Najnovijim dopunskim obilascima neposrednog zaleđa Neuma razotkriveno je još i to kako se i na nekoliko drugih površina te brda južno od Vukova Klanca te sjeverno od sela Duži prostiru gotovo identični vapnenci s litiotisima koji datiraju iz donje jure, što pričinja još veću zanimljivost, vrijednost te primamljivost za novim istraživanjima, ovog neposrednog Neumskog zaleđa. 

Jedinstveni bosanskohercegovački 'Jurski Park' prostire se u neposrednom zaleđu Neuma
Ako se igdje na području Bosne i Hercegovine, jedan predio, ne samo po svojim stijenama jurske starosti, već i po izgledu i tipovima prisutne vegetacije, može najviše prozvati 'Jurskim Parkom', taj predio se najprije i najviše može prozvati tako na prostoru Neuma. Naime, ono što je jako zanimljivo i neobično podudarno, jest to što je područje neposrednog zaleđa Neuma u prostornom pojasu oko sela Radež, Brestica, Babin Do, Moševići, Kiševo te Duži, izgrađeno najvećim dijelom od sedimentnih stijena jurske starosti i to iz svih vremenskih intervala jure, donje, srednje i gornje, no pri čemu se druga u vizualno-doživljajnom smislu još veća podudarnost čuvenom filmskom Jurskom parku očituje u tome da upravo na ovom prostoru raste jedna izrazito mediteranska vazdazelena južnojadranska vegetacija koja na brojnim dijelovima u prostranim udolinama između vapnenačkih brda ima formu prave vazdazelene prašume ili džungle. U ovo se svatko može slobodno i jednostavno uvjeriti npr. čim bi se zaustavio na novoizgrađenoj magistrali Neum-Stolac, neposredno sjeverno od Neuma te kad bi se pješke već samo mrvicu zaputio putem par uskih pješačkih puteva kroz gustu zimzelenu šumu s obje strane ceste, a posebice prema zapadu gdje ova Neumska džungla sadrži razna gusta zimzelena stabla mediteransko-suptropskog karaktera. Jedan uistinu poseban takav put ili stazu, autor je razotkrio sa zapadne strane magistrale neposredno sjevernije od Vranjeva Sela, pri čemu se sama staza pruža od ceste pa sve duboko u doslovno i apsolutno netaknutu prirodu, tj.šumu u pravcu sela Brestica prema zapadu. Hodajući ovom stazom posebice u dijelu kad se ona počinje polagano spuštati prema zapadu u sve dublju i dublju šumu, pri čemu se na pojedinim intervalima pred očima ukazuje prizor gotovo identičan pravim latinoameričkim tropskim prašumama, doživljava se jedan uistinu neopisiv te uzbuđujući osjećaj kao da se doslovno nalazite u pravom Jurskom Parku. A ovaj osjećaj postaje i još uzbudljiviji kad shvatite da su stijene ispod vaših nogu i u ovoj gustoj zimzelenoj šumi upravo iz perioda jure te da postoji i izvjesna mogućnost da se u njima mogu pronaći fosilni ostaci dinosaura, ponajprije njihovih okamenjenih tragova ili otisaka. Osim ove staze, na navedenom području u neposrednom zaleđu Neuma postoji još manjih ili većih pješačko-makadamskih puteva te puteljaka koji predstavljaju prave staze Jurskog Parka, Neumskog Jurskog Parka, budući da prolaze većinom kroz stijene jurske starosti u kojima se na brojnim dionicama mogu pronaći zanimljivi fosilni ostaci jurskih školjki, puževa, koralja i hidrozoa, a sve to 'začinjeno' okolnom gustom, gotovo pravom prašumskom vazdazelenom vegetacijom.

NEUMSKI JURSKI PARK (slikano na predjelu sjeverno od Vranjeva sela)








Uz ovu stazu unutar prave mediteransko-lovorolisne vazdazelene prašume mogu se pronaći ostaci drevnih ilirskih kiklopskih zidova



Tipični pejzaš Neumskog Jurskog Parka - jedinstvenog parka prirode u BiH (u parku je razvijena endemična zimzelena prašuma s karakterom lovorolisne suptropske vegetacije) 




