CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

petak, 8. lipnja 2018.

NEUMSKA OKAMENJENA LAGUNA; PREKRASNO OČUVANI FOSILI RIBA IZ DOBA DINOSAURA KRIJU SE NA SJEVERU NEUMSKOG ZALEĐA (Unique Fossil–Lagerstätten of Upper Cretaceous Campanian age with perfectly preserved fossil fish is hiding in southern Bosnia & Herzegovina north of Neum city)

EKSKLUZIVNO: IZVANREDNO OČUVANI FOSILI RIBA STARI OKO 75 MILIJUNA GODINA U PLOČASTIM VAPNENCIMA GORNJOKREDNE KAMPANSKE STAROSTI - JEDNI OD NAJLJEPŠIH I NAJVRIJEDNIJIH FOSILA OTKRIVENIH U BIH; 
(Autor je posebice zahvalan na ogromnoj pomoći i suradnji, ilustratoru te velikom poznavatelju dinosaura i mezozojskih vertebrata Berislavu Kržiču iz Slovenije) 

Hercegovina i mezozoik

U pogledu paleontologije i paleontološkog blaga, već je jako dobro poznata činjenica da je prostor čitave Hercegovine prepun raznolikih fosilnih ostataka drevnih izumrlih biljaka i životinja koji datiraju još iz doba najranijeg mezozoika i to iz vremena od prije više od 240 milijuna godina tj.iz perioda donjeg ili starijeg trijasa. No, u pogledu volumnog udijela i površine koje zauzimaju pojedine stijene u Hercegovini, upada u oči izrazita dominacija stijena iz mlađih mezozojskih razdoblja, iz perioda jure, a posebice onih iz najmlađeg mezozojskog perioda - krede. U tom kontekstu možemo nadalje uvidjeti da najveći dio prostora, kako zapadne tako i istočne Hercegovine, izgrađuju poglavito karbonatne vapnenačke stijene kredne starosti, koje ustvari čine glavnu okosnicu specifičnog krškog tipa reljefa koji je na ovom prostoru razvijen u najpunijem obliku nego igdje drugdje na svijetu.
U okviru svih tih karbonatnih krških stijena, koje osim čitave Hercegovine, isto tako izgrađuju prostor čitave Istre, Dalmacije te većeg dijela Crne Gore, u geologiji, te u općenitom znanstvenom geografsko-geološkom smislu, za ovaj dio jugoistočne Europe koristi se termin Jadransko-dinaridska karbonatna platforma (ADCP - Adriatic-Dinaric Carbonate Platform). Ovdje se radi o izuzetno debelom slijedu sedimentnih karbonatnih stijena pretežno jursko-kredne starosti (debljina naslaga seže čak i do 8 km) koje su predstavljene raznolikim tipovima vapnenaca i dolomita. I paralelno ovome, također još jedna podudarna činjenica odnosi se na to da su sve ove karbonatne stijene koje danas vidimo u krškom reljefu od Istre, preko Dalmacije, Hercegovine sve do Crne Gore, nastale sedimentacijom finog čistog bijelog pijeska i karbonatnog mulja u plitkim te rjeđe dubljim dnima drevnog upečatljivog oceana Tetis (Tethys) koji se prostirao na velikom prostoru čitavog današnjeg Mediterana i dalje na istok do Himalaja te na zapad do Meksičkog zaljeva. A ono što je pri tome još zanimljivija i atraktivnija stvar jest to, što su kroz sedimentaciju i stvrdnjavanje odnosno okamenjivanje ovog drevnog morskog dna na brojnim mjestima unutar tog sitnog pijeska ostali zarobljeni brojni izumrli organizmi, životinje i biljke koje su nekad davno nastanjivali plićake ovog oceana ili pak njegove priobalne dijelove. Ovi okamenjeni ostaci davno izumrlih biljaka i životinja svima su poznatiji pod nazivom - fosili ili okamine.

