CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

utorak, 19. svibnja 2015.

PREDSTAVLJAMO: MANDINA GOMILA KOD GRUDA - MALO POZNATA EKSTRA-MOĆNA HERCEGOVAČKA GRADINA S MEGALITIMA I KIKLOPSKIM ZIDOVIMA / Illyrian megalithic site - Mandina gomila - One of the powerfull ancient prehistoric hillfort in Bosnia and Herzegovina

SNAŽNA KIKLOPSKA (DELMATSKA?) UTVRDA KOD GRUDA - MOGUĆE DREVNO ILIRSKO SVETIŠTE ILI KULTNO MJESTO;


Sve brojniji i brojniji internetski prikazi kako ovdje, tako i na drugim web stranicama bez ikakve dileme svima jasno kao dan pokazuju činjenicu da je prostor Hercegovine prostor unutar čitave regije od Slovenije, preko Istre, Dalmacije, Crne Gore pa sve do Albanije, s daleko najvećim brojem megalitskih (prapovijesnih) lokaliteta predstavljenih gradinama, tumulima, (van)gradinskim naseljima, menhirima, ostacima nastambi i drugim zanimljivim megalitskim objektima, od kojih, što je najzanimljivije, velika većina nije uopće istražena, a čak veliki dio njih nije niti registriran kao arheološki lokalitet. Stoga se s pravom može kazati da svima onima koji istražuju megalite ili ih žele pronaći, otkriti i istražiti, hercegovačka regija s brdima i planinama izgrađenim od krškog kamena vapnenca predstavlja pravi el-dorado ili istraživački raj. Jer megaliti i megalitske građevine se nalaze i kriju doslovno pored svakog i manjeg i većeg naselja u Hercegovini te doslovno na svakom drugom brdu ili uzvišenju, a često i doslovno na svakom brdu. 
Upravo jedna takva megalitska, bolje rečeno - kiklopska - građevina nalazi se u neposrednoj blizini Gruda u zapadnoj Hercegovini, pri čemu njezin naziv Mandina gomila uopće ne upućuje u to da je riječ ni više ni manje već o jednoj od najmoćnijih hercegovačkih gradina odnosno prapovijesnih ilirskih utvrda izgrađenoj od enormne količine, mjestimično ogromnih kiklopskih blokova gornjokrednog vapnenca. Dolaskom do pred ovu gradinu i obilaskom njezinih bočnih i vršnih dijelova zamijećuje se i druga zanimljivost a to je da su bedemi i zidovi kao i podzide na ovoj gradini ostali poprilično dobro očuvani pri čemu se, dolaskom na lice mjesta i uvidom izgleda samih bedema izbliza, jasno može načiniti rekonstrukcija izgleda ove impresivne kamene prapovijesne građevine. U općenitom smislu ova velika prapovijesna građevina je imala oblik ogromne kupole ili krnje kupe s dva izduženo lučna bedema u gornjoj višoj polovici koji se pružaju sa sjeverozapadnih, zapadnih i južnih strana, dok se sa sjeverne strane nalaze stepeničasto-terasasti pravolinijski niži bedemi s pružanjem od istoka prema zapadu, te ono što je u arhitekturi čitavog ovog objekta možda i najzanimljivije - na čitavom jugozapadnom i južnom dijelu podnožja ostali su očuvani masivni temeljni podzidi, ustvari pravi kiklopski zidovi s blokovima mjestimično teškim i po nekoliko tona. Osim oblika kiklopskih podzida, jasno se mogu prepoznati uz njih nadograđene dijelove otprilike polučetvrtastih ili lučnih kula također s pravim megalitskim odnosno kiklopskim zidovima. 
Dva su glavna pitanja koja se vezuju za ovu megalitsku javnosti prilično nepoznatu građevinu; prvo - tko su bili pravi graditelji i naseljenici ove gradine, te drugo - koja je prava svrha građenja ovako moćne kamene građevine za razliku od brojnih neposredno smještenih drugih gradina ili velikih tumula s puno manje impresivnijom arhitekturom i impozantnošću ? Odgovor na prvo pitanje možda je i jednostavniji ako uzmemo u obzir relativno česte dosadašnje nalaze (metalnih predmeta, keramike itd.) iz relativno neposrednih gradinskih lokaliteta koji su jasno svrstani ka srednjodalmatinskoj grupi ili pak delmatskoj ilirskoj skupini. Stoga bi se relativno pouzdano pripadnost ove moćne gradine Mandina gomila mogla pripisati upravo Delmatima, ili u najkrajnjem slučaju precima Delmata ili Pradelmatima ukoliko moćne kiklopske zidine iz temelja gradine datiraju još iz brončanog doba. Svakako i jedino će neka buduća detaljnija arheološka istraživanja pokazati točniji odgovor na ovo pitanje. No odgovor na drugo pitanje, teško da i ponajbolji arheolozi mogu dati, i to ponajviše iz razloga što odgovor na ovo pitanje izlazi posve iz tipičnih arheoloških okvira razmišljanja i istraživanja te ulazi u domenu metafizike i nečega što samo možemo svi jednako, ili pak proizvoljno, pretpostaviti. S obzirom na autorov izravni terenski uvid na licu mjesta s detaljnim snimanjem čitave gradine, te usporedbom s ostalim okolnim gradinskim lokalitetima, pretpostavka je da bi glavna svrha izgradnje ovog moćnog prapovijesnog objekta kod Gruda bila u kultnoj svrsi kao svojevrsno drevno kameno svetište (pra)Delmata ili pak svojevrsno (pra)ilirsko specijalno mjesto štovanja sunca i arheoastronomskih događaja. 
Sve u svemu, nesumnjivo je da se u ovom dijelu zapadne Hercegovine relativno jednostavno dostupno pristupanju, nalazi impozantan i atraktivan prapovijesni megalitski objekat koji je itekako vrijedan zaštite, promocije i iskorištavanja u turizmu i lokalnoj baštini te koji zajedno s ostalim brojnim sličnim prapovijesnim (pra)ilirskim gradinama i tumulima nesumnjivo predstavlja potencijalni i još uvijek neprepoznati ogromni turistički brend ovog kraja. 

Mape položaja gradine 'Mandina gomila' neposredno istočno od Gruda:


Pogled prema bedemima 'Mandine gomile' od smjera zapada:


Jedan od brojnih, od strane nekadašnjih prapovijesnih žitelja ovog mjesta, postavljeni ogromni megalit na posebno okonturenim terasama također sa masivnim podzidama

UPOZORENJE I OPREZ ! - Nejverojatna ali vrlo opasna, mimikrija - poskok (Vipera ammodytes) najotrovnija europska zmija - gotovo potpuno stopljena s okolišem - čuva ovu gradinu, kao i mnoge druge u Hercegovine već od sredine proljeća pa do prvog većeg leda u 11.mjesecu:

Bedemi (mjestimično kiklopskih karakteristika) na zapadnom dijelu van gradine, kao bedem tzv.vangradinskog naselja

Bedemi, megaliti i kiklopski zidovi (podzide) Mandine gomile / Megalithic (cyclopean) walls on the Illyrian hillfort:








Vidljivi ogromni megalitski, mjestimično poluobrađeni, blokovi vapnenca koji čine kompletan temelj i osnovu čitave ove ogromne kamene građevine








Ogroman višetonski blok ispod kojega se nalazi nekakav (manji) otvor

Sjeverna strana vršnog dijela 'Mandine gomile' s vidljivim nižim terasastim zidovima

Zapadni dio vršnog dijela gradine:








Nema komentara:

Objavi komentar