Novootkrivena nalazišta čudnovatih izumrlih školjki rudista i puževa jursko-kredne starosti
Pored prethodno opisanih, novootkrivenih nalazišta fosila školjki i drugih organizama u najstarijim stijenama iz gornjeg trijasa i donje jure, druge izuzetno vrijedne pronalaske i otkrića predstavljaju po prvi puta razotkrivena nalazišta fosila rudista i puževa u stijenama gornje-jurske te kredne starosti. U okviru njih, valja istaknuti lokalitete - brdo Žrnjevo, Duži, brdo Bijonić, Kiševo, brdo Obli vrh te posebice lokalitet Moševske stijene kod sela Moševići. Na gotovo svakom od ovih lokaliteta otkriveni su brojni ostaci fosila rudista, dok su fosili puževa otkriveni na lokalitetima brdo Bijonić iznad sela Duži, kod sela Kiševo te kod sela Moševići na izduženom stjenovitom hrptu toponima Moševske stijene. Osim ovih lokacija, na brojnim drugim mjestima šireg Neumskog zaleđa, ali isto tako i u samom Neumu, uz magistralu te oko nje, otkrivena su također vrlo zanimljiva nalazišta fosila rudistnih školjkaša. Također vrijedi istaknuti kao se osim fosila školjki, tj.rudista i fosila puževa, na nekoliko mjesta uz novu magistralu neposredno iznad Neuma na bočnim zasjecima ceste gdje su presječene vapnenačke stijene gornjejurske starosti mogu zamijetiti mnogobrojni fosilni ostaci koraljima sličnih granastih kolonija specifičnog hidrozoa tzv.kladokoropsis, po kojima se ovi vapnenci iz točno ovog starosnog perioda starijeg dijela gornje jure nazivaju upravo vapnenci s kladokoropsisima, pri čemu je najčešća vrsta ovih drevnih žarnjaka u ovim stijenama Cladocoropsis mirabilis. U pogledu fosilnih puževa oni su razotkriveni na nekoliko mjesta u najmlađim jurskim vapnencima, zatim u većem broju su otkriveni u bijelim vapnencima najstarije kredne starosti neposredno uz cestu Duži-Moševići iznad sela Duži gdje se na većem zasjeku sa sjeverne strane ceste unutar pojedinih intervala vapnenačkog masiva mogu primjetiti nakupine, ustvari prave masovne akumulacije okamenjenih ljuštura nerineidnih puževa. Ovdje se radi o vapnencima najstarije kredne starosti tj.iz donje krede u kojima su pojedini intervali slojeva prepuni fosiliziranim ljušturicama ovih zanimljivih izumrlih puževa nerineja. Kod sela Duži pak, neposredno s južne strane ceste koja dugim pravcem ide prema Hrvatskoj i selu Imotici, na jednom dijelu gdje se nalazi jedan prostrani plitki površinski iskop kamena unutar bijelih kamenih blokova mogu se zamijetiti na tisuće presjeka i čitavih fosiliziranih zmijolikih ljuštura rudista iz skupine radiolitida. Ovi se fosili rudista vrlo lako uočavaju jer njihove okamenjene ljušture u odnosu na svijetle bjelkaste vapnence u kojima se nalaze imaju tamniju smeđkastu do tamnosivu ili crnkastu boju što ih vizualno vrlo lako ističe u bijelom matriksu vapnenačkih stijena. Među svim novootkrivenim nalazištima fosilnih rudista, ali i puževa, najviše se ističu dva lokaliteta, prvi kod sela Moševići, a drugi neposredno sjeverozapadnije od Neuma na brdu Obli vrh koje se uzdiže neposredno iznad mora južno od sela Ilijino Polje. Posebno zanimljiv, paleontološki jako vrijedan i najbogatiji lokalitet s fosilima smješten je neposredno južnije od sela Moševići s obje strane ceste prema Dužima na dijelu gdje se cesta uzdiže i preko manjeg prijevoja prelazi preko tzv.Moševskih stijena. Autor je na ovom dijelu Neumskog zaleđa razotkrio jedan vrlo neobičan paleontološki lokalitet koji zbog svojih karakteristika ima jako veliki potencijal za budućim detaljnijim paleontološkim istraživanjima, posebice istraživanjima namjenjenim ekspertima za fosile rudista tzv.rudistolozima, te mezozojskim puževima. Ove zanimljive stijene, na kojima je razotkriveno ovo izuzetno bogato paleontološko nalazište, su označene i iscrtane kao stijene najstarije paleogenske tj.paleocenske starosti u formi vapnenačkih breča pri čemu su prema postojećoj geološkoj karti tzv. OGK, list Ston, sveukupno uvrštene u tzv. Liburnijske slojeve. No, iako je zasigurno u jednom dijelu ove izdužene zone bila moguća geneza ovih sedimenata u vremenu paleocena, na mnogim pozicijama gdje se prema geološkoj karti nalaze ove stijena ustvari upitna je ta njihova donjo-paleogenska tj.paleocenska starost, koja je i na samoj geološkoj karti stavljena pod upitnik, poradi toga što se obilaskom i hodanjem po ovim brečama vrlo lako nazire izvorni gornjokredni kompaktni vapnenac s rudistima koji se vidljivo bočno ili lateralno mijenja te prelazi u leće vapnenačke breče, što time ukazuje da postoji izvjesna mogućnost da je i skoro čitava ova zona s brečama ustvari gornjokredne, a ne paleogenske starosti. No, ono što je najvrijednije jesu sami fosili koji su razotkriveni u ovim stijenama neposredno s jugozapadne strane Moševića, pri čemu su na masivnim izdancima neposredno s obje strane ceste prema Dužima na nekoliko zasječenih intervala pronađena prava nalazišta obilja fosila i rudista, ali isto tako i puževa. Na najjužnijoj sekciji uz cestu tako su razotkriveni slojevi vapnenca koji djelomično bočno prelaze u vapnenačke breče prebogati dijelovima okamenjenih ljuštura te čitavim ljušturama rudista radiolitidnih rodova Radiolites, Sauvagesia, Durania, Joufia, Praeradiolites, Lapeirousia, Pseudopolyconites, zatim iznimno brojnih plagioptihidnih