Mezozojski vapnenci - neotkriveni paleontološki potencijal

Već je mnogo puta ranije u prethodnim člancima i prethodnim otkrićima prezentiranim na ovom blogu postala jasna i dobro poznata činjenica da ne samo najbrojnije fosile iz razdoblja mezozoika, već i općenito najbrojnije fosile koje možemo pronaći u čitavoj Hercegovini, predstavljaju fosili drevnih čudnovatih školjaka u obliku korneta sladoleda - tzv.rudisti. Ovi, kako ih mnogi nazivaju, bizarni školjkaši, nastanjivali su izrazito plitka fino-pjeskovita morska dna, pri čemu su na pojedinim mjestima uslijed brojnosti i isprepletenosti svojih ljuštura unutar kolonija, u zajednici s ostalim grebenotvornim organizmima, koraljima, algama, spužvama, hidrozojima te ostalim organizmima, izgrađivale podmorske grebenolike uzvisine vrlo slične današnjim koraljnim grebenima. Posebna zanimljivost odnosi se na to da su upravo ove grebenolike podmorske forme te svojevrsni rudistni 'grebeni' na pojedinim, rjeđim dijelovima prostranih plićaka činili određeni vid barijera koje su odjeljivale otvoreniji oceanski prostor izložen valovima i morskim strujama od unutrašnjeg, zaštićenog jako mirnog vodenog prostora, ustvari većih ili manjih zaštićenih morskih zaljeva i laguna. Upravo, ovo posljednje, lagune, predstavljaju često u paleontološkom smislu izrazito potencijalna, a ponegdje i vrhunski atraktivna, nalazišta raznolikih fosila, kako biljaka tako i životinja, uključujući podjednako beskralješnjake kao i kralješnjake. Ono što u tom kontekstu predstavlja bitnu karakteristiku jest spoj načina sedimentacije, odnosno izgleda i tipa sedimenata, te karakteristika očuvanosti fosila u njima, pri čemu se upravo pojedina od najpoznatijih svjetskih nalazišta fosila nalaze na mjestima koje sadržavaju okamenjena pjeskovito-muljevita dna nekadašnjih drevnih laguna. Među njima je svakako, pa mogli bismo reći i daleko najpoznatiji, čuveni lokalitet Solnhofen u južnoj Njemačkoj u Bavariji, na kojem su pronađeni neki od najpoznatijih i najvrjednijih fosila na svijetu kao što je svima dobro poznati fosil praptice arheopteriksa. Nadalje, važno je spomenuti i to kako je riječ o također, mezozojskim sedimentnim stijenama nastalim u drevnoj laguni tijekom gornje jure, pri čemu su svi ovi čuveni fosili Solnhofena pronađeni i još uvijek se pronalaze u specifičnom i prepoznatljivom tipu sedimenta - tzv. pločastom vapnencu, koji se ovdje naziva još i litografski vapnenac.
Ono što čini glavnu predispoziciju da se na pojedinim nalazištima fosila te unutar određenih kamenih slojeva, mogu pronaći izvanredno sačuvani fosili, jesu posebni uvjeti koji su vladali tijekom tih pradavnih vremena unutar okoliša u kojem su živjeli svi prisutni organizmi. Pa je tako glavna odlika navedenih drevnih laguna kao i poluzatvorenih mirnih zaljeva ili pak jezera, to da se na pojedinim njihovim dijelovima nalaze prostori s jako muljevitim nešto dubljim vodenim dnima s nedostatkom kisika tzv.anoksijom, te izrazito slabim gotovo nepokretnim vodenim ili morskim strujama što je stvaralo prostore gotovo prave stajaće mutne vode. Nadalje, u trenucima kad su pojedine životinje, kao što su ribe, ili npr.glavonošci amoniti, ugibale točno u ovim zamuljenim anoksičnim dijelovima laguna i zaljeva, njihovi skeleti i ljušture nakon pada na dno s vremenom su bile prekrivene idućim slojevima finog mulja ili izrazito sitnog pjeska koji je u daljnjem dugotrajnom vremenskom procesu stvrdnjavanja - tzv.litifikacije i dijageneze, uspio unutar sebe sačuvati većinu ovih skeleta i ljuštura na izvanredan način često čak i s očuvanim minijaturnim detaljima kao što je sadržaj hrane ili druge pojedene životinje unutar većih skeleta, ili pak sačuvani ostaci perja kod tzv.pernatih dinosaura. Za sva ovakva, ali što je jako bitno istaknuti, vrlo rijetka, nalazišta fosila u svijetu, uveden je naziv - Fossillagerstatten. Prema pojedinim ranijim definicijama - paleontološki lokaliteti - fosil-legeršteteni predstavljaju akumulacije fosila koje brojnošću i/ili kakvoćom očuvanja daju neobično veliku količinu paleontoloških podataka. A ono što je u ovom kontekstu najbitnije za ova naša dinaridska krška područja jest to što su dosada na pojedinim dijelovima već spomenute Jadransko-dinaridske karbonatne platforme, mnogim pa i svjetskim paleontolozima, prepoznata neka izuzetno vrijedna nalazišta fosila koja su okarakterizirana upravo kao pravi fosil-legeršteteni. A daljnja činjenica i karakteristika jest to što se na gotovo svakom od ovih 'naših' fosil-legerštetena nalaze poglavito specifični već spomenuti -pločasti vapnenci, odnosno pločasti ili tankouslojeni karbonatni sedimenti. U okviru ovih paleontoloških nalazišta, daleko su najpoznatiji i čuveni oni koji se nalaze u Dalmaciji na otoku Hvaru. Pa se tako na otoku Hvaru kriju nalazišta fosila sačinjena poglavito od pločastih mezozojskih vapnenaca kredne starosti među kojima su još od predprošlog stoljeća postala čuvena nalazišta fosilnih riba, fosilne kopnene flore ali i fosilnih izumrlih gmazova sličnih današnjim velikim gušterima. Paleontološkoj popularnosti otoka Hvara u pogledu otkrića fosilnih riba te gmazova, najveći doprinos je dao veliki hrvatski paleontolog svjetskog glasa Dragutin Gorjanović-Kramberger (poznat po otkriću Krapinskog pračovjeka) koji je u više svojih radova krajem 19 stoljeća detaljno opisao i tadašnjoj javnosti prezentirao pronađene fosile riba, uključujući i fosilne gmazove pronađene u istim sedimentima s ribama (Gorjanović-Kramberger, 1895). U narednom periodu pa sve do danas fosili skeleta mezozojskih riba pronađeni su ponajviše na krajnjem jugozapadu Slovenije u regiji Kras, zatim na nekoliko mjesta u Dalmaciji te u Hercegovini na dva mjesta - kod Trebinja, te na padinama planine Velež - Podveležje. Osim ovih nalazišta vrijedi spomenuti pronađeno zubalo izumrle kredne ribe kod sela Izbično sjeverno od Širokog Brijega. U konačnici kad podcrtamo i zbrojimo sva dosada poznata i u stručnoj literaturi opisana nalazišta mezozojskih, a posebice krednih, riba, vidimo da ih na prostoru od Istre pa do Crne Gore ima svega oko 10-ak, što samim time pokazuje o kakvim je raritetnim i izuzetno vrijednim nalazištima fosila riječ.