oblika rudista rodova Plagioptychus te Mitrocaprina, uz koje su u asocijaciji unutar istih stijena pronađeni mnogobrojni fosili puževa iz skupina nerineida i akteonelida. Malo uviše sjeveroistočnije od zone stijena s ovim fosilima, gotovo na vrhu prijevoja ceste u pravcu sela Moševići autor je razotkrio jedan uistinu impresivan izdanak bijelo-sivog vapnenca neposredno uz samu cestu u kojem se atraktivno i vizualno ističu na stotine okamenjenih ljuštura puževa nerineida i akteonelida, prepoznatljivih po svojim spiralnim presjecima te presjecima s vidljivim mnogobrojnim specifičnim komoricama. A da fosilnom bogatstvu ovih stijena jugozapadno od Moševića nije niti blizu kraj pokazalo je naknadno terensko istraživanje u kojem je na najsjevernijem uzdužnom dijelu ove stijenske zone sjeveroistočno od prijevoja preko Moševskih stijena razotkriveno vrlo vrijedno nalazište mnogobrojnih fosila velikih specifičnih rudista iz skupine hipuritida - tzv.vakcinita, odnosno vrsta roda Vaccinites. Ovi tipovi rudista pripadaju najvećim rudistima, ali i najvećim fosilnim školjkama koje se općenito mogu pronaći u našim krajevima, te u stijenama dinaridskog krša pri čemu ponekad dimenzije izduženih cijevastih ljuštura rudista premašuju dužinu i od pola metra posebice u slučaju okamenjenih ljuštura vrste Vaccinites atheniensis. Nalazišta na kojima se u dominaciji nalaze izrazito mnogobrojni primjerci samo ili uglavnom rudista iz familije hipuritida na prostorima krških karbonata Vanjskih Dinarida su pak jako rijetka, prema čemu je svako takvo nalazište s brojnijim i ljepše očuvanim velikim vakcinitnim i hipuritidnim rudistima od izuzetnog znanstvenog značaja za paleontologe i geologe, ali i općenito u smislu paleontološko-geološke baštine. Ono što je potrebno istaknuti vezano za ovo novootkriveno Neumsko nalazište fosila hipuritidnih rudista vakcinita, jest to da je autor tek samo doslovno mrvicu 'načeo' uvid u prostiranje čitavog ovog nalazišta, jer je terenski u kratkom vremenskom roku snimljen samo jedan jako mali dio od čitave ogromne fosilonosne zone krcate fosilima ogromnih rudista vakcinita i radiolitida s debelim ljušturama, kao i puževa nerineida i akteonelida. Nadalje, također tijekom ovog naknadnog novijeg terenskog istraživanja spoznata je činjenica da je ova, na geološkoj karti označena 'Liburnijska zona' vapnenačkih breča, i u svom jugoistočnom te sjeverozapadnom nastavku prekrcata fosilima rudista hipuritida, plagioptihida i radiolitida, ali isto tako i mnogobrojnim puževima nerineidima i akteonelidima. U okviru toga, autor je razotkrio na sjeverozapadnijem dijelu ove zone kod sela Kiševo vapnenačke dijelove unutar šire zone s brečama koji su krcati fosilima puževa među kojima dominiraju puževi akteonele. Ovi specifični i izumrli puževi na ovom paleontološkom nalazištu pojedinim komadima te dijelovima stijena daju prepoznatljiv i atraktivan izgled usljed svojih karakterističnih presjeka ljuštura u obliku spirala. U pogledu generalnog faunalnog sastava rudista i ostalih fosila poput puževa, te samih litoloških karakteristika čitavog sedimentacijskog slijeda ove izdužene stijenske zone, možemo zaključiti kako se radi o drevnom morskom plićaku te organizmima koji su ga naseljavali u vremenskom periodu gornje krede - santonu, prema čemu je ova fosilna zajednica stara oko 85 milijuna godina. Druga jako indikativna zanimljivost ogleda se u činjenici da se na ovom prostranom paleontološkom lokalitetu nalaze sedimentne fosiliferne naslage podosta slične tzv.Gosavskom tipu facijesa budući da čitava serija sedimenata unutar ove zone i pored jako velike faunalno-biostratigrafske sličnosti, posjeduje i određenu litološku sličnost s Gosavskim facijesom nazvanim prema mjestu Gosau u Austriji. Jer u pogledu same litologije ovog vertikalnog slijeda sedimenata zamijećuje se mjestimično prisustvo i debljih sekvencija klastičnih kako grubozrnatih brečo-konglomeratnih, tako i sitnozrnatih glinovito-laporovitih slojeva u stubu zajedno s fosilifernim rudistnim vapnencima. A budući da se u ovim klastičnim naslagama ne pronalaze nikakvi jasno uočljivi fosilni ostaci paleogenske starosti velika vjerojatnost je da se sedimentacija ovih mješovitih karbonatno-klastičnih naslaga počela odvijati već tijekom gornje krede. A gledajući najbliže slične, ranije dobro proučene sedimente s područja Dalmacije, točnije s otoka Brača, ovi Moševićki fosiliferni grebenski vapnenci s rudistima i puževima odgovarali bi tzv.formaciji Gornji Humac koja obuhvata stijene u vremenskom rasponu konijak-kampan. Nadalje, bitno je istaći kako je razotkriveno i to da se ovdje nalaze izdanci vapnenca s in-situ okamenjenim mnogobrojnim velikim oblicima rudista vakcinita, radiolitida i plagioptihida, gdje su rudisti očuvani u tzv.poziciji rasta, što daje još veći značaj ovom lokalitetu. Ovakav oblik nalazišta rudista i tipova stijena, a posebice ovi rudistni vapnenci kod Moševića mogu se označiti kao tzv.litosome ili biokonstrukcije, a u pojedinim sekvencijama i kao prave bioherme ili svojevrsni plitkomorski grebeni izgrađeni gotovo u cijelosti od vapnenačkih ljuštura ovih drevnih školjki, puževa te djelomično i koralja. Moguće je čak da su upravo izrazito markantna piramidalno-stepeničasta brda Moševske stijene te Gradina ništa drugo već samo ostatak tog ogromnog nekadašnjeg morskog grebena iz perioda gornje krede. Da je tome tako, ponajbolje se možemo i sami osvjedočiti već samo običnim pogledom s neposrednih južnih strana na ova istaknuta kameno-krška brda koja upravo imaju distinktivni morfološki oblik izduženog strmog grebena negdje veće negdje manje visine koji reljefno jako strši te vizualno dominira gotovo čitavim širim prostorom Neumskog zaleđa južnije od planine Žabe. Drugo, izuzetno vrijedno, nalazište fosila rudista, plus drugih fosila iz mlađih geoloških razdoblja, razotkriveno je gotovo u samom Neumu, tek koji km zračne linije sjeverozapadno od naselja na sjevernoj padini brda Obli vrh kod sela Ilijino Polje. Na ovom lokalitetu, čak pomalo neočekivano, prateći zasječene jako dobro uslojene bijele vapnence gornjokredne starosti uz uski makadamski put koji se penje na sami vrh brda do velikog telekomunikacijskog odašiljača, pronađene su fascinantne fosilizirane masovne kolonije ljuštura rudistnih školjkaša iz skupine radiolitida pri čemu su njihove okamenjene cjevasto-prstenaste ljušture u ovim vapnenačkim slojevima na jednoj uzdužnoj dionici ostale očuvane ili fosilizirane u atraktivnom in-situ položaju, tj.položaju točno onakvom u kakvom su bile tijekom života na plitkom pjeskovitom morskom dnu prije više od 80,85 milijuna godina u senonskom dijelu gornje krede. Naknadnim detaljnijim uvidom i pregledom spoznato je da se radi o isključivo radiolitidnim oblicima rudista s predstavnicima rodova Sauvagesia, Radiolites, Durania, Biradiolites, Eoradiolites, i drugi zanimljivi oblici. Posebno upečatljiv dio ovog nalazišta fosila rudista predstavlja kratka dionica uz cestu gdje su unutar slojeva vapnenca prisutne in-situ brojne okomite debele ljušture rudista šovagezija i duranija, te još nekih drugih oblika s većim ljušturama prizmatske građe. Ono što daje dodatni pečat paleontološkoj atraktivnosti čitavog ovog lokaliteta jest to što se hodajući početnim, nižim, dijelom samog puta prema vrhu brda, nailazi na bijelkasto-sive škriljave vapnence koji su doslovno prekrcati fosilima velikih foraminifera numulita paleogenske starosti, koje su u ovim stijenama prisutni s odlično očuvanim i vizualno vrlo posebnim presjecima prema kojima se znanstveno upravo i određuju pripadnosti pojedinim vrstama ovih velikih foraminifera. Rudisti, koji su otkriveni na ovom nalazištu senonskih gornjokrednih vapnenaca, zajedno s ostalim prisutnim fosilima te specifičnom litologijom i sedimentnim strukturama, imaju veliko paleogeografsko te paleoekološko značenje jer ukazuju na izgled i karakter nekadašnjeg okoliša u kojem su živjeli. Ove novospoznate odlike su posebno vrijedne u širem regionalnijem znanstvenom pogledu jer pokazuju paleogeografiju, paleoekologiju te uvjete taloženja gornjokrednih sedimenata u zoni koja je južnije od višekilometarske izdužene tzv.Navlake Visokog krša koju predstavljaju upravo istaknuta brda izgrađena od gornjetrijaskih glavnih dolomita te donjojurskih vapnenaca s litiotisima. Ono što se temeljem ovih najnovijih terenskih otkrića i uvida može zaključiti jest to da su paleookolišno i facijesno istovremene karbonatne naslage senonskog dijela gornje krede prilično drugačijeg karaktera i razvoja na prostoru sjeverno od navedene Navlake Visokog krša te na prostoru južno od te Navlake. U okviru toga ovi novootkriveni rudisti neposredno zapadnije od Neuma na brdu Obli vrh ukazuju da su se ovdje prostirale izrazito plitke i relativno mirne lagune uz čije se obode prostiralo nisko kopno koje je ustvari bilo u vidu većih i manjih otoka. A te otoke upravo su predstavljali danas najistaknutiji brdski dijelovi Navlake Visokog krša građeni od trijasko-jurskih karbonata, prema čemu se sasvim logično objašnjava očito i nužno postojanje izvjesne reljefno-morfološke plikativne barijere koja je tijekom većeg dijela senona razgraničavala pojas sjeverno i južno od nje, stvarajući pri tome različite uvjete i facijese u kojima su se formirale karbonatne naslage s ostacima fosila rudista i drugih životinja. Pa se tako može reći da je u toj slici drevnog izumrlog okoliša tijekom vremena gornje krede prije otprilike 80 i nešto milijuna godina na prostoru Neuma bio jedan plitki tropski ocean svjetlotirkizne boje vrlo sličan današnjim Bahamima s plitkim i mirnim lagunama te izduženim otokom ili otocima koji su bili na mjestima današnjih istaknutih brda Žrnjevo i Radež sjeverno od Neuma. Da su se ovdje tijekom senonskog dijela gornje krede nalazile vrlo plitke, pa čak u nekim dijelovima  i povremeno presušene, lagune, to osim rudista jasno dokazuju brojni fosilizirani ostaci tzv.stromatolita - specifičnih algi, zatim okamenjenih sedimentnih struktura tzv.pukotina isušivanja, kao litološkog izgleda ovih rudistnih vapnenaca koji su na ovom lokalitetu u formi vrlo dobro uslojenih, a ponegdje i tanko-uslojenih ili pločastih slojeva. Nasuprot ovog južnijeg pojasa plitkog mora u odnosu na izdužene otoke građene od trijasko-jurskih karbonata, na sjevernijem pojasu unutar također relativno plitkog mora energija valova bila je prilično jača, te su ovdje bili razvijeni pravi morski plitki grebeni izgrađeni od rudista, mjestimično koralja te drugih životinja.