'Kolojanjska laguna iz doba dinosaura' - jedinstveni mezozojski Fossillagerstatten u regiji

A da je potencijal budućih pronalazaka ovakvih sličnih nalazišta fosilnih kralješnjaka u mezozojskim pločastim vapnencima na širem prostoru Dinarida ustvari tek minorno načet pokazuje najnoviji autorov uvid jednog gotovo u potpunosti zaboravljenog paleontološkog lokaliteta na krajnjem sjeveru Neumskog zaleđa u okolici sela Kolojanj. Naime, detaljnim terensko-znanstvenim istraživanjem ovog lokaliteta, kao i njegove uže i šire okolice, autor je došao do nevjerojatnog otkrića da se ovdje krije jedan jedinstveni pa i senzacionalni paleontološki lokalitet koji ima preogroman značaj ne samo u okvirima BiH već i čitave regije. Osnovna karakteristika ovog mogli bismo reći 'ponovno otkrivenog' paleontološkog lokaliteta koja ga uzdiže među najvrjednija nalazišta fosila u BiH i šire, jest to što se ovdje nalazi velika koncentracija perfektno očuvanih fosilnih kralješnjaka - riba koje datiraju iz doba dinosaura točnije iz perioda gornje krede otprilike u vremenu prije 75 milijuna godina u dijelu krede koji se naziva kampan. No, ogromnom paleontološkom značaju, pored samih izvanredno očuvanih riba, pridonose i ostali prateći fosili koji se nalaze u fosilnoj zajednici s ribama unutar istih stijena, a to su brojni ostaci kopnene flore, zatim brojni ostaci morskih račića, te izvanredno brojni ostaci već spomenutih fosilnih školjki rudista. Naknadnim detaljnijim proučavanjem ovog nalazišta autor je spoznao to da se na ovom mjestu nalazi jedna prostorno ograničena površina, odnosno volumen pravih pločastih izrazito sitnozrnatih i laminiranih vapnenaca koji su 'umetnuti' unutar vrlo debele i prostrane serija također dobrouslojenih, te mjestimično grebenskih tzv.rudistnih vapnenaca koji sadrže bezbrojne okamenjene ljušture rudistnih školjki tipičnih za vremenski raspon santon-kampan-mastriht, u okviru završnog dijela gornje krede. Naravno, od izrazito posebnog interesa su navedeni pločasti vapnenci, budući da se u njima kriju nevjerojatno očuvani fosili riba te ostalih životinja kao i raritetnih te vrlo vrijednih ostataka kopnenog bilja iz tog perioda gornje krede. U pogledu prvog otkrića ovog nalazišta fosila, to je se dogodilo prije više od 6-i pol godina kad su lokalni žitelji tijekom kopanja malih količina ovog pločastog kamena za potrebe arhitekture posve slučajno naišli na ostatke fosilnih riba, što je bilo samo instantno jednodnevno medijski popraćeno kroz vijest u jednom dnevnom tisku no nakon čega je gotovo istom brzinom sve to i bilo u potpunosti zaboravljeno. Srećom, odmah po ovom otkriću, tada tijekom proljeća 2012 god.autor ovog bloga otišao je na lice mjesta kako bi uvidio karakter samog nalazišta te eventualno došao do još kojih pronalazaka. I već prilikom prvog kročenja na površinu pločastih vapnenaca unutar ovog vrlo malog kamenoloma, autor je pronašao fragment skeleta jedne ribe koji je pak vidljivo bio jako dobro očuvan. No, nakon ovog posjeta, ovaj lokalitet i ovo slučajno otkriveno nalazište fosila, palo je doslovno u pravi zaborav pri čemu je ostala apsolutno enigma o kojim se točno vrstama fosila radi kao i o općenitom karakteru nalazišta fosila po pitanju njegove starosti, odnosa prema bočnim stijenama te drugim sličnim lokalitetima. Jednom riječju, sami lokalitet kao da nikada nije ni bio otkriven. Na svu sreću, prije nekih par mjeseci, autoru ovog bloga, javio se ponovni poticaj da se ovo apsolutno nepoznato i apsolutno neistraženo nalazište fosila iznova posjeti s ciljem utvrđivanja njegovih stvarnih karakteristika te eventualnog značaja u širem kontekstu. Ovi ponovni najnoviji višestruki istraživački obilasci ne samo da su urodili plodom, već je autor posve neočekivano unutar pločastih vapnenaca do trenutka pisanja ovog članka pronašao najmanje 8 novih primjeraka fosilnih riba koje su gotovo perfektno očuvane. Te, pored fosila riba, detaljnijom prospekcijom i pregledom tankoslojevitih i pločastih slojeva otkriveni su i snimljeni brojni primjerci vrlo interesantnih fosilnih biljaka, najvjerojatnije određenih oblika kopnenih izumrlih stabala ili grmova, te također brojni fosili malih no jako vrijednih morskih račića. Ono što je spoznato kao najindikativnija činjenica jest to što je razotkriveno da se na izrazito maloj izdanačkoj površini unutar pločastih vapnenaca krije pravo mnoštvo izvanredno sačuvanih fosila riba zajedno s brojnim ostacima makroflore te sitnih račića. Nadalje, vrlo je bitno spomenuti i to kako se unutar ovih fosilifernih pločastih vapnenaca vrlo često nalaze umetci bitumena i karbonatno-silikatnih nodula izduženo-lećastog do elipsoidno-sferičnog oblika. Odnosno drugim riječima može se zaključiti kako je ovdje riječ o pločastim bituminoznim laminiranim vapnencima s čertom ili rožnjakom, što ima vrlo važne implikacije na spoznaju o vladajućem paleookolišu tijekom ovog pradavnog vremena prije više od 70 milijuna godina. Što se tiče ostalih pronađenih fosila u ovim