Potencijal otkrića okamenjenih ili fosiliziranih tragova dinosaura u Neumskom zaleđu
Izuzev svih masovno prisutnih te novootkrivenih fosilnih ostataka u stijenama Neumskog zaleđa, oblici fosila koji bez ikakve sumnje ne samo po svojoj atraktivnosti već i po samom spomenu, daleko nadilaze sve ostale fosile, jesu naravno ništa drugo nego fosili dinosaura. Dinosauri danas predstavljaju u tolikoj mjeri planetarno atraktivne oblike izumrlih životinja da svako njihovo novo otkriće posljednjih godina u medijima plijeni pažnju veću negoli npr. najnovija otkrića ostataka praljudi ili drevnog čovjeka, što je pomalo i paradoksalno te govori koliku nenadmašnu popularnost danas uživaju dinosauri. Ono što je u pogledu dinosaura najzanimljivije jest to da prostori Bosne i Hercegovine bez ikakve sumnje sadržavaju njihove fosile. To je posve jasna, očita i neporeciva činjenica već samim pogledom na geološku građu te posebice na geološke karte i njihove tekstualne tumače za prostore Bosne i Hercegovine. Dok je u okviru toga za prostor Bosne veliki potencijal pronalaska fosilnih skeleta ili okamenjenih kostiju te zubi dinosaura, za prostor Hercegovine najveći potencijal odnosi se na fosilne ostatke kretanja dinosaura, odnosno drugim riječima rečeno - na fosilne otiske ili tragove dinosaura. Naime, gotovo 80 posto stijena u Hercegovini pripadaju sedimentnim tipovima stijena mezozojske starosti u rasponu od trijasa, preko jure do krede, od čega je sjeverni, planinski dio Hercegovine najviše građen od sedimenata jure i krede, središnji od sedimenata krede i paleogena, dok je južni dio daleko najviše izgrađen od sedimenata kredne starosti. U ovom kontekstu jako bitnu i indikativnu činjenicu, koja ukazuje na sami potencijal prisustva fosiliziranih otisaka dinosaura, predstavlja tzv.paleogeografski karakter najvećeg udijela ovih mezozojskih sedimenata Hercegovine koji nam pokazuje da su ove sedimentne stijene predstavljene uglavnom vapnencima i manjim dijelom dolomitima formirane unutar jako plitkih te vrlo čisto izrazito plitkih morskih okoliša u kojima su postojali pravi otočni arhipelazi s većim ili manjim otocima te brojnim vrlo plitkim i prostranim lagunama oivičenim morskim grebenima i pjeskovitim plažama. Upravo ova spoznata paleogeografsko-paleoekološka slika šire okolice Neuma u vidu ovakvog plitkog tropskog mora s lagunama te otocima već u prvi mah otvara intrigantno pitanje i prepostavku da su ti otoci, ili barem neki od njih morali biti, bar kroz neki vremenski interval od najstarijeg trijasa do najmlađe krede, naseljeni nekim oblicima dinosaurske faune. A da su gotovo sigurno postojali takvi drevni tropski otoci u razdoblju mezozoika, odnosno u vremenu vladavine dinosaura, na prostoru Hercegovine, autor je dosada otkrio na brojnim mjestima i lokalitetima nepobitne dokaze koji idu u prilog tome, pri čemu valja izdvojiti npr.nalazišta terigenih vrsta stijena - boksita uklopljenih u krednim slojevima, zatim pronalaske fosila kopnene flore unutar sedimenata mezozojske starosti, potom prisustvo specifičnih sedimentnih struktura izrazitog plićaka i tzv.supratidala tj.dijela obale iznad razine mora također unutar stijena mezozojske starosti, te u konačnici i pojedine ranije detektirane otiske dinosaura u stijenama kredne starosti prije nekoliko godina, o čemu možete naći radova i članaka na internetu: http://fosilihercegovina.blogspot.ba/2012/05/otvoren-lov-na-dinosaure-u-hercegovini.html , https://www.academia.edu/4908211/About_possible_first_dinosaur_fossil_sites_in_Bosnia_and_Herzegovina . Iako su ova nalazišta, relativno lošije očuvanih otisaka ili ihnofosila dinosaura, razotkrivena u dijelu zapadne Hercegovine, ono što je autor u posljednje vrijeme razotkrio jest činjenica da se jedan ogroman potencijal za buduća otkrića bolje prepoznatljivijih i očuvanijih okamenjenih tragova i staza dinosaura krije upravo na širem prostoru Neumskog zaleđa. Na ovo sugerira već u startu pogled na geološku građu čitavog Neumskog prostora koja se očituje u tome da se ovdje nalaze izrazito debele naslage sastavljene od jako dobro uslojenih, mjestimično i pločastih vapnenačkih sedimenata trijaske, jurske i kredne starosti koji su nastali taloženjem u izrazitim morskim plićacima te unutar jako plitkih i prostranih morskih laguna. A primamljivosti ovog potencijala 'lova na dinosaure' na širem prostoru Neumskog zaleđa pridonose i najnovija autorova terenska istraživanja tijekom kojih su na par lokaliteta kod sela Hutovo i Prapratnica na velikim ravnim blago nagnutim slojevima vapnenca kredne, cenomanske, starosti razotkriveni vrlo intrigantni okamenjeni otisci koji po svojoj morfologiji sugeriraju da su ih mogli načiniti neki oblici dinosaura koji su živjeli u tom vremenu na pojedinim od navedenih tropskih otoka. Ovi najnovije razotkriveni, mogući, fosilni ostaci otisaka dinosaura posve jasno i vidljivo imaju jednoličnu morfologiju izduženog na jednom kraju blago proširenog oblika pri čemu se najmanje 5 takvih morfološki podudarnih otisaka uzastopno ponavlja u nizu otprilike u pravilnim razmacima što nedvojbeno sugerira na mogućnost da se ovdje radi o stazi kretanja životinje koja je ove otiske ostavila. Budući da je ovaj pronalazak tek u kratko vremena zapažen i samo djelomično analiziran, i budući da se svuda okolo sloja s ovim otiscima prostiru brojni i površinom veliki ravni slojevi alb-cenomanskih plitkovodnih vapnenaca, daljnji potencijal i primamljivost za otkrivanjem i drugih, još uvijek neotkrivenih, otisaka dinosaura na ovom dijelu Neumske Općine je uistinu ogroman. No, nije samo potencijal otkrića fosiliziranih tragova dinosaura velik za ovaj dio Neumskog zaleđa, on je možda još i veći za širu okolicu sela Moševići, Hutovo, Babin Do, Ilijino Polje, Donji Zelenikovac, Kiševo i Brestica, budući da su stijene oko ovih sela predstavljene jako dobro uslojenim jursko-krednim vapnenačko-dolomitnim sedimentima koji su upravo nastali unutar izrazitih morskih plićaka, te plitkih prostranih laguna. Te, osim toga, najnovijim obilascima terena razotkriveni su čak i ogromni ravni slojevi dolomita i dolomitičnog vapnenca u okviru gornjo-trijaskih sedimenata na sjevernoj strani brda Radež koji su nastali taloženjem u isto tako jako plitkim morskim lagunama. A da ni ovdje nije kraj ogromnom potencijalu prisustva fosilnih ostataka (kretanja) dinosaura u zaleđu Neuma, također je razotkriveno kako se i gornjokredne vapnenačke stijene odmah sjeverozapadno od Neuma na Oblom vrhu kod Ilijinog polja, ovdje javljaju u formi izuzetno dobro uslojenih izdanaka sa brojnim na površini fino otkrivenim velikim ravnim slojevima koji su bez ikakve sumnje formirani unutar izrazitih morskih plićaka na samoj granici obale, a povremeno i iznad razine mora. Stoga, u općenitom pogledu, bez ikakve sumnje možemo slobodno kazati kako je odsada otvorena posebna sezona 'lova' i to ne bilo kakvog lova, već lova na dinosaure na prostoru Neumskog zaleđa.


Pogled na satelitski snimak neposrednog Neumskog zaleđa i geološku kartu uklopljenu na satelitski snimak pri čemu prostorne zone ružičaste zone označavaju najstarije stijene ovog područja - iz gornjeg trijasa, plave i plavozelene - iz jure, zelene - iz krede, te žućkaste - iz paleogena

Geologija Neumskog zaleđa - preogroman i neupitan turistički potencijal - jedinstveni Geopark sa spektakularnim krškim oblicima reljefa
Tko je god barem jednom tijekom lijepog vremena prošao područjem Neumskog zaleđa mogao je uvidjeti svu raskoš i nevjerojatno impresivnu prirodnu ljepotu krških fenomena i oblika reljefa, upotpunjenog s endemičnom vazdazelenom južnojadranskom mediteranskom vegetacijom što ih krije ovaj južni primorski dio Bosne i Hercegovine. Ono što se može sa sigurnošću reći jest to da geologija Neumskog zaleđa nikoga ne ostavlja ravnodušnim, pri čemu se to posebno odnosi na sve vidljive krške reljefne atrakcije poput jako istaknutih gotovo pravilnih stijenovitih piramida, vapnenačkih 'tornjeva' i grebena, ogromnih okruglih jama tzv.obodina, krških polja, pojedinih jako atraktivnih špilja, specifičnih stršećih oblika jurskih dolomitnih stijena, zatim nalazišta fosila, kao i mjesta s markantnim ponorima, estavelama te krškim izvorima tzv.vrelima. U pogledu sveukupno prisutnih geoloških elemenata, kako onih nadzemnih tako i podzemnih, pogotovo reljefnih formi, može se jednostavno kazati da čitavo Neumsko područje predstavlja jednu nevjerojatnu geološku atrakciju, gdje se kriju brojni lokaliteti s impresivnom, a ponegdje i sa spektakularnom geološkom baštinom. Ono što se zaista može opisati kao spektakularnost jesu nevjerojatno atraktivni i raznoliki oblici reljefa razvijeni u mezozojskim karbonatima na području Neumskog zaleđa. U okviru njih, autor je višestrukim obilascima detektirao i uslikao na stotine raznolikih i vrlo impresivnih oblika reljefa koji su što je najzanimljivije razvijeni u atraktivnim oblicima kako na krednim i jurskim vapnencima tako i na jursko-gornjetrijaskim dolomitima. A ono što je najzanimljivije u cijeloj ovoj priči jest to da je gotovo neznatan broj i udio od sveukupno prisutnih geoloških atrakcija na području Općine Neum, poznatiji užoj ili široj javnosti, dok gotovo niti jedan objekt vrijedne geološke baštine, nije do sada nigdje u medijima ili stručnoj literaturi detaljnije opisivan te prezentiran. Ponajbolji izvor u kojem se može, ali samo posve poopćeno i vrlo ukratko, vidjeti neke od prisutnih lokacija s geološkom baštinom na prostoru Općine Neum jest novije izdana i on-line objavljena monografija Općine Neum povodom 30 godina njenog postojanja, što se može pročitati na linku (prilog o prirodnoj baštini je na 100.str.dokumenta): https://issuu.com/josipnjavro/docs/monografija . Osim ove monografije, postoji jedan raniji web site na kojem se mogu pronaći pojedini lokaliteti sa impresivnim i malo poznatim špiljama, ponorima, te ostalim lokacijama prirodnog-geološkog naslijeđa: http://www.rb-donjahercegovina.ba/ . Ono što na prvi pogled predstavlja vjerojatno i najimpresivnije, te najatraktivnije vidove geološke baštine na ovom području jesu spomenuti vizualno vrlo upečatljivi reljefni oblici razvijeni u krškim karbonatnim stijenama. Među njima neposredno iznad samog Neuma na prvi pogled najprije upada u oči izrazito markantno brdo Žrnjevo koje gledajući ga sa jugoistočne te posebice sa sjeverozapadne strane ima oblik gotovo pravilne četverostrane piramide. Naravno, riječ je o jednoj prirodnoj tj.geološkoj piramidi izgrađenoj od vapnenaca iz perioda donje jure. Već sami pogled na ovo upečatljivo kameno stršeće brdo izaziva poseban osjećaj divljenja jedinstvenosti razvitka oblika krškog reljefa. Osim piramidalnog brda Žrnjevo u pogledu reljefnih atrakcija u neposrednom okruženju samog Neuma vrijedi istaknuti jednu ogromnu kružnu vrtaču koja spada u tzv.tip obodina, smještenu nasuprot Neuma na sjevernoj strani jugoistočnog dijela poluotoka Klek ispod vrha Orlov kuk. Također vrijedi spomenuti i jedan impresivni, poput 'mini Paklenice', kanjon pozicioniran pred samim zapadnim ulazom u Neum, te koji se pruža neposredno iznad obale tj.magistrale, prema sjeveru pravcem između brda Obli vrh te Marin vijenac, pri čemu najupečatljiviji kanjonski dio tek započinje od polovice dužine prema samom vrhu brda. Osim ovog kanjona tu su i jako impresivni te stršeći prirodni geološki tornjevi, kukovi, grebeni te stupovi izgrađeni od bjelkasto-sivog dolomita i vapnenca gornjotrijaske starosti, koji se nalaze uzduž pojasa istočno od kote Marin vijenac. Najzad, neizrecivo upečatljive, a ponegdje i spektakularne oblike krških stijena nailazimo na čitavom prostoru Neumskog, kako neposrednog, tako i šireg zaleđa, pri čemu se negdje ističu kamene dolomitno-vapnenačke piramide, negdje vapnenački tornjevi, negdje grebeni, a ponegdje duboke udoline, jame, drage, te specifične krške 'provalije' tzv.obodine. U kontekstu svih ovih, jedinstvenih, reljefnih oblika geološkog nasljeđa, posebno treba istaknuti i to kako se na širem prostoru Neumskog zaleđa kriju pojedine jako impresivne, te gotovo u potpunosti nepoznate i neistražene, špilje i jame, među kojima ima onih koje svojim atraktivnim izgledom i morfologijom, mogu zasjeniti čak i čuvenu Vjetrenicu u Popovom polju, iako joj po dužini ne mogu parirati, no s posebnošću, ustvari sa spektakularnošću reljefne morfologije samih stijena, ove pećine predstavljaju jedno još uvijek neotkriveno i javnosti neprezentirano spektakularno čudo Hercegovačke prirode o kojem će nadamo se, biti uskoro i na ovom blogu više riječi i detalja. Te kao poseban i to neprocijenjivo vrijedan i potencijalan vid geološke baštine koji upotpunjava ove neizmjerno brojne atraktivne reljefne oblike, jesu brojna novootkrivena nalazišta fosila koja su opisivana u prethodnom dijelu teksta. U okviru svih dosada poznatih i razotkrivenih nalazišta fosila na prostoru Općine Neum ne smijemo zaboraviti spomenuti jedno super atraktivno, danas već gotovo zaboravljeno, nalazište fosilnih riba te fosilne kopnene flore iz najmlađe krede, koje je prije nekoliko godina slučajno otkriveno jugozapadno od sela Kolojanj. Ono što treba istaknuti vezano za ovo također neprocijenjivo vrijedno Neumsko paleontološko nalazište jest činjenica da se stijene s ostacima super očuvanih fosilnih izumrlih riba pružaju na mnogo većoj površini i izvan samog nalazišta tj.iskopa što pokazuje to da najbolja otkrića fosilnih riba i ostalih životinja na ovom prostoru vjerojatno tek čekaju da budu razotkrivena u nekom narednom periodu. O ovom vrijednom nalazištu fosila već je bilo riječi od strane autora bloga nakon nekoliko istraživačkih obilazaka ove lokacije: http://fosilihercegovina.blogspot.ba/2012/08/fosilne-ribe-i-fosilni-potencijal.html . Sve ovo, odnosno sva ova navedena mjesta te lokacije, a koje su uzgred rečeno samo minijaturni dio šta toga još ima na ovom čudesnom prirodnom prostoru, predstavljaju jedan preogroman potencijal koji je uvelike doslovno 'već sutra' iskoristiv u turizmu. Naime, jedan poseban vid turizma, a koji na mnogim turističkim destinacijama u svijetu predstavlja glavni te najbitniji segment turističkih sadržaja, jest tzv.geoturizam. A upravo je osnovna odlika geoturizma ništa drugo već geološka baština prisutna na određenom prostoru. I gledajući u tom kontekstu vidimo da Neum i njegovo zaleđe, posjeduje ne samo mnogobrojne, već uistinu i spektakularne vidove geološke baštine, uključujući izuzetno atraktivne reljefne oblike, špilje, jame, kamene tornjeve i krški reljef, kao i georaznolikost tipova stijena i brojnih nalazišta raznolikih fosila, što nam pokazuje jednu nedvojbenu činjenicu koliki ogroman i još uvijek neiskorišteni vid potencijalne turističke ponude sadržava područje Neuma. A isto tako treba spomenuti i to da ovom ogromnom potencijalu geoturističke ponude Neuma neizmjerno pridonose i brojni ostaci prapovijesnih megalitskih gradina s kiklopskim zidinama te ostacima raznih kamenih građevina i artefakata, koje se nalaze doslovno na svakom brdu ponad Neuma. Naravno, u istoj mjeri u sutrašnju geoturističku ponudu ulaze i svi ostali povijesni ostaci tipa nekropole stećaka, stare kamene građevine, kuće, utvrde, rimske ceste, stare crkve i brojni drugi povijesni graditeljski ostaci koji su prisutni bok uz bok prirodnim lokalitetima s geološkom baštinom. Slijedom ovog spoznatog prirodnog i ustvari geo-arheo bogatstva Neumskog kraja, pokrenut je prijedlog projekta o promicanju, valorizaciji te zaštiti geološke baštine Općine Neum, s osnovnim ciljem formiranja nove i jedinstvene geoturističke ponude u okviru ne samo Bosne i Hercegovine već i ovog dijela primorja. Jer, već sad stanovnici Neumskog kraja mogu biti preponosni na svoj jedinstveni brend kojeg posjeduje ovo područje, a to je 'Neumski Jurski Park', te Muzej drevnog oceana Tethys na otvorenom s brojnim nalazištima fosila iz mezozoika, upotpunjeno čudesnim špiljama, jamama, oblicima krškog reljefa, te specifičnom mediteranskom vazdazelenom vegetacijom. Jednom riječju prostor Neumskog zaleđa predstavlja jedan jedinstveni Geopark, ali i ne samo to već možemo slobodno reći da se ovdje nalazi i pravi Nacionalni park s obzirom na sve prisutne prirodne geološke atrakcije. Sve ono što je za početak potrebito uraditi jest još potpunije istražiti, te na mjestima lako dostupnim javnosti, uz ceste i magistrale, široj javnosti, odnosno svim sutrašnjim turistima, kroz opisne ili putokazne table, kao i putem društvenih medija, prezentirati pojedine lokalitete na kojima se krije atraktivna geološka baština. 


GORNJI TRIJAS I DONJA JURA
NALAZIŠTA FOSILA ŠKOLJKI I DRUGIH ORGANIZAMA STARIH OKO 200 MILIJUNA GOD (ŽRNJEVO & RADEŽ)

Izrazito markantno i atraktivno brdo Žrnjevo, gledano od pravca sjeverozapada, ima oblik gotovo pravilne piramide

Pogled na dolomitične stijena gornjotrijaske starosti na zapadnom rubu brda Radež

Ostaci fosila (megalodontidnih) školjki i drugih organizama (koralja, hidrozoa) u vapnenačkim lećama unutar naslaga tzv.glavnog dolomita gornjeg trijasa - brdo Radež (slike dolje):





Pogled iz jedne stare kamene utvrde napravljene od gornjetrijaskih kamenih blokova na Neum i Neumski zaljev


Gornje-trijasko brdo Radež - gledano s južne strane

DONJA JURA - nalazišta fosilnih školjki LITIOTIDA (Lithiotis, Lithioperna, Cochlearites) - slike dolje:
Slojevito vapnenačko brdo kod Vukova klanca građeno od donjojurskih vapnenaca s litiotisima



Litiotidni školjkaši pronađeni kod Vukova klanca (slike gore)

Nalazište velikih litiotida na brdu Žrnjevu - slike dolje:




Pronađeni kameni blok prepun fosiliziranih ljuštura donjojurskih školjkaša litiotida (Lithiotis, Lithioperna, Cochlearites) s pojedinim ljušturama dugim i do 40 cm (Lithiotid bivalves from Zrnjevo hill near Neum in southern Bosnia and Herzegovina, some specimens have length about 40 cm)




Također u istim stijenama s brojnim litiotisima na gornjoj slojnoj plohi pronađene su ove zagonetne rupe, pri čemu se najvjerojatnije radi o ubušavanjima morskih školjki sličnih današnjim prstacima)



Pogled sa Žrnjeva na Neumski Jurski Park

S vrha zap.dijela Žrnjeva puca fenomenalan pogled na ušće Neretve i Opuzen u Hrvatskoj

Fosilna litiotidna školjka nađena na zapadnom dijelu Žrnjeva na granici gornjeg trijasa i donje jure

Paleogenske (srednjoeocenske) sedimentne stijene tzv.fliša na padini brda Žrnjevo, neposredno ispod navlake gornjetrijasko-donjojurskih karbonata - marker navlake tzv.Visokog Krša (slike dolje):



Nalazište donjojurskih litiotida na istočnom rubu brda Žrnjeva, u velikom zasjeku nove magistralne ceste - Neum-Stolac (slike dolje):









Pojedini dijelovi slojeva u zasjeku su u potpunosti izgrađeni od tisuća okamenjenih fosiliziranih ljuštura litiotidnih školjkaša



Na ovom svježije prelomljenom dijelu masiva od donjojurskih vapnenaca vide se karakteristični 'bijeli' presjeci mnogobrojnih litiotidnih školjki uklopljenih u tamniji, u ovom slučaju tamnoplavi matriks 

Izdanak u cijelosti ispunjen fosilima litiotisa (Lower Jurassic limestone with numerous Lithiotis bivalves above Neum)


Srednje i starije-gornjejurski vapnenci uz magistralu s fosilima hidrozoa (Cladocoropsis), te rjeđih litiotida i puževa (slike dolje):







DONJA (STARIJA) KREDA - nalazište brojnih fosilnih puževa iz skupine Nerineida - sjeverno od sela Duži (slike dolje) 





GORNJA KREDA - NALAZIŠTE MNOGOBROJNIH FOSILA PUŽEVA I ŠKOLJKAŠA RUDISTA - jugozapadno od Moševića (slike dolje): 

Na jugozapadnom kraju velike izdanačke zone razotkrivena su bogata nalazišta fosila puževa akteonela

Upper Cretaceous Acteonellidae gastropod sections near village Mosevici - Neum 


Pogled na brdo tzv.Gradina - koje je ustvari jedan ogromni okamenjeni morski greben prepun fosila rudista, puževa, koralja i spužvi

Nalazište brojnih rudista (plagioptihida i radiolitida) u asocijaciji s puževima nerineidima i akteonelidima - Moševići:











Karakteristični uzdužni presjek nerineidnog puža - rod Plesioptygmatis

Karakteristični poprečni spiralni presjek puža akteonele (Actaeonella)


Komadi vapnenaca ispunjeni ljušturama nerineidnih puževa: 



Razotkiveni kameni izdanci neposredno uz cestu ispunjeni sa stotinama ljuštura fosilnih puževa akteonela i posebice nerineida - plezioptigmatisa:













Radiolitidni i drugi raznoliki rudisti neposredno sjevernije od izdanaka stijena s puževima:






Pronađeni masivni radiolitidni rudist s izrazito debelom ljušturom (slike gore)

Razotkriveno nalazište velikih hipuritidnih rudista - vakcinita (Vaccinites) - Moševići (slike dolje):






Na mnogim mjestima jasno se uočava da je čitava stijena ispunjena masivnim izduženim i uspravljenim ljušturama velikih rudista vakcinita


Ovdje se nalazi jedna prava vakcinitidna litosoma  (Vaccinitid lithosome - Santonian - Moševići near Neum)