ili neposredno okolnim te bočnim stijenama, daleko najveći broj i najveća upečatljivost odnosi se na fosile školjkaša rudista. Osim izuzetno brojnih rudista, pronađene su i brojne velike foraminifere koje su također jako indikativne ponajviše za starost stijena u kojima dolaze, kao i za vladajući paleookoliš. U pogledu starosti ili kronologije samog nalazišta fosilnih riba autor je putem višestrukih detaljnih terenskih ispitivanja čitave neposredne okolice lokaliteta, došao do zaključka da je najvjerojatnije riječ o dijelu gornje krede - kampanu te da su fosilne ribe kao i pločasti vapnenci istaloženi u periodu prije nekih 75 milijuna godina. Osnovni elementi i pokazatelji koji prilično sigurno pokazuju ovu, gornjokrednu-kampansku, starost su elementi superpozicije slojeva u kombinaciji s pronađenih i određenim oblicima rudista, foraminifera, kao i litofacijesne odlike sedimenata na prostoru nalazišta u razmotrenom vertikalnom i horizontalnom smjeru. Jedna od osnovnih prepoznatljivosti koja je u stručnoj literaturi i brojnim radovima vrlo jasno i nedvojbeno definirana kao pojava koja predstavlja jedno od glavnih prepoznavajućih obilježja stratigrafske gradice između kampana i mastrihta jest emerzija ili okopnjavanje karbonatne platforme krajem kampana. Ovdje je riječ o pojavi svojevrsnog globalnog pada morske razine tijekom završnog dijela kampana s okopnjavanjem i taloženjem terigenih boksitnih taloga na kampanskim vapnencima, pri čemu vrijedi spomenuti kako je ova specifična pojava vrlo dobro opisana i prepoznata još ranije na otoku Braču (Gušić i Jelaska, 1990), kao i u regiji Kras na jugu Slovenije (Jurkovšek, 2013). Ova emerzija ne samo da je uočljiva na ovom lokalitetu već je ona ovdje prisutna čak i u vidu tankog no kristalno jasno očitog sloja crvenkasto-narandžastog boksita odnosno terigenih glinovitih proslojaka. Ovaj boksitično-terigeni sloj koji se u lateralno-horizontalnom smislu može kontinuirano pratiti, autor je detektirao na sloju izrazitog rudistnog vapnenca s mnoštvom kampan-mastrihtskih oblika rudista koji se pak unutar vertikalnog stup-profila nalazi nekoliko metara iznad pločastih laminiranih vapnenaca s ribama. Drugim riječima rečeno, ovaj jasno prepoznatljivi element gornje-kampanske emerzije obilježene boksitima predstavlja krovinu tankouslojenim naslagama s fosilima riba, kopnene flore i račića. Osim ovih litofacijesnih obilježja, autor je ispitujući samo nalazište fosila riba pronašao mnoštvo ostataka rudista koji u formama gotovo pravih rudistnih humaka ili malih grebenčića doslovno izbijaju i proviruju kroz pločaste vapnence s ribama. Nadalje, isto tako pronađeni su i brojni ostaci ljuštura rudista u neposrednim lateralnim nastavcima pločastih ribljih vapnenaca, pri čemu su tek mrvicu dalje detektirana i prava biolititna, gotovo biohermalna ili grebenska vapnenačka tijela sastavljena od brojnih rudistnih ljuštura fosiliziranih u tzv.'in-situ' položaju, odnosno u položaju rasta ljuštura. Ono što je pri tome najindikativnije u kronološko-stratigrafskom smislu jesu tipovi svih ovih pronađenih rudista, pri čemu je se došlo do uvida da su unutar velikog dijela vapnanaca u lateralnim smjerovima najdominantniji oblici rudista rodova Bournonia, Naronia, Durania, Gorjanovicia, Katzeria te Petkovicia. Svi ovi oblici rudista i njihove vrste koje su prisutne o ovim stijenama na užem prostoru lokaliteta, lateralno te vertikalno iznad samih pločastih vapnenaca s ribama, više ili manje ukazuju na kampansku starost. Među njima svakako vrijedi izdvojiti one rudistne oblike koji predstavljaju svojevrsne endeme vezane uglavnom za prostor Donje Neretve i šire okolice, kao što su rod Naronia (naziv po antičkom nazivu r.Neretve - Narona), Gorjanovicia kolojanji (naziv po samom selu Kolojanj), zatim vrste Distefanella hrasnica (po selu Hrasno), Distefanella raricostata borutensis (po selu Borut), Gorjanovicia acuticostata zidakensis (po brdu Zidak kod Kolojanja), Petkovicia verajana (po zaseoku Veraje), Vaccinites glusciensis (po selu Glušci južno od Metkovića) i još neki drugi oblici koje je upravo na ovom području otkrio te u svojim radovima opisao poznati bh istraživač rudista Teofil Slišković (Slišković,1963;1968;1986). Posebno vrijedne i implikativne oblike rudista predstavlja jedinstveni rudistni rod Naronia, po prvi puta određen upravo s ovih prostora. Ono što je specifično za rudiste naronije jest njihov jedinstven i atraktivan spiralni izgled ljušture koja na prvi pogled svojim povijesnim oblikom može asocirati na okamenjene velike puževe. Upravo je u  lateralnim rudistnim vapnencima koji se pružaju neposredno lateralno sa dvije strane pločastih ribljih vapnenaca pronađeno pravo obilje ovih naronija koji izgledaju poput puževa. Osim naronija, među svim pronađenim rudistima, posebno upadljive forme predstavljaju ogromni, pa i mogli bismo reći gigantski primjerci ljuštura vrste rudista Durania austinensis, s promjerom pronađenih okamenjenih ljuštura oko 30 i više cm.

Fosilne ribe iz Koljanjske lagune


Autorova ilustracija drevne Kolojanjske lagune s ribama i rudistima u vremenu prije oko 75 milijuna godina

Što se tiče samih riba, one su jedna posebna, i ustvari daleko najvrjednija 'priča' čitavog ovog šireg lokaliteta. Sad zasad, i to kroz relativno kratkotrajno pretraživanje, uključujući prvu pronađenu fosilnu ribu u proljeće 2012., iz ovih pločastih vapnenaca na površini ne većoj od 100 kvadrata, pronađeno je najmanje 8 izvanredno sačuvanih fosila riba, uz koje su pronađeni i još dijelovi lošije očuvanih ili fragmentiranih skeleta riba. Ono što se u pogledu sistematske pripadnosti pronađenih fosilnih riba na ovom nalazištu može nedvojbeno reći jest to da, bar zasada, sve pronađene ribe pripadaju nekoliko različitih vrsta i rodova koje pak sve zajedno pripadaju nadredu Teleostei koje predstavljaju potpuno okoštale ribe smještene unutar podrazreda riba Osteichthyes. Paralelno pisanju ovog preliminarnog članka o ovom nevjerojatnom paleontološkom lokalitetu, od strane autora i suradnika već se krenulo u detaljniju paleontološko-sistematsku odredbu svih pronađenih oblika riba, o kojoj ovdje neće biti riječi budući da se te preliminarne sistematske determinacije planiraju objaviti unutar zasebnog znanstvenog rada u skorijoj budućnosti.
Unatoč tome što većina pronađenih fosilnih riba nema nešto velike dimenzije, pri čemu najveća iznosi oko 15-ak cm, ono što ovaj paleontološki lokalitet uzdiže na jedan ogroman nivo u okvirima ne samo BiH već i šire regije, jest činjenica da je gotovo svaka riba koja se može pronaći u ovim stijenama izvanredno sačuvana sa svim svojim anatomskim detaljima, uključujući sve kosti i koščice skeleta, peraje, čeljust, kosti glave, repa i ostalih dijelova. Također mjestimično se mogu pronaći i očuvane riblje ljuskice. Pojedine pronađene ribe okarakterizirane su vrlo atraktivnom remineralizacijom očuvanih kostiju pri čemu je jedna takva fosilna riba u trenutcima pronalaska izgledala gotovo kao prava 'zlatna ribica', budući da se remineralizirani tanki zlatnožuto-narandžasti sloj skeleta na suncu presijavao metalično zlatnim odbljeskom. Zaista jedan nevjerojatan, uzbuđujući i oduševljavajući doživljaj kojeg rijetki pronalazači fosila iskuse. Drugi paleontološki segment koji pridodaje jedinstvenosti ovog lokaliteta jesu ostali prateći fosili unutar tankopločastih vapnenaca s ribama, pri čemu svakako valja istaknuti relativno brojne ostatke kopnene flore koje najvjerojatnije pripadaju nekim drevnim mezozojskim oblicima četinjača te nešto rjeđih kritosjemenjača. Analizom od strane B.Kržića došlo se do saznanja da najveći broj prisutnih fosilnih listova pripada drevnim mezozojskim četinjačama iz familije Podocarpaceae, kao i to da jedan dio fosilnih listova pripada i drevnim stablima ginko-a. U ovom kontekstu izuzetno je bitno naglasiti da je, nakon ranijeg otkrića kopnene makroflore u krednim vapnencima kod Tomislavgrada, ovo drugi novootkriveni lokalitet s ostacima kredne makroflore na prostoru Bosne i Hercegovine. A da potencijalnosti i vrijednosti lokaliteta ni tu nije ni blizu kraj, govori druga činjenica da su u istim ovim pločastim vapnencima razotkriveni isto tako mnogobrojni ostaci malih morskih račića, koji po svim dosadašnjim uvidima predstavljaju prve pronalaske dekapodnih rakova u mezozojskim stijenama BiH. Sukladno svim dosadašnjim uvidima, okarakteriziranima prije svega izvanrednom očuvanošču fosila riba, prisustvom drugih fosilnih organizama unutar istovremenskih