Pogled prema izdancima vapnenca prepunog ljuštura vakcinita















Recentni  mekušac - puž vs. prapovijesni mekušac - rudist









Pogled na istočni dio brda Gradina - ostatak drevnog morskog grebena iz oceana Tetis iz perioda gornje krede - santona

Puževi akteonele

Rudisti plagioptihidi

Nalazište fosilnih puževa kod sela Kiševo (gornja kreda): 

Ponegdje se uočavaju fosili razgranatih kolonijalnih koralja


Lijepo očuvani uzdužni presjek jedne nerineje



Fosil ili koralja ili morske spužve



Fosilni ostaci stromatolita

Presjeci puževa akteonela:




GORNJA KREDA (plus paleogen) - KOD NEUMA - ILIJINO POLJE - nalazište rudista: 
Ovaj lokalitet nalazi se neposredno zapadnije od Neuma pri čemu je pozicioniran južno od tzv.Navlake Visokog krša, prateći cestu koja se uspinje sve do odašiljača nailazimo na fantastična nalazišta fosilnih foraminifera alveolina i numulita iz mlađeg perioda paleogena pa potom prema vrhu na slojeve vapnenaca gornjokredne starosti mjestimično u potpunosti ispunjenim in-situ fosiliziranim rudistima iz skupine radiolitida

Fosili paleogenskih foramenifera - rodovi Nummulites i Alveolina:




Pogled na kontakt između paleogenskih foraminiferskih vapnenaca i rudistnih vapnenaca gornjokredne starosti, od kojeg se dalje prema vrhu brda nailazi na brojna nalazišta fosila neobičnih školjkaša rudista:





Pogled na gornje površine slojeva vapnenca ispunjenih s mnogobrojnim in-situ zadrugama uspravljenih radiolitidnih rudista (rodovi Durania, Sauvagesia, Radiolites, Biradiolites, itd.)



















Pronađeni izdanak s in-situ kolonijom rudista - tzv. rudistna livada





Na mjestima su pronađeni brojni ostaci paleookršavanja s terigenim okamenjenim materijalima sličnima glinama i zemlji crvenici)

Fini presjek stromatolita

 Fenomenalan pogled na čitav Neum pruža se s vrha brda Obli vrh:



POTENCIJALNI FOSILIZIRANI OTISCI DINOSAURA I LOKALITETI S POTENCIJALNIH TRAGOVIMA DINOSAURA :

Lokalitet kod Prapratnice s dobrouslojenim i pločastim vapnencima donjocenomanske starosti na kojima su otkriveni intrigantni okamenjeni otisci - mogući otisci dinosaura:


Na ovom sloju pronađeno je najmanje 5 otisaka ili utisnutih formi vrlo slične ili podudarne morfologije koji se nalaze u jednom nizu čime sugeriraju na moguću stazu kretanja (dinosaura ili neke druge životinje?) 








Za razliku od otisaka desno, ovaj na lijevoj strani ima 'pozitivni' oblik, tj.ispupčenu formu, no koja je u potpunosti u morfološkom skladu u podudarnosti s ostalim otiscima







Possible dinosaur tracks on the Lower Cenomanian layers near Neum in southern Bosnia and Herzegovina

Ostali zanimljivi pronađeni, mogući, otisci i neobične forme na ovom lokalitetu:











Pogled na gornjotrijaske dobrouslojene dolomite sa sjeverne strane brda Radež - na kojima su isto detektirane neobične utisnute forme kao i potencijal za mogućim otiscima dinosaura:

Gornje slojne plohe gornjotrijaskog dolomita







Neposredno uviše u stupu, prema Vukovom klancu, konkordantno su istaloženi također jako dobro uslojeni vapnenci donje jure s litiotisima, na kojima također postoji potencijal prisustva otisaka dinosaura:

Gornja slojna ploha donjojurskih vapnenaca

 Veliki prostor s jako dobro uslojenim dolomitičnim vapnencima i dolomitima starijeg i mlađeg dijela gornje jure (oksford-titon) iznad sela Moševići - veliki potencijal prisustva otisaka dinosaura:

Gornjokredni odlično uslojeni izrazito plitkovodni vapnenci kod Ilijinog polja (južno od navlake Visokog krša) na kojima je također razotkriven znatan potencijal prisustva okamenjenih otisaka dinosaura): 





Vidljiva stromatolitna laminacija u poprečnom presjeku sloja kao i brojni okamenjeni stromatoliti na gornjim slojnim površinama







Vidljivi tragovi paleookršavanja

Fosili stromatolita:



Struktura tzv.pukotine isušivanja - uz stromatolite i taloge paleookršavanja definitivno pokazuje izraziti plitkomorski okoliš taloženja ovih gornjokrednih formacija neposredno iznad Neuma






JEDINSTVENI BH NACIONALNI PARK - GEOPARK NEUMSKO ZALEĐE - pojedini atraktivni i fascinantni, i gotovo nepoznati oblici krškog reljefa na mezozojskim karbonatima u neposrednom zaleđu Neuma (slike dolje)

Atraktivni oblici reljefa - tornjevi, stupovi, piramide i grebeni na bijelim dolomitima gornjeg trijasa neposredno sjeverozapadno od Neuma - iznad Ilijinog polja:




Pogled preko gornjetrijaskih dolomita, preko donjojurskih, pa srednje i gornje jurskih, pa sve do vapnenaca gornjekredne starosti u pozadini

Impozantni oblici gornjetrijaskih dolomita iznad Neuma





'Neumska sfinga' - upečatljivi i vrlo atraktivni ali i jedinstveni oblici krškog reljefa u dolomitima nalaze se ovdje neposredno iznad Neuma



Reljef s uslojenim cenomanskim vapnencima gornjokredne starosti kod Prapratnice

Jedinstveni reljefni oblici piramidolikih brda - od gornjojurskih dolomitično-vapnenačkih naslaga - kod Moševića

'Moševske stijene' - okomiti vapnenački hrbat izgrađen od rudistnih vapnenaca

Atraktivni i jedinstveni reljefni oblici mezozojskih jursko-krednih karbonata na prostoru između Moševića, Brestice i Kiševa (slike dolje):













Specifično 'dolomitno' kameno brdo kod sela Babin do, građeno od gornjojurskih karbonata



Pogled na potpunu nepoznatu i vjerojatno moćnu špilju koja se nazire podno vapnenačkog grebena






(Autor teksta se posebno zahvaljuje na vrlo korisnim diskusijama i savjetima, Berislavu Kržiču, slovenskom ilustratoru te velikom poznavatelju anatomije dinosaura, te geologu dr.sc.Tvrtku Korbaru iz Hrvatskog Geološkog Instituta u Zagrebu vezano za fosile rudista)

























Nema komentara:

Objavi komentar