sedimenata i njihovom raznolikošću uključujući naravno mnogobrojne fosile rudista, zatim litološkim karakteristikama stijena s fosilima riba očitovanim u prisustvu tankouslojenih pločastih laminiranih te izrazito sitnozrnatih vapnenaca s bitumenom i rožnjacima, može se s ponosom istaknuti kako je s ovog južnog područja BiH na vidjelo izašao jedan novi pravi Fossillagerstatten koji je jedinstven ne samo u okviru ove zemlje već i mnogo šire. Ovome doprinose ponajprije činjenice da su prema svim dosadašnjim uvidima, na ovom lokalitetu prisutne jedne od najočuvanijih fosilnih riba iz mezozoika u regiji na prostoru od Slovenije, Istre, preko Dalmacije, BiH, Crne Gore, Srbije i dalje na istok, kao i druga nedvojben činjenica spoznata od strane autora, koja je ustvari i najbitnija, a to je, to da je prava prostorna veličina na kojoj se nalaze pločasti vapnenci s obiljem perfektno očuvanih riba znatno veća negoli to na prvi pogled djeluje, budući da su istovjetne naslage identičnog litološkog izgleda utvrđene na širem lateralnom prostoru izvan samog lokaliteta. Drugim riječima rečeno, ovo nalazište na kojem su prije više od 6 god. iskapani pločasti vapnenci, predstavlja jako mali, pa i minijaturni dio čitavog nalazišta koje se širi uokolo sa strana. Odnosno, ovdje je riječ o pravom 'Solnhofenskom' tipu fosilifernih pločastih vapnenaca u okviru jednog ograničenog prostora tj.lokaliteta kojeg će u što skorijoj budućnosti bez ikakve sumnje biti nužno strogo zaštiti, prvenstveno zbog njegovog neprocijenjivog regionalnog znanstvenog značaja, ali i značaja kao prvorazredne nacionalno-lokalne prirodne baštine.
U pogledu postojanja u određenoj mjeri sličnih nalazišta fosila, koji datiraju iz istog vremenskog perioda - gornje krede, te koja sadrže sličan litološki tip sedimenata - pločasti vapnenac, kroz autorovu komparativnu literarnu usporedbu došlo se do zaključka kako se ovaj lokalitet u Neumskom zaleđu kod sela Kolojanj ponajviše podudara s tzv.Tomajskim vapnencom u jugozapadnoj Sloveniji. Naime, u ovom dijelu Slovenije, točnije u regiji Kras, u okolici mjesta Tomaj nalaze se vrlo slični pločasti vapnenci koji također datiraju iz perioda gornje-krede kampana, te koji na pojedinim mjestima gdje su također ranije iskapane kamene ploče za potrebe građenja, sadrže brojne fosile riba, kopnenog bilja te amonita, o čemu se detaljnije može pročitati u knjizi Geologija Krasa (Jurkovšek i dr., 2013). Na prostoru Dalmacije, također ima sličnih nalazišta fosilnih riba unutar gornjokrednih pločastih vapnenaca, no tamo su u daleko najvećoj dominaciji nalazišta nešto starije cenomanske do senonske starosti u odnosu na kampansku starost ovog nalazišta kod Kolojanja (Krizmanić, 2006).
Osim što je razotkriveno postojanje svih ovih jedinstvenih i raznolikih fosila riba, rudista, račića, kopnene flore i drugih oblika izumrlih organizama, temeljem karakteristika specifičnog sistematskog sastava te litologije stijena u kojima se nalaze fosili, može se načiniti i jedna vizualno jasna i detaljna ilustracija izgleda nekadašnjeg drevnog okoliša u kojem su živjele sve ove ribe, rudisti i ostali organizmi. U okviru toga osnovno što se može reći vezano za paleookoliš jest to da je se točno na prostoru samog nalazišta fosila riba u vremenu kampana prostirala jedna jako mirna poluzatvorena izdužena laguna, koja je s jedne strane uskim prolazom bila povezana s otvorenijim morem dok je s druge strane bila gotovo zatvorena obližnjom obalom, vjerojatno jednog većeg otoka, gdje su rasle raznolike mezozojske biljke čije fosilne listove možemo pronaći u pločastim vapnencima zajedno s fosilima riba. Nadalje, osim toga, može se izvući zaključak kako su upravo prema smjeru mora uski prolaz sačinjavale, odnosno sa bočnih strana ga obrubljivale, podmorske morfološke barijere sačinjene od kolonija rudistnih školjkaša, spužvi, hidrozoa, koralja i drugih grebenotvornih organizama.  Ali isto tako, jedan dio tih svojevrsnih 'rudistnih grebenčića' postojao je u vidu razasutih razdvojenih humaka po raznim dijelovima morskog dna ove lagune. Može se reći kako dubina ove lagune prema svemu sudeći nije bila pretjerano duboka, no isto tako još uvijek ne mogu se donijeti konačni zaključci o njenoj pravoj veličini i svim ostalim prisutnim fosilima, budući da tek treba terenski obići čitav okolni prostor sa svih strana nalazišta jer je utvrđeno da se u minimalno dva nasuprotna smjera od ranijeg iskopa pločastih vapnenaca s ribama, istovjetni facijes tankouslojenih sedimenata pruža dalje, a do kojih granica to se tek treba ustvrditi. Kao što je već postao široko popularan naziv 'Solnhofenska laguna' za čuveno nalazište fosila u Solnhofenu, kao i 'Tomajska laguna' za nalazišta kod Tomaja u Sloveniji, i mi za ovo novootkriveno nalazište krednih vertebrata možemo upotrijebiti naziv 'Neumska' ili pak 'Kolojanjska laguna'. U okviru toga, potrebno je naglasiti kako se svi novootkriveni pronalasci super očuvanih fosila riba, kao i svih ostalih markantnijih fosila, prije svega rudista i drugih organizama, pronađenih na širem ili užem prostoru Kolojanja te samog nalazišta, namjeravaju izložiti unutar Muzeja u Neumu, gdje se već nalazi prva pronađena fosilna riba iz 2012 god.koja predstavlja jedan od najvrijednijih eksponata muzeja. A s ovim novim pronađenih, i za tu prigodu, posebno pripremljenim, fosilima, posebice riba, u ovom muzeju oformiti će se jedna jedinstvena muzejska zbirka ovih prostora - zbirka fosila pod nazivom 'Drevna Kolojanjska laguna iz doba dinosaura', u kojoj će biti izloženi svi dosadašnji, ali i budući, pronađeni primjerci ovih jedinstvenih fenomenalno sačuvanih fosilnih riba, kao i ostalih atraktivnih fosila s ovog dijela Neumske Općine. Stoga se, već sad, Općina Neum može s ogromnim ponosom dičiti ovim nevjerojatnim prirodnim bogatstvom i prirodnom-geološkom baštinom, koja će, osim kao vrijedna lokalna baština, imati izrazito veliki te neupitni potencijal u sutrašnjem turističkom iskorištavanju.
Korištena literatura:
Gorjanović-Kramberger, C. (1895): Fosilne ribe Komena, Mrzleka, Hvara i M.Libanona uz dodatak o oligocenskim ribama Tuffera, Zagora i Trifalja. Djela Jug.akad.znan.um.16, 1-67, Zagreb.
Gušić, I. & Jelaska, V. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Brača u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme. Djela Jug.akad.znan.um.69, 1-160, Zagreb
Jurkovšek, B., Cvetko-Tešović, B. & Kolar-Jurkovšek, T. (2013): Geologija Krasa. Geološki zavod Slovenije, 1-205, Ljubljana
Krizmanić, K. (2006): Krajolik morskih grebena i plićaka prije stotinu milijuna godina. Hrv.prir.muz., katalog,1-48,Zagreb.
Slišković, T. (1963): Prilog poznavanju rudistne faune Bosne i Hercegovine uz osvrt na dosadašnja istraživanja. Glas.Zem.muz.BiH, Prirodne nauke, Sarajevo.
Slišković, T. (1968): Novi rudisti Hercegovine. Glas.Zem.muz.BiH, sv.VII - Prirodne nauke, Sarajevo.
Slišković, T. (1986): Two new rudists (Radiolitidae, Hippuritacea) from Senonian sediments of Bosnia and Herzegovina. Glas.Zem.muz.BiH, NS 25-26, Sarajevo.

Fotogalerija fosila riba i ostalih izumrlih organizama iz 'Kolojanjske lagune'

Pogled na pločaste vapnence u kojima dolaze fosili riba, biljaka, račića i drugih organizama

Pronađeni jedan manji fragmenat fosilne ribe, vidljiv dio kralješnice i gustih rebara


Ovdje je moguće kamene blokove presjeću u ploče ravne poput ogledala i debele svega nekoliko mm



Jedan od brojnih fosila listova drevnih kopnenih biljaka iz doba dinosaura


Prednji dio jedne manje zanimljive ribe

Fosili kopnene flore

Fosili riba, makroflore, morskih račića, i drugih organizama:




Fossillagerstatten with Upper Cretaceous litographic platy limestones full of fossil fish, terrestrial flora, small decapods, and rudists fossils in lateral limestone beds - Kolojanj village, north of Neum - southern Bosnia & Herzegovina

Okamenjena mreža kanala odnosno tzv.ihnofosili - okamenjeni tragovi ili kanali kuda su se kretale neke morske životinje po pjeskovitom dnu ove lagune

Dio ribe



Jedan od brojnih morskih račića kakvi se nalaze u ovim pločastim vapnencima, na slici gore usporedba s recentnim oblikom. 





Jedna prekrasno očuvana vrlo zanimljiva fosilna riba čiji se cjeloviti oblik jasno nazire nakon grafičkog uklapanja pronađenih dijelova na 3 kamene ploče (grafički edit: Berislav Kržič)



Fosili rudista koji izbijaju neposredno uz i ispod pločastih 'ribljih' vapnenaca



Pogled na karakteristični poprečni presjek ovih pločastih laminiranih bituminoznih vapnenaca

Zanimljivi list fosilne makroflore

Dio nalazišta sa slojevima krcatima fosilnim biljkama









Fosili rudista koji 'izviruju' ispod te uz pločaste vapnence s ribama



Dio riblje kralješnice

Riblja ljuskica








Brojni ostaci i fragmenti makroflore gornjokredne starosti (Cretaceous macroflora from Neum, Kolojanj, area)

Rudisti

Račić



Ihnofosili

Neki zagonetni fosilni ostatak


Fosilni list, najvjerojatnije od nekog oblika ginko-a 



Još jedna riba, kod koje su na dvije strane tj.na dvije kamene ploče ostali očuvani ostaci, pozitiv i negativ




Neki od pronađenih račića (slike gore)

Fosilni listovi kopnenog bilja



Druge pronađene ribe, pri čemu je prva gore cjelovita i prekrasno očuvana, dok je ova posljednja fragmentirana)


Prvi pronađeni primjerak fosilne ribe na ovom nalazištu od prije više od 6 god., danas izložen u Muzeju Neum

Pogled na kontakt između pločastih lagunskih vapnenaca s ribama (donji dio slike) i masivnih vapnenaca s rudistima (gornji dio slike) koji čine krovinu ovim pločastim vapnencima

Pogled na fosile rudista iz baze masivnih i debelo uslojenih vapnenaca 

Pogled na pločaste lagunska vapnence neposredno ispod masivnih rudistnih

FOSILI RAZNOLIKIH RUDISTA U LATERALNIM I OKOLNIM VAPNENCIMA (slike dolje): 






Dio rudistne ljušture od rudista roda Praelaperouseia






Zanimljivi povijeni rudist

Posebno upečatljivi, i za ovo područje endemični rudist Naronia, s povijenom ljušturom sličnom puževima


Pogled na biolititno tijelo tj.na dio vapnenca u potpunosti sastavljenog od mnoštva ljuštura rudista okamenjenih u poziciji rasta


Zanimljivi cvijet raste direktno iz kamena, iz fosila rudista

Gotovo svaki komadić kamena kada se preokrene pokazuje se kao fosil ljušture ili dijela ljušture neke vrste rudista


Slojevi vapnenca u cijelosti ispunjeni ljušturama rudista

Fosil još jedne naronije



Zanimljivi ogroman rudist, najvjerojatnije vrsta Bournonia dinarica 






Tipičan izgled kamenih brda na ovom području, sastavljenih od gornjokrednih vapnenaca krcatih fosilima rudista (osim fosila, na gotovo svakom brdu nalaze se ostaci prapovijesnih kiklopskih zidina i gradina napravljenih od strane Ilira još u brončanom dobu, kao što su vidljivi i na ovom brdu na slici)

Jasno zamijetljivi tragovi emerzije ili okopnjavanja s tragovima boksita i boksitičnih glina na ovom sloju kampanskog vapnenca

NALAZIŠTE OBILJA RUDISTA SANTON-KAMPANSKE STAROSTI:




Naronije




Gigantski fosil rudista vrste Durania austinensis

Jedna fino očuvana naronija s očuvanim dijelovima ljušture u karakterističnom spiralno-povijenom obliku:





Još jedan gigantski rudist - duranija

Komadi vapnenca s rudistima i vrlo velikim foraminiferama keramosferinama (Keramospaerina targestina): 


Dvije velike keramosferine izbliza


Ogromna keramosferina oko 2 cm u promjeru







Pogled na još neke pronađene rudiste direktno uz, i ispod, pločastih vapnenaca s ribama

Pogled od Hrasna prema Hutovom blatu i Čapljini, slikom dominira krško brdo s megaslojevima gornjokrednog rudistnog vapnenca

Pogled na markantnu planinu sjeverno od Hutova s gotovo okomitim slojevima gornjokrednih rudistnih vapnenaca

Pogled na ušće rijeke Neretve s brda kod sela Kolojanj





1